DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ing. ANDRE PERUŠIĆ (Zagreb): ŠUMARSTVO U BANOVINI HRVATSKO) (NECESSITES DE I/ ECONOMIE FORESTIERE DANS LA BANOVINE DE CROAT1E) Uredbom o Banovini! Hrvatskoj od 26 kolovoza 1939 god. zajamčen je toj Banovini samostalan gospodarski život u granicama zajedničke države, a puna autonomija u poslovima šumarstva (član II, stav. I). Posebnom uredbom prenaša se nadležnost u poslovima šumarstva, dakle i državnoga šumarstva, na bansku vlast, dok će se po članu 11 stav 3 »posebnom uredbom riješiti! i! putanje pripadnosti i podjele državnih fondova, imovine i dugova«, dakle i vlasništva državnih šuma. Površinu i vrst šuma u Banovini! Hrvatskoj prikazao sam u Hrvatskom dnevniku od 6 IX o. g. Od preko 2,723.359 hektara ili; 4,711.107 kat. jutara šuma i šumskoga zemljišta (sa kršem) otpada na državne šume 24.3%, na komunalne 42.1%, na privatne 33.6%. Na jednoga (od pp. 4,400.000) stanovnika otpada 0.93 kat. jutafa ili na jedan dom od 5 duša oko 4.65 kat. jutara. Da je ta površina idealno razmještena prema selima, svaki bi se dom mogao neposredno koristiti! šumskim proizvodima za svoju kućnu i gospodarsku potrebu. Ali sa sadanjim stanjem ne možemo biti! zadovoljni, jer neki krajevi obiluju šumama, drugi! — osobito kraški! — oskudijevaju. K tome najveći dio šumskoga zemljišta nije pokriven ni izdaleka onolikim drvnim masama, koje odgovaraju staništu, a gospodarenje šumama u znatnom je dijelu dosta ekstenzivno. Osim toga odavna smo baštinili dezintegraciju šumsko-vlasničkih odnosa, a novija je baština dezorganizovana uprava i početak likvidacije šumarstva. Zato nosioci naše šumske politike stoje pred brojnim i dosta zamršenim zadacima, o kojima smo odavno vodili brigu u stručnoj i dnevnoj štampi očekujući njihovo ostvarenje. Ti! su glavnu zadaci između ostalih ovi: 1) sačuvati! pod svaku cijenu postojeće šume od daljnjega uništavanja i propadanja; 2) podizati nove šume na kršu, zatim u ostalim bezšumnim krajevima; 3) pristupiti reviziji postojećih šumsko-vlasničkih odnosa; 4) intenzivirati postojeće šumsko gospodarstvo; 5) starati se o tomu, da se po podmirenju opravdanih potreba stanovništva, obrta, industrije i trgovine što više može izvoziti u druge krajeve države odnosno u inostranstvo, a suvišcima prihoda šuma podizati ostale grane narodne privrede i narodnoga života. Konkretni je rečeno, ti! zadaci dali: bi se raščlaniti ovako: A) u vlasničkom pogledu: 1) pristupiti predradnjama za postepeno izgrađivanje narodnoga šumarstva u jedan tip šumskoga vlasništva, jer sadanje razne agrarne asocijacije, šumske i) pašnjačke seljačke narodne ustanove (čiji su uži- 708 |