DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 21     <-- 21 -->        PDF

8° En comparant ces donnees de l´analyse chimique obtenues dans les stations
´littorales avec les resultats, obtenus dans la region de Lepoglava, nous avons ipu
.constater:


a) La presence de la chaux ne peut pas servir d´un indicateur sür pour differencier
les stations etudiees, done il´ est evident que les stations rnediterraneennes et
contmentales sont ä ce point presque identiques;


b) Quant´ ä la potasse (K2 O), les regions rnediterraneennes, exceptee Savina,
:sont relativement peu riches en cet element;


c) L´acide phosphorique (P2 05), exceptee Savina, est generalement reprćsente
par la toute petite quantite dans toutes les deux sortes de stations — rnediterraneennes
et continentales;


d) II n´y a aucun doute que le chätaignier sur les stations etudiees est an arbre


calcifuge; quant ä la potasse, on voit que toutes les stations etudiees en sont riches.
L´auteur


Dr Ing. ZLATKO VAJDA (Ogulin):


NEKI PODACI O ZNANSTVENIM
ŠUMARSKIM INSTITUTIMA U NJEMAČKO]
I ČEHOSLOVAČKOJ*


(QUELQUES DONNEES SUR LES INSTITUTS SCIENTIF. FORESTIERS
EN ALLEMAGNE ET EN TCHECOSLOVAQUIE D´ HIER)


Svaka kulturna i moderna država nastoji svim sredstvima da orgalizuje
i omogući; rad istraživačkih znanstvenih instituta, jer je svjesna
neprocjenjive koristi od rada takovih instituta ne samo za čistu znanost,
već i! za njen´ nacionalno-ekonomski napredak. Rad tih instituta je strogo
znanstven ilii se pak bave prvenstveno rješavanjem savremenih nacionalno-
ekonomskiih problema. Svrha isključivo znanstvenih instituta je
strogi istraživački i naučni rad u cilju unapređenja one znanosti:, kojoj
je taj institut namijenjen. Općenito se istraživački! instituti mogu podijeliti
u tri grupe:


1. instituti za unapređivanje idealnih dobara (umjetnički instituti),
2. instituti: za unapređivanje znanosti (istraživački, instituti), 3. instituti
za unapređivanje sadašnje produkcije i! njezino pojeftinjenje.
* Općeniti prikaz 0 ciljevima šumarskih znanstvenih instituta, te specijalne podatke
o radu pruske pokusne postaje za šumsko gospodarstvo u Eberswalde-u dao
mi je prof. Dr. Wiedemann , direktor te postaje. Statističke podatke o vrsti znanstvenih
šumarskih instituta u Njemačkoj pružio mi je »Institut« za svjetsko šumsko
gospodarstvo (Institut für vVeltforstwirtschaft) u Tharaiidtu. Organizacija šumarskih
istraživanja instituta u Cehoslovačkoj prikazana je po knjizi »Das forstliche Versuchswesen
der Tschechoslowakei (izdana po čehoslovačkom poljoprivrednom institutu za
istraživanja).


691




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 20     <-- 20 -->        PDF

RESUME.


Le chätaignier oceupc dans la Yougoslavie unc tres grande superfieie. On le
trouve dans les stations mediterraneennes ainsi que dans les stations continentales.
Ces stations mediterraneennes proprement dites sont situees dans une zone littoraie
aupres de Kotor et sont plus au moins petites et persemees cä et lä. Au eontraire,
les stations continentales sont tres varices.


En continuant ses recherches dans les forets mediterraneennes, l´auteur donne
par cette etude la troisietne contribution ä la connaissance de chätaignier dans la zone
mediterraneenne, plus specialement dans les environs de Kotor et aupres de Sušak.


Pour montrer les conditions phytogeographiques actuelles dans les stations de
chätaignier, l´auteur cite les elements floristiques appartenant ä la plus grande station
dans la zone littorale yuogoslave, denommee Stoliv, pres de Kotor (16 ha), ainsi que
les elements floristiques, originaires de Lepoglava, qui occupent une position la plus
septentrionale iparmi les regions appropiees au chätaignier en Yougoslavie. Quant aux
conditions de developpement de chätaignier dans la zone littoraie, on peut les resumer
de la facon suivante:


1° Le chätaignier se developpe en Yougoslavie meme dans la zone des arbres
ä feuilles persistantes. Pourtant ces stations sont tres etroites et passent assez brusquement
en zone de Quercetum et d´ici s´etendent dans la zone de Fagctum (Sušak).


2" Le chätaignier vien-t le plus souvent aux endroits quii ne sont pas exposes


an soleil.


