DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
odličnim »Istraživanjima o strukturi prebirne šume«, da zastarčenje mladih članova prebirne šume može trajati 80—100 godina. Gubitak na prirastu, koji nastaje u ovo vrijeme latentnog mirovanja, ne će Flury da padne na teret stabala prebirne šume, jer da je taj gubitak čisto slučajan i bez značenja za produkciju. Za Flury-a prema tome nije mjerodavna zbiljna starost, nego samo gospodarska starost (Wachstumsalter), koja počima s relativnim oslobađanjem stabala u prebirnoj šumi. Nu i ta se starost može da protegne preko 200 godina. Tako u glavnom govori prof. Gehrhardt u decembru 1934. godine. Flur y pak 1929.3 god. na temelju svojih dotadanjih istraživanja zaključuje, da njegovi nalazi govore ipak nešt o viš e od običajne tvrdnje, da starost u prebirnoj šumi nema nikakove važnosti (»und sagt doch etwa s mehr als die übliche inhaltsschwere Versicherung, im Plenterwalde habe das Alter überhaupt keine Bedeutung«). Da bi1 se ti nalazi, koji 1929. god. kazuju samo nešt o više, mogli za par godina prihvatiti kao generalni! i! podesni za utvrđivanje sječne zrelosti, u to ne vjeruje nitko osim g. kritičara. Kod takovog stanja stvari, a pogotovo kod radova oko utvrđi vanja sječne zrelosti, ostajemo kod našeg dosadanjeg uvjerenja i nikako još ne možemo prihvatiti, da je vrijeme u prebirnoj šumi već istražena veličina i da nam Flury-evi nalazi kazuju više od dosadanjeg uvjerenja, kada daljnji kvalitativni prirast pada ispod zadanog Što se tiče primjene Lorey-evih gospodarskogpoglavlju. kamatnjaka. Jer je samo o tome bila riječ u ovom Tabele prihoda i prirasta. a) Primjen a podataka . tabela na prebirne šume, ja sam u raspravi tačno odredio njezinu važnost. Naročito sam naglasio, da reduciranj e podataka, koje se kod primjene vrši, nema znanstvenog ključa. Tu mi g. kritičar zamjera, što nisam naveo, kako se empirijsk i pokazalo, da se podaci! Lorey-a približuju naslućivanom gibanju proizvodnih sila u prebirnoj šumi, te tko je to ustanovio. Čudi me ova primjedba. Tim više, kad g. kritičar odmah dodaje, da bih to »bio vjerojatno naveo, da se je naučno pokazalo«. Kako se može nešto najprije naučno pokazati, a iza toga to isto nazivati empirijskim. Ono, što se ukazuje empirijski, nije već i naučno utvrđeno. Nauka je jedno, a empirija drugo. Nu najvažnije je, što g. kritičar u upoređenju podataka lokalnih i Lorey-evih tabela nije ništa drugo vidio osim zamjen e jutar a i hektara . To bi bila moja krupna zabuna, jer sam stvarno upotrebljavao Šum. kalendar iz 1926. god., a njegovi su podaci izneseni u staroj bečkoj mjeru. Ponajprije, gosp. kritičar je u velikoj zabludi, kad drži, da sam upoređivanjem podataka obiju tabela imao namjeru donijeti zaključke o poređenju prihod a prebirnog i jednodobnog tipa. Vrlo se tome čudim, 3 Dr. Ph. Flury : Über den Aufbau des Plenterwaldes. Mitteilungen der schweizerischen Zentralanstalt für das forstliche Versuchswesen. Zürich, 1929., Bd. XV, Heft 2 (str. 318). 702 |