DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Ing. ANDRE PERUŠIĆ (Zagreb):


ŠUMARSTVO U BANOVINI HRVATSKO)


(NECESSITES DE I/ ECONOMIE FORESTIERE DANS
LA BANOVINE DE CROAT1E)


Uredbom o Banovini! Hrvatskoj od 26 kolovoza 1939 god. zajamčen
je toj Banovini samostalan gospodarski život u granicama zajedničke
države, a puna autonomija u poslovima šumarstva (član II, stav. I). Posebnom
uredbom prenaša se nadležnost u poslovima šumarstva, dakle i
državnoga šumarstva, na bansku vlast, dok će se po članu 11 stav 3
»posebnom uredbom riješiti! i! putanje pripadnosti i podjele državnih fondova,
imovine i dugova«, dakle i vlasništva državnih šuma.


Površinu i vrst šuma u Banovini! Hrvatskoj prikazao sam u Hrvatskom
dnevniku od 6 IX o. g. Od preko 2,723.359 hektara ili; 4,711.107 kat.
jutara šuma i šumskoga zemljišta (sa kršem) otpada na državne šume
24.3%, na komunalne 42.1%, na privatne 33.6%. Na jednoga (od pp.
4,400.000) stanovnika otpada 0.93 kat. jutafa ili na jedan dom od 5 duša
oko 4.65 kat. jutara. Da je ta površina idealno razmještena prema selima,
svaki bi se dom mogao neposredno koristiti! šumskim proizvodima za
svoju kućnu i gospodarsku potrebu.


Ali sa sadanjim stanjem ne možemo biti! zadovoljni, jer neki krajevi
obiluju šumama, drugi! — osobito kraški! — oskudijevaju. K tome najveći
dio šumskoga zemljišta nije pokriven ni izdaleka onolikim drvnim masama,
koje odgovaraju staništu, a gospodarenje šumama u znatnom je
dijelu dosta ekstenzivno. Osim toga odavna smo baštinili dezintegraciju
šumsko-vlasničkih odnosa, a novija je baština dezorganizovana uprava i
početak likvidacije šumarstva.


Zato nosioci naše šumske politike stoje pred brojnim i dosta zamršenim
zadacima, o kojima smo odavno vodili brigu u stručnoj i dnevnoj
štampi očekujući njihovo ostvarenje.


Ti! su glavnu zadaci između ostalih ovi:
1) sačuvati! pod svaku cijenu postojeće šume od daljnjega uništavanja
i propadanja;
2) podizati nove šume na kršu, zatim u ostalim bezšumnim
krajevima;


3) pristupiti reviziji postojećih šumsko-vlasničkih odnosa;


4) intenzivirati postojeće šumsko gospodarstvo;


5) starati se o tomu, da se po podmirenju opravdanih potreba stanovništva,
obrta, industrije i trgovine što više može izvoziti u druge
krajeve države odnosno u inostranstvo, a suvišcima prihoda šuma podizati
ostale grane narodne privrede i narodnoga života.


Konkretni je rečeno, ti! zadaci dali: bi se raščlaniti ovako:


A) u vlasničkom pogledu:


1) pristupiti predradnjama za postepeno izgrađivanje narodnoga
šumarstva u jedan tip šumskoga vlasništva, jer sadanje razne agrarne
asocijacije, šumske i) pašnjačke seljačke narodne ustanove (čiji su uži-


708




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 39     <-- 39 -->        PDF

vaoci! često ista lica) ne mogu i dalje postojati u sadanjoj vlasničkoj
formi. Sadanja vlasnička, upravna i gospodarska distrakcija ima da
prestane;


2) nastaviti agrarnu reformu za šume, gdje je to neophodno potrebno,
ali na drugim političkim, ekonomskim il odštetnim principima;
3) regulisati pitanje servituta u državnim šumama pripojenih bosanskih
kotareva u vezi sa unutrašnjom kolonizacijom;


4) likvidirati pitanje ličke imovne općine;


5) likvidirati serviitutna prava nekih gradova;


B) u pogledu šumsko-policijskom, gospodarskom i upravnom:
1) noveliratii odredbe zakona o krčenju šuma;
2) reorganizovati sadanji sistem pošumljavanja krševa i golijeti;
3) izlučiti zaštitne šume (u prvom redu na kršu);
4) urediti pašu stoke, osobito koza, odrediti šume za list i brst;
5) pristupiti provedbi ekonomske organizacije komunalnoga šumarstva;
6) urediti pitanje diobe šume odnosno daljnjega atomiziranja i parceliranja
šuma uopće;
7) temeljito reformisati šumsku upravu, izvršiti racionalniju podjelu
ličnoga rada u administraciji, ekonomiji i tehnici, zatim vršit selekciju
stručnjaka, popunjavati prazna mjesta konkurzom;
8) reorganizovati stručnu šumarsku službu u nedržavnim šumama;


9) organizovati čuvanje nedržavnih šuma;


10) organizirati! propagandu šumarstva.


