DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 35 <-- 35 --> PDF |
I) Uredajni elaborati za šumsku upravu Zalesina iz 1911. god. (Schlussdarstellungen) pokazuju slijedeću zbiljnu masu kod u = 100, a na površini od 1200 . 2 ha: u IV. razredu 124.790 m3 krupnog drveta (Derbholz) » III. » 75.280 » » » » » II. » 39.950 » » » » »I. » 34.540 » » » » Ukupno 274.560 m3 na površini; od 1200.2 hektara. Prema tome üznosi prosječno po hektaru 228.8 m3 ili zaokruženo 230 m´\ II) Računamo li Lorey-eve podatke za glavnu sastojinu (u = 100) po približnoj formuli -~- dobivamo slijedeću drvnu masu po hektaru: za I. bonitet (1067 :2) = 533 m3 » II. » (858 :2) = 429 » » III. » (681 :2) = 340 » » IV. » (514 :2) = 257 » Ukupno 1559 ma Prema tome uzlazi; po hektaru okruglo 390 m8. Reduktivni faktor bi prema tome iznosilo 230 : 390 == 0.589. Uvažimo li, da se ovdje radi o konkretnoj šumi, gdje nije potpuno eliminisan stadij latentnog mirovanja niti! proveden slobodan razvoj krošnje, kako je to u lokalnim tabelama, moramo zaključiti, da će taj reduktivni faktor biti n i ž i, nego što je ovdje obračunan, jer šuma lokalnih tabela radi! svakako uslijed stajališnog prostora s manji m drvnim kapitalom nego konkretna šuma. Što je ova razumljiva pretpostavka dovela do činjenice, da podaci lokalnih tabela po hektaru odgovaraju Lorev-evim podacima po jutru, može značiti samo to, da su Lorey-evi podaci! reducirani! ne s 0.589 nego sa 0.575. Samo to il ništa drugo. Na taj je način Lorev-eva šuma predočena u stanišnim prilikama Gorskoga Kotara, a pri tom je zadržala i dalje svoj jednodobni karakter. Stoga će uporedenjem ovako reduciranih podataka Lorey-evih s poda cima lokalnih tabela najinstruktüvnije izbiti najmarkantnije crte stabli mičnog uzgoja. Tako sam eto došao do reduktivnog faktora, koji je za našu kritiku toliko tajanstven, da u postupku vidi samo zamjenu jutara i hektara. c) Ostale zamjerke. Kritika me upozorava na činjenicu, da prebirna šuma u Gorskom Kotaru kao i! ona po Flury-u pokazuje na I. bonitetu u glavnom dvostruku masu nego lokalne tabele. Tu sam navodno trebao uočiti nešto sumnjiva. Po toj logici lokalne bi tabele morale pokazivati podjednake gromade s onima konkretne šume, ma da su te tabele sastavljene na principu stajališnog prostora t. j. posvemašnjeg eliminilsanja stadija latentnog mirovanja, kako bi vremenski faktor u produkciji došao potpuno do izražaja. Za gosp. kritičara je potpuno uzaludno moje »zaobilazno« objašnjavanje, da normale tih lokalnih tabela nisu sastavljene na bazi 705 |