3° L´analyse mecanique du sol dans ces stations montre tres nettement une large


variation dans le rapport entre le sable grossier et le sable fin ainsi bien qu´entre


l´ui´gile et les matieres colloidales. Ainsi on trouve quelquefois dans la couche super


ficielle (30 cm) 60% de sable grossier (Kostanjica), tandisque dans une autre station


la meme couche n´en contient que 5,6% (Burya). Une difference "analogue se manifeste


aussi dans d´autres couches (30—60, 60—90, 901—120 cm). Dans la profondeur de 90—


120 cm on a constate 12,3% d´argile (Kostanjica) et drautre part 28,90% (Gornje Je


lenje), meme d´avantage 43,4% (Burija).


4° Le pH dans la couche superficielle (30 cm) atteint; 6—7; en s´approchaut ä
la ryzosphere, p H varie de 5—6, tandiqu´il est dans la profondeur de 901—120 cm
pH = 5.


5" La chaux (.....) est generalement reppresentee par le petits quantites:
dans la couche superficielle (30 cm) sa conte.nance dans les cinque stations n´est que
0,172%; dans la profondeur de 30—60 cm est constate la plus grande quantite, 0.408%;
plus iprofondement (60—90; cm) la chaux ne depasse 0,908%, et enfin plus profondement
(90(—120 cm) on n´y trouve d´avantage que 0,181%.


6° La contenance de la potasse mobile (K2 O) est aussi differente dans les dites
stations: la couche superficielle (30 cm) dans la station Rudine (aupres de Kotor) en
contient 12,2 mg par 100 g de terre et dans Fautre cas, ä Savina, 4,8 mg; plus profondement
(30´—60 cm) ä Lepetane la potasse est representee par 14,1 mg et ä Savina
par 4.5 mg; dans la couche suivante (601—90 cm) ä Rudine par 12.5 mg et ä Savina
par 4,9 mg; et dernierement dans la couche de 90´—120 cm ä Rudine par 12,5 mg et
ä Savina par 5,0 mg. On voit done que ces terraines disposent d´une quantite de la
potasse semblable au sol cultive.


7° L´acide phosphorique (P2 O5) presente les quantites tres interessentes: Stoliv
dispose de la plus grande quantite dans la couche de 30—60 cm de profondeur, c´est
ä dire 5 mg par 100 g de terre, d´ailleurs on en trouve habituellement moins qu´ 1 mg
par 10O g de terre.


690




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Mehaničke analize: Tabela 5.


1. Stanište Kostanjica (Boka Kotorska).
Profil: Krupan pijesak: Sitan pijesak Glina:
./. L > 0,25 m/m 0,25 — 0,015 m/ m < 0,015 m/m
/o % %


0— 30 60,0 32,6 7,4
30— 60 52,8 36,8 10,4
60— 90 42,5 46,3 11,2
90— 120 46,4 41,3 12,3


2. Stanište Gornje Jelenje (Iznad Sušaka).
Profil: Krupan pij esak: Sitan pijesak: Glina: Koloidi;


c/m > 0,25 . ´m },25 - 0.015 m/m 0,015 — 0,00] m/m < 0,001
0/


Vt 7o u/o /0


0— 30 26,4 41,5 17,2 14,9
30— 60 13,6 38,9 22,7 24,8
60— 90 11,2 43,5 20,3 25,0
90—120 26,2 40,3 19,2 14,3


120—150 32,0 39,1 28,90
150—180 54,8 36,2 9,0
180 i dalje stijena


3. Stanište Burija.
Profil: Krupan pijesak Sitan pijesak Glina:
c/m > 0,2ö m/m 0,25 - 0,015 m /m < 0,015 m/m


0/ 0/


/0 / 0 / 0


0— 30 5,6 64,3 20,1
30— 60 12,0 51,0 37,0
60— 90 10,0 50,3 39,7
90 -120 5,2 51,4 43,4


u sloju 60—90 cm najviše ga je u Rudinama 12,5 mg, a najmanje u Savini
4,9 mg; u sloju 90—120 cm najviše ga je opet u Rudinama 12,2 mg. a
najmanje u Savini 5,0 mg.


Vidimo da je sadržaj kalija vrlo obilan, kao na pšeničnim
zemljištima.


7) Sadržaj fosfora, P205, pokazuje interesantne raznolikosti: najviše
ga ima u Stolivu, u sloju 30—60 cm., gdje ga na 100 g zemlje dolazi 5
mg.; inače ga ima u većini slučajeva ispod 1 mg. na 100 g zemlje.


8) Uporcdivši podatke kemijske analize, koji! su dobiveni za
zemljište sa primorskih staništa, sa podacima iz okoline Lepogiave,
vidimo:


a) sadržaj ..... ne pokazuje velikih razlika pa su staništa primorska
i kontinentalna vrlo blizu, ponekad indentična;
b) s obzirom na sadržaj K2O primorska su staništa, osim Savine,
razmjerno bogatija;
c) izuzevši Stoliv, sadržaj P2O5, koji je općenito uzevši vrlo malen,
jednak je i na primorskim i na kontinentalnim staništima.