Da bi se moglo uspješno da vrši naprijed rečeno i da se s vremenom
konsoliduju i stabilizuju odnosi u šumarstvu i šumarskoj privredi,
potrebno je ilstovremeno sa naprijed rečenim da se postepeno uklanjaju
i svi uzroci sadanjim poteškoćama u normalnom izgrađivanju šumarstva.
Tako između ostaloga:


1) da se izgrađuje pravilnija pravna svijest naroda o šumi;


2) da se uredi odnos polja prema šumi;


3) da se rajonira banovina s obzirom na sadanju i buduću rasprostranjenost
šuma;
4) da se šume oslobode utjecaja dnevne politike;
5) da se prestane misliti i govoriti, da smo bogati šumama;
6) da šumarski stručnjaci napuste dosadanju osamljenost u svojem


stručnom djelovanju i da traže i budu u najtjesnijem dodiru sa poljoprivrednicima
i ostalim srodnim strukama.


Zasebno i pobliže izrađujem šumsko-politički program, koji ću
uskoro iznijeti pred stručnu šumarsku javnost i zamoliti svestranu kritiku,
kako bi! se našim vodećim šumarskim krugovima olakšao rad.


Prije svega treba organizovati odjel za šumarstvo, u kojem treba
da postoje 4 odsjeka (opći, gospodarski, tehnički il. finansijski) sa potrebnim
brojem pododsjeka. Opći odsjek treba da je veza sa predstojnikom
odjela. Van svake je sumnje, da će na posao biti pozvani naši prvi
i najiskusniji stručnjaci, kako bi sa predstojnikom odjela ponijeli ogroman
teret, koji ih čeka. Križevci, pa Zagreb bili! su ranije atkracija za šumare
Balkana. Šumarstvo Hrvatske ima svoju, il ako mladu, tradiciju il ono je
bilo na putu da se broji u naprednu granu narodne privrede. Treba u
tomu pravcu nastaviti! i postepeno uklanjati ratne i poratne poremećaje.


709




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 40     <-- 40 -->        PDF

U zajedničkoj obnovljenoj jugoslavenskoj državi, u punoj slobodi
il međusobnoj bratskoj ravnopravnosti il plemenitoj utakmici izvršiti će
se sama po sebi i! mimo zakona, a samo prema sposobnosti i vrednoći,
valjana podjela rada u svim granama našega gospodarskoga života.


Tko u čemu zna bolje, rodilo mu polje, sa kojega ćemo svi u slozi
i bratstvu jednako il zadovoljno uživati! plodove svoga truda.


Radeći na uređenju i unapređenju šumarstva Hrvatske raditi ćemo
na uređenju il unapređenju šumarstva čitave naše države.


RESUME.


Quelques reflexions ayant pour objet rimminente reorganisation de l´administration
et de la politique forestieres dans la nouvelLe (autonome) Banovine de Croatie.


SAOPĆENJA


PROPAGANDA ŠUMARSTVA. JEDNA PAŽNJE VRIJEDNA PUBLIKACIJA.


Potrebe današnjice, a još više budućnosti, nameću nam dužnost najhitnije radikalne
intervencije ili niza intervencija ne samo na području produkcije drveta nego
i u oblasti potrošnje drveta, dakle počam od sjetve drveta pa do njegove konačne
upotrebe. To znači niz radikalnih reformi u našem šumarstvu, što će biti predmet
posebne rasprave, a s ciljem da se zacrtaju putevi našeg šumarstva uz maksimalno
iskorišćavanje primljenih prirodnih dobara. Prilog tome je i svezak V i VI iz 1938.
god. časopisa »Zaštitnik«, inače glasila »Društva za zaštitu životinja i raslinja«.1 Ovim
sveskom svog glasnika društvo je mnogo zadužilo naše šumarstvo, a šumarska je
propaganda, nakon stanke od 2—3 godine dobila opet nov potstrek i novu obradu
propagandnog materijala, koja u svakom slučaju nije ni laka.


Dvadeset i dva članka nadopunjuju 44 slike i mnoštvo uzrečica.


Nakon uvoda predsjednika društva V. Lazarevića, Ing. A. Ružić u kratkim potezima
prikazao je šumovitost Jugoslavije. Izlaganje je upotpunjeno preglednom kartom
šumovitosti Jugoslavije i to prema prijašnjim političkim oblastima, što svakako
daje približniju sliku, nego li bi bila slika šumovitosti po banovinama. Na kraju članka
aoitor je označio i nekoliko naših najaktuelnijih šumarskih problema. Saradnjom inžinjera
P. Ostojića, Simunovića, Rosica, Bogičevića, Pećine, Ehma i Dra Pipana obrađena
je zaštita šuma i prirode od ljudi, požara i ostalih elementarnih nepogoda, pošumljavanje
kao i zaštita divljači. Svakako je interesantan prikaz o uređenju šuma,
u kojem je autor (Ing. P. Ostojić) uspio svrhu uređivanja sažeti u nekoliko rečenica:
»...Svrha uređivanja šuma bila ibi:


1) da se sa što većom sigurnošću prikaže stanje šume u doba uređivanja, da
se znade čega u šumi ima,
2) da se odredi etat t. j . koliko se može u šumi posjeći drvne mase, kada, u
kojem vremenu i na kojem mjestu,


3) da se odrede smjernice budućeg gospodarenja,


4) da se na tim temeljima propišu sve mjere za racionalno i trajno iskorišćavanje
i obnovu sastojina.«


1 Uredništvo i uprava: Beograd, Kralja Aleksandra ul. 40. God. pretplata 40 din.


710