DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 35     <-- 35 -->        PDF

I) Uredajni elaborati za šumsku upravu Zalesina iz 1911. god.
(Schlussdarstellungen) pokazuju slijedeću zbiljnu masu kod u = 100, a
na površini od 1200 . 2 ha:


u IV. razredu 124.790 m3 krupnog drveta (Derbholz)


» III. » 75.280 » » » »


» II. » 39.950 » » » »


»I. » 34.540 » » » »


Ukupno 274.560 m3 na površini; od 1200.2 hektara. Prema
tome üznosi prosječno po hektaru 228.8 m3 ili zaokruženo 230 m´\


II) Računamo li Lorey-eve podatke za glavnu sastojinu (u = 100)


po približnoj formuli -~- dobivamo slijedeću drvnu masu po hektaru:


za I. bonitet (1067 :2) = 533 m3


» II. » (858 :2) = 429 »


» III. » (681 :2) = 340 »


» IV. » (514 :2) = 257 »


Ukupno 1559 ma


Prema tome uzlazi; po hektaru okruglo 390 m8.


Reduktivni faktor bi prema tome iznosilo 230 : 390 == 0.589.


Uvažimo li, da se ovdje radi o konkretnoj šumi, gdje nije potpuno


eliminisan stadij latentnog mirovanja niti! proveden slobodan razvoj
krošnje, kako je to u lokalnim tabelama, moramo zaključiti, da će taj
reduktivni faktor biti n i ž i, nego što je ovdje obračunan, jer šuma lokalnih
tabela radi! svakako uslijed stajališnog prostora s manji m
drvnim kapitalom nego konkretna šuma. Što je ova razumljiva
pretpostavka dovela do činjenice, da podaci lokalnih tabela po hektaru
odgovaraju Lorev-evim podacima po jutru, može značiti samo to, da
su Lorey-evi podaci! reducirani! ne s 0.589 nego sa 0.575. Samo to il ništa
drugo.


Na taj je način Lorev-eva šuma predočena u stanišnim prilikama


Gorskoga Kotara, a pri tom je zadržala i dalje svoj jednodobni karakter.


Stoga će uporedenjem ovako reduciranih podataka Lorey-evih s poda


cima lokalnih tabela najinstruktüvnije izbiti najmarkantnije crte stabli


mičnog uzgoja.


Tako sam eto došao do reduktivnog faktora, koji je za našu kritiku


toliko tajanstven, da u postupku vidi samo zamjenu jutara i hektara.


c) Ostale zamjerke.


Kritika me upozorava na činjenicu, da prebirna šuma u Gorskom
Kotaru kao i! ona po Flury-u pokazuje na I. bonitetu u glavnom dvostruku
masu nego lokalne tabele. Tu sam navodno trebao uočiti nešto sumnjiva.
Po toj logici lokalne bi tabele morale pokazivati podjednake gromade
s onima konkretne šume, ma da su te tabele sastavljene na principu
stajališnog prostora t. j. posvemašnjeg eliminilsanja stadija latentnog
mirovanja, kako bi vremenski faktor u produkciji došao potpuno
do izražaja. Za gosp. kritičara je potpuno uzaludno moje »zaobilazno«
objašnjavanje, da normale tih lokalnih tabela nisu sastavljene na bazi


705