Svakako je i prema ovim analizama pitomi kesten prvenstveno
calcifuga: naprotiv zemljište na kome je kesten nađen, sadrži razmjerno
vrlo veliku količinu kalija.


689




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 18     <-- 18 -->        PDF

1) Kesten dolazi kod nas i u užoj mediteranskoj zoni, pa i do same
morske obale, i tu se smatra veoma korisnom vrstom. U užoj mediteranskoj
zoni dolazi s njime u zajednici Laurus nobilis kao i druge mediteranske
vrste. Staništa lovorova, na kojima dolazi kesten, nisu široka


i: brzo prelaze u zonu mješovitih lišćara, u koju onda i kesten zalazi.
Izvan uže mediteranske zone kesten dolazi u našem Mediteranu sve do
zone hrasta ii bukve.
2) Najčešće dolazi na osojnim položajima.


3) Mehanička analiza pokazuje da je odnos između krupnoga
pijeska, sitnoga pijeska ii gline sa koloidima različan. Razlike su negdje
i vrlo velike: ponegdje imamo u gornjem sloju, do 30 cm, i preko 60%
krupnoga pijeska (Kostanjica) a ponegdje 6,57° (Burija). Ta je razlika i


Ustanovljenje P2 05 Tabela 4.


Profll zemljišta u c/m


Stanište 0—30 30—60 60—90 90—120 Opaska


P2 0-u miligramima na 100 gr. zemlje


Stoliv 2,5 5,0 3,5 2,0


Rudine ispod 1 mg


Kostanjica ipod 1 mg 1,25 ispod 1 mg Boka Kotorska


Lepetane ispod 1 mg


Savina 1,0 ispod 1 mg


Burija ispod 1 mg


Rakovce ispod 1 mg Kod Lepoglave


Osoje ispod 1 mg


Gornje Jelenje ispod 1 mg Iznad Sušaka


u drugim slojevima. U dubini od 90—120 cm nalazimo negdje 12´3%
gline (Kostaniica), drugdje gline i koloida 28,907c (Gornje Jelenje) pa još
i viiše, 43,47« (Burija).


4) pH u gornjem sloju u dubini do 30 cm kreće se oko 6 i 7, idući
dalje prema rizosferi, pH je 5 i 6; u dubini od 90—120 cm iznosi pH = 5.


5) Sadržaj vapna, ....., razmjerno je malen: u gornjem sloju, do
30 cm, na pet staništa iznosi najviše 0,172%", u dubini od 30—60 cm
najviše 0,408%´, u dubini od 60—90 cm najviše 0,908% a u dubini od
90—120 cm najviše 0,1817c


6) Sadržaj mobilnoga kalija, K20, na raznim staništima nije isti´.: u
sloju do 30 cm ima ga najviše u Rudinama a najmanje u Savini: u prvom
slučaju na 100 g zemlje dolazi 12,5 mg. a u drugom 4,8 mg; u sloju 30—60
sm. najviše ga ima u Lepetanama, 14,1 mg. a najmanje m Savini 4,5 mg.;


688




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Kesten izbjegava: a) plitka zemljišta, b) barska i suviše kisela
zemljišta, c) zemljište koje sadrži vapna iznad izvjesne količine.
Za njegovo uspijevanje potrebno je: a) zemljište duboko, b) svježe i
sipko, c) zemljište, koje sadrži dovoljnu količinu kalija.


S obzirom na upoznavanje kestena uopće, a naročito na upoznavanje
njegovih mediteranskih staništa kod nas, uzeti ćemo u razmatranje
rezultate ispitivanja zemljišta sa pomenutih staništa, a to je:


a) ispitivanje kiselosti na samim staništima;


b) ispitivanja izvjesnih osobina u Zavodu za agrikulturnu kemiju,


c) ispitivanje izvjesnih osobina u Zavodu za pedologiju.


Ispitivanje kiselosti na samim staništima obavio sam sa Helligeovim
pehametrom. Iako se ne može govoriti o potpunoj točnosti, ipak
će i ovi podaci dati stanovita obavještenja za upoznavanje naših kestenovih
staništa.


Ustanovljenje K20 Tabela 3.


Profil zemljišta u om


Stanište 0—30 30-60 60—90 90—120 Opaska


K2 . u miligramama na 100 gr zemlje


Stoliv 8,0 7,83 5,5 5,7
Rudine (Kamenara) 12,5 10,5 12,5 12,2
Kostanjica . 10,0 7,2 5,0 10,0 Boka Kotorska
Lepetane . 11,3 14,1 10,0 9,4
Savina . . 4,8 4,5 4,9 5,0
Gornje Jelnje 8,2 7,5 6,9 6,5 Iznad Sušaka
Burij a . . 5,25 3,7 5,2 3,6
Kakovce 7,00 5,5 4 8 5,0 f Kod Lepoglave
Osoje . . . 11,6 6,3 6,4 5,4


Ispitivao sam kiselost iz ovih slojeva: 0—30 cm, 30—60 cm, 60—90
cm, 90—120 cm.


Kad je iskopan profil, izmiješao sam zemlju svakoga pojedinoga
sloja, da bih dobio podatke, koji će biti što približniji prosječnima. Na
nekim mjestima ustanovio sam kiselost i 2—3 puta. Rezultat ispitivanja
sadržan je u tabeli 1.


Ispitivanja u Zavodu za agrikulturnu kemiju odnosila su se na ustanovljenje
Ca .... Rezultati ispitivanja sadržani su u tabeli 2.
Ispitivanja u Zavodu za pedologiju imala su za cilj ustanovljenje
K^O i P2O5. Rezultati ispitivanja sadržani su u tabelama 3 i 4.
Osim toga su izvedene neke mehaničke analize, čiji su rezultati
sadržani u tabeli 5.
U vezi pomenutih opažanja možemo izlaganja 0 kestenu na pomenutim
staništima sažeti u ovome:


687




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Kesten je nađen u Dauphine-u na zemljištu, gdje je pH blizu 6, a
korijenje mu je u dodiru sa zemljištem, koje sadrži 15%: vapna. Među
proučavanim zemljištima u Ardech-u ima i takvih, gdje je pH = 7,25, sa
dosta vapna, a gdje se kesten razvija normalno. Što na mnogim staništima
kesten slabo uspijeva, nalazi! se razlog u tome, da je stabalje


Tabela 1.


Profil zemljišta cm.


Stanište 0—30 30-60 60-90 90—120 Opaska


pH
Stoliv 1) 7—6
2) 6
5—6
6
5
6-5
5
5
Na dva staništaispitivanje.
obavljeno
Rudine (Kamenare) 6 6—5 6 5
Kostanjica 6 6—5 6 5


iscrpio zemljište a suša i jaka kiša su tome pomogle. Nagle kiše ispiru
i odnose hranljive sastojke: humus, azot, fosfor, kalij. Na takvom
zemljištu kesten slabo uspijeva, jer je i gladan i žedan.29


Ustanovljenje Ca C03 Tabela 2.


Profil zemljišta u c/m
Stanište 0-3 0 30-6 0 60—90 90—120 Opaska
Ca C03 u %


Stoliv 0,022 0,067 0,908 0,022
Rudine 0,067 0,408 0,022 0,022
Kostanjica 0,022 0,227 0,249 0,181 Boka Kotorska
Lepetane 0,172 0,022 0.32 0,067
Savina 0,011 0,067 0,022 0,022
Burija 0,022 0,022 0,067 1,158
Rakovce 0,011 0,022 0,022 0,045 / Kod Lepoglave
Osoje 0,022 0,091 0,189 0,045


Prema navedenim podacima ne postoji baš u svim pravcima
podjednako gledište o zemljištu, koje bi bilo podesno za kesten. Ali ipak
možemo kazati, da se istraživači kestena u glavnom slažu u ovome:


29 R i g o t a r d, Terros ä chätaignier de l´Ardeche. Congres meditcrraneen du
Chätaignier Aubenas, 25—27 octobre 1935. Memoires et rapports presentes par la Di,
rection des Services agrieoles de l´Ardeche. I. vol. illustre, 256 p.


686




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 15     <-- 15 -->        PDF

doli-j a kesten brzo propada na zemljištu, koje sadrži više od 8%
vapna; otprilike 6% kalija čini snošljivom i veću količinu vapna. Samo
tako je mogao da se u roku od deset godina uveća prirast kestena na
zemljištu, koje je sadržavalo 22% kalcium-karbonata. Po iskustvu P i c c
i o 1 i - j a, kalij mora biti u zajednici sa silicijem, da bi se kesten mogao
razvijati.


Fliehe i Grandeau drže, da je suvišak vapna ubitačan za
vegetaciju kestena, jer sprečava apsorpciju kalijevih soli, koje su mu
potrebne. Pepeo kestena, što je rastao na vapnenastom zemljištu, sadrži
7,51% vapna-a onoga na laporovütom zemljištu 4,74%; količina kalija
stoji u obrnutom razmjeru.


Tamar o smatra kesten kao kalcifugni; on vene, ako zemljište
sadrži više od 6% vapna.


Izvjesni autori ipak usvajaju, da- kesten može podnijeti veću proporciju
kalcijumkarbonata i da bi ova mogla doseći prema Engleru i
do 20%. Konstantovano je međutim, da dodavanje vapna ispod kestena
ne škodi.


Po Marti n-Rosset-upH spušta se izuzetno na 4.5 u rizosferi
kestena, čija akcija kiselosti je utvrđena.


Prema Camus - ovim navodima utjecaj vapna ne može se zanijekati
ni na mediteranskim staništima. I za to navodi kao primjere krajeve
južne Francuske, pa Italiju, Španiju, Hrvatsku.


Kesten je nađen na vapnenom zemljištu između Nimesä i Alais-a,
zatim na eocenskom i miocenskom vapnencu pa na liasu.


Prema ispitivanjima F 1 a h a u 11 - ovim, ako kesten dolazi u mediteranskoj
zoni ponekad i na vapnencu, to je zbog toga, što su vapnenci
ovih krajeva kompaktni.


Gol a ističe, da je u suhom podneblju, gdje je isparavanje jako,
slabija koncentracija rastvorljivih soli nego u podneblju u kome su kiše
česte. U vezi toga se drži, da izvjesna vapnena zemljišta imaju gotovo
osobine silikatnih zemljišta. To bi davalo objašnjenje, zašto kesten ponekad
dolazi na vapnencu na jugu Evrope.


U vezi navedenih opažanja, koja nalazimo u C a m u s - a, moglo bi
se dometnuti i! to, da u mediteranskim krajevima vapnenac ponekad može
biti neškodljiv, jer je neaktivan zbog suše za vrijeme vegetacionoga perioda.
A nije isključeno da možda ima i vrsta, koje su adaptirane na
vapneno zemljište.


Međutim, iako se ponekad, prema pomenutim navodima, nađe kesten
na vapnenastom zemljištu, na osnovu dosadašnjih opažanja u šumarskoj
praksi nećemo po pravilu podizati! kestenike na vapnencima.


Za kulturu kestena mogle bi služiti izvjesne vrste kao indikatori:
u mediteranskim krajevima poglavito staništa u kojima dolazi ili može
dolaziti hrast plutnjak, Qbercus suber, a na sjevernijim krajevima tamo
gdje dolazi Sarothamnus, Pteris, Calluna.


Od osobitoga su interesa rezultati novijih proučavanja kestena francuskih
mediteranskih staništa. Tu nalazimo ova konstatovanja:


I ako je kesten mnogo više raširen na kristalinskim zemljištima,
priča je, da je kesten isključivo calcifuga. U najmanju ruku vrijedi to za
određene varijetete.


685




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Veoma interesantne podatke o zemljištu, na kome dolazi kesten,
daje A. Čamu s.28


Kesten voli jaka zemljišta, koja su nastala od sililcijjskih pijeskova,
granitskih šljunkova, produkata raspadanja škrilljaca, granita, gnajsa,
pješčara; traži prvenstveno duboka zemljišta i bogata organskim materijama.
Dolazi na najstarijim terenima, na paleozojiku, tercijeru ii kvarteru.
Izbjegava glinovita, kompaktna il plitka te barska i kisela zemljišta
kao i ona, koja sadrže izvjesnu količinu vapna.


Uspijeva dobro na silikatno-glinovitom zemljištu, na granitima,
bazaltima, feldspatskim stijenama, na kvarcnim, vulkanskim zemljama,
koje su bogate vulkanskim pepelom, a to znači da su bogate na kaliju;
zatim uspijeva dobro na gnajsu, na zemljištu, koje je postalo od njegovih
produkata raspadanja; dobro ide na silurskim i na trijaskim šarenim
pješčarima, na najmlađim aluvionima, kojil su obrazovani iz silicijskih
pijeskova, a siromašni su na vapnu, na lakom zemljištu, više rastresitom,
dubokom, sa podlogom trošnom i propustljivom, svježom ali ne suviše
hladnom.


Žile su mu veoma osjetljive prema hladnoći: i kako prodiru duboko;
podloga odnosno supstrat igra značajniju ulogu, nego periferijski slojevit.
Uslijed toga kesten uspijeva katkad na terenu po izgledu siromašnom
i dosta suhom, samo ako je podloga svježa i malo propustljiva.
Ako je zemljište vlažnije, kesten raste brzo, ali! drvo gubi od svojih
kvaliteta, daje mnogo lišća, a malo ploda. Ne podnosi suviše vlažne
terene.


Dolazi il na zemljištu, koje se sastoji! od vrlo fine gline, u kojoj ima
gvozda i malo kvarenoga pijeska. Sadržaj gline može biti katkad dosta
velik. Ponegdje zemljište pod kestenom sadrži 13% silicija i 83% gline.


Dalje nalazimo kod istoga autora:
Kesten voli kalij, jer mu on dozvoljava da podnosi veću količinu
vapna. Zato se razvija dobro na vulkanskim zemljištima ili na zemlji


štima, koja su bogata materijama što sadrže kalij. Mnoga kestenova nalazišta
u Italiji, u okolinu Rima i Napulja, nalaze u tome svoje objašnjenje.
Izgleda, da u pogledu zemljišta ima skoro iste zahtjeve kao Sa


rothamnus, Calluna i Quercus suber. Samo plutnjak podnosi bolje sušu.
Camu s navodi mnoga staništa kestenova. Iz tih se navoda vidi1,
da kesten dolazi: 1) na malim oazama pješčara, koji su uklopljeni! u
vapnenac; 2) na omotaču pješčara, koji pokriva kredu; 3) na aluvionim
ravnicama; 4) na dolomütskom zemljištu, usred tipične kalcikolne vegetacije,
gdje je međutim zemlja između korijenja dala po Bernardovom
kalcirnetru negativan rezultat; 5) na dekalcifikovanim uklopcima usred
vapnenastih zemljišta; 6) na silicijskim zemljištima; 7) na zemljištu gdje
nema vapna.


Dalje nalazimo kod C a mu sa ove interesantne podatke:
Po C h a t i n - u kesten se ne može održati u zemljištu, koje sadrži
više od 3% vapna, odnosno 5,35% vapnenca; ako se održi ,u takvim se
prilikama rdavo razvija. PoWeise u i Kailsing-u kesten raste na
krečnjaku pod uslovom da ima dosta kalija. Prema iskustvu P i c


28 V. op. c. pod 10.


684




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Odnos prema temperaturi je svakako jedan od najvažnijih uslova i
za postojanje biljne zajednice kao šume i za samo odvijanje šumskoga
gospodarstva. Međutim činjenica, da kesten dolazi u toliko raznim
geografskim širinama, važna je naročito zbog toga, što on i na tom svome
prostranom arealu dolazi kao vrsta, koja daje dobro drvo, a do vrlo
velike geografske širine i dobar plod.


To prostrano raširenje daje mu osobito mjesto medu ostalim biljnim
vrstama, koje biljni geografi ubrojiiše među mediteransko-atlantske
vrste, a kuda svrstaše i kesten.23


Sva naša napomenuta staništa kestena imaju nesumnjivo dug vegetacionil
period. To im je zajednička osobina il pored razmjerno vrlo
velike međusobne teritorijalne udaljenosti, koja naročito upada u oči,
jer je povezana i sa razmjerno velikim geografskim širinama.


Ali, da pustimo iz vida klimatske osobine kestenovih staništa. Daleko
više pažnje obraća se zemljištu na kome dolazi! kesten. Upravo
težnja, da se što više raširi, i neuspjesi, koji su često puta pratili taj
rad u blizini! uspjelih kestenovih sastojina, uputili su kultivatore, da je
potrebno obratiti mnogo pažnje zemljištu.


Hempe l i! Wilhel m ističu, da kestenu najbolje odgovara
zemljište, u kome ima mnogo glinastih sastojaka, a u kome nije suviše
mala količina kalija i
ii vapna. Iz razloga, što mineralne sastojke crpi
većim dijelom iz dubljih slojeva, nije od naročite važnosti, da li je najgornji
sloj povoljan ili ne. Izbjegava plitka vapnena i vlažna zemljišta.24


Rube l kaže, da je zemljište, na kome dolaze kestenove sastojine,
duboko i sa velikom količinom kalija; pored toga treba da je sipko, da bi
jako kestenovo žilje moglo prodirati što dublje. Mislilo se je prvotno,
kaže dalje R., da kesten traži silicija, ali se je pokazalo, da uspijeva i na
vapnenim zemljištima, ako sadrže lako rastvorljivi kalij.25


Što se tiče biljnih zajednica, navodi R. kao karakteristične vrste
Luzula nivea, Festuca capillaris, Calluna, Sarothamnus seoparius, i naročito
Corvlus avellana.


Walte r ubraja kesten među vrste, koje dolaze na zemljištu, gdje
ilma ili malo vapna ili! ga uopće nema.20 S u k a č e v daje o kestenovim
osobinama ove podatke: Dobro se pomlađuje pod krošnjama matičnih
stabala i! tu izdrži obično šest godina, a onda ili ugine ili zakržlja. U dovoljnoj
mjeri podnosi zasjenu il u tome svakako prelazi hrast a zaostaje
za bukvom i grabom. Na Kavkazu, po pravilu zauzima osojne strane.
Kesten je drvo vlažnoga toploga primorskoga podneblja. Zauzima
razmjerno sipka, duboka, svježa kisela zemljišta. Iako se susreće na
vapnenom zemljištu, rijetko tu činil šumu. S tih staništa ga brzo potiskuje
grab i bukva.


23 Walter , Einführung in die allgemeine Pflanzengeographie Deutschlands,
Jena 1927.


24 Hempel i Wilhelm, Die Bäume und Sträucher des Waldes, II. Abtheilung,
Wien. \


25 Rubel , Pflanzengesellschaften der Erde, Bern-Berlin, 1930.


26 V. op. c. pod 23,


*7 S u k a če v, Dendrologija, Leningrad 1938 (rus.)


683




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Vrlo korisne i interesantne podatke nalazimo u monografiji A.
Camu s a.21 Nekoliko navoda iz te monografije držim da neće biti suvišno.
Tako, u njoj nalazimo ii ovo:


Drži se, da se areal kestena poklapa sa arealom bukve u pogledu
geografske širine. Međutim plodovi mu ne dozrijevaju sjevernije od
48°—50°, a to znači sjevernije od linije Cherbourg, Rouen, Reims, Frankfurt-
M., Prag, Krakov, Kiev, Harkov.


Danas se smatra, da stanište kestenova omeđuje s jedne strane
linija sjeverna Afrika — planine Maroka, Alžira i Tunisa, s druge strane
linija Atlanski ocean — Kaspijsko more.


Brojna su njegova staništa u Francuskoj, i na otocima i u kontinentu.
(Korzika, Pirineji, Vogezi, Primorske alpe). Proizvodnja sjemena
cijeni se u Francuskoj na preko 2 mil. mtc godišnje.


Nisu manje prostrana ni talijanska staništa, koja dolaze od Sicilije
pa do Južnoga Tirola i Istarskoga primorja, Proizvodnja sjemena iznosi
godišnje il preko 5—6 mil. mtc.


Njemačka ima također kestenovih sastojina; drži se, da nisu spontane.
Misli! se, da su Rimljani sadili kesten u Elsasu, a kasnije je odanle
prenesen u dolinu Reine. Inače dolazi kesten na mnogo mjesta u Njemačkoj
(Spessart, Stuttgart, Dresden, Hanover, Bremen, Hamburg itd.).


Švicarska je bogata na kestenu. U Belgiju je donesen, a ima ga
malo i u Danskoj. U Švedskoj i u Norveškoj je kultiviran, pa mu tu u
povoljnijoj godini! i plod dozrijeva. U Englesku ga uvode i obraćaju mu
mnogo pažnje.


H i c k e 1 navodi, da kesten dolazi u umjerenom pojasu sjeverne
hemisfere, u južnoj Evropi, Alžiru, istočnoj Aziji, Japanu i Sjevernoj
Americi. Specijalno za C. Sativa (C. vesca, C. vulgaris) kaže, da je danas
gotovo nemoguće odrediti, gdje mu je prirodno rasprostiranje. Ali, u
svakom slučaju, ovo je vrsta južna, mediteranska, koja u sjevernoj Africi
dolazi! samo na masivu Edough." Radi prostranoga raširenja nije čudo,
što mu se obraća i velika pažnja.


Raširenje kesetena kod nas, bez obzira da li je svuda spontan ili
nije, daje nam, u malome, sliku njegova raširenja uopće. Jer i kod nas
dolazi i na primorskim staništima i na staništima koja su izrazito kontinentalna.
Pomenuti podaci svjedoče da je tako.


Prirodna vegetacija, koja dolazi kod nas sa kestenom, daje nam
izvjesna obavještenja bez obzira na geografski smještaj. Prema navedenim
biljnim vrstama sa raznih staništa, možemo naša pomenuta kestenova
nalazišta ovako svrstati: 1) mediteranska, 2) kontinentalna.


Mediteranska opet dolaze: a) u zimzelenoj zoni, b) u zoni mješovitih
lišćara, c) u zoni hrasta i bukve.
Kontinentalna dolaze: a) u zoni hrasta i bukve, b) u zoni hrasta,
bukve i jele.


Ovako prostrano raširenje kestena upućuje, da on u odnosu prema
klimatskim činiocima ni izdaleka ne pokazuje onu osjetljivost, na koju
smo inače redovno naviknuti kod većine vrsta drveća u šumskom
gospodarstvu.


21 V. op. c. pod 10.
22 Hickel , Dendrologie forestiere, Paris 1932.


682




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 11     <-- 11 -->        PDF

1. Šuma »Burija«.
Nalazi se na obroncima Ivančice, ekspozicija NE. Poslije sječe i
krčenja pomladio se ovaj kestenik izdancima iz panja.


Sa kestenom nalazimo ovdje vrste Fagus silvatica, Carpinus
betulus, Quercus sessiliflora, Prunus avium, Pirus communis, a onda
gdjekoji Pinus silvestris i Taxus baceata. Od drugih vrsta ovdje valja
istaći Crataegus, Juniperus communis i Vaccinium myrtillus. Na zemljištu
obilje mahovine.


2. Šuma »Rakovce«.
Nalazi se na sjevernom obronku Ivančice. I ovo je panjača. Od
drugih vrsta dolazi Fagus silvatica, Prunus avium, Erica verticiillata,
Juniperus communis, Corylus avellana, tu I tamo Pirius silvestris i češće
Staphylea pinnata. Zatim dolazi mnogo Pterils aquilinum.


3. Šuma »Osoje«.
Ovdje je kesten na masivu, koji je gotovo paralelan sa Ivančicom.
Eksposicija NE. Medu kestenom dolazi Quercus sessiliflora, Pinus silvestris,
Prunus avium, Fagus silvatica. Ova potonja, panjača, dolazi kao
donja sastojiina, pod kestenom. Osim toga ovdje dolazi Acer campestre
i naročito obilno Corylus avellana a onda Crataegus i Staphylea pinnata.


4. Šuma »Ravna Gora«.
Kesten dolazi na ekspoziciji NE, a dolazi i drugdje, ali slabije. Od
drugih vrsta dolazi Abies pectinata, Taxus baceata, Pinus silvestris,
Fagus silvatica, Quercus pubescens, Fraxinus ornus, Pirus malus, Viburnum
lantana, Viburnum opulus, Sorbus aria, Cornus sanguinea, Populus
tremula, Sambucus nigra.


Na ovom staništu sabrao sam i drugu, većinom prizemnu floru


(10. jula 1937.). Ovamo spada: Pulmonaria officinalis L, Cytisus supinus
L., Galium silvaticum L, Gentiana asclepiadea L, Trifolium flexuosum
Jacq., Galim verum L, Prunella alba Pall, Chysanthemum corymbosum
L, Fragaria collina Ehrh., Bupthalmum salicifolium L, Luzula silvatica
(Huds) Gand., Rubus thyrsoideus Wimm., Hieracium sylvaticum auct.,
Symphytum tuberosum L, Ranunculus Steveni Andrz, Prenanthes purpurea
L, Verbascum Austriacum Schrider, Hypericum hirsutum L,
Stachys officinalis (L) Trevisan, Achillea setacea Waldst. et Kit., Rubus
Bellardii Weihe, Agrostis alba L, Campanula persicifolia L, Festuca silvatica
Host, Chrysanthemum Leucanthemum L, Peucedanum Austriacum
(Jacq. Koch).
IV. O STANIŠNIM ČINIOCIMA U KOJIMA DOLAZI KESTEN.
Malo ima biljnih vrsta, za koje su činjeni toliki napori, da se rašire
što više, i 2bog ploda i zbog drveta, osobito u sjevernom umjerenom
pojasu, kao baš za kesten. Kultura kestena prodrla je sjevernije od kulture
vinove loze. U vezi toga je i utvrđeno gledište, da je čovjek mnogo
raširio areal kestena u toku vijekova, naročito prema sjeveru. Postoji
uvjerenje, da su tome mnogo doprinijeli u svoje vrijeme Rimljani.


681




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 10     <-- 10 -->        PDF

5. Kestenova dubrava kod Savine u Herceg Novom.
I ova dubrava pokazuje slične osobine kao i druge u Boci´. Dolazi
na N-E ekspoziciji´ oko 60 m nad morem. Elementi makije zadiru i tu u
mješovite lišćare.


U neposrednoj okolini kestena dolaze Erica arborea, Myrtus italica,
Smilax aspera, a onda Ouercus lanuginosa, Carpinus duinensis, Ostrya
carpinifolia, Cornus mas, Fraxinus ornus, Ruscus aculeatus. Na mjestima,
gdje je kestenova sastojina progaljena, ulaze ove vrste među kesten.


II. KESTEN KOD GORNJEGA JELENJA.
U slivu Rječine, na našoj strani, nisam našao mnogo kestena.
Izgleda, da u mnogo većoj količini dolazi s druge strane, na susjednom
teritoriju. Koji struk kestena našao sam u Gornjem Jelenju, a naročito
kod sela Trnovice.


Prema informacijama ovi su kesteni sadeni. S obzirom na zaista
veoma sporadični dolazak, postoji opravdano gledište, da ga je čovjek
donio il ondje zasadio. Saden je ili pojedinačno na čistinama, kao voćka,
ili na rubu hrastove šume. Donosi dobar plod.


U samoj dolini Rječine, kod mjesta Pašat, na desnoj obali, na talijanskoj
strani! vidi se dosta veoma lijepih kestenovih stabala medu hrastom,
crnim jasenom i klenom. Na našoj su strani, tu kod Pašata, prema
obavještenjima, posječeni i krčenjem uništeni.


Kod Gornjeg Jelenja odnosno kod Trnovice dolazi kesten poglavito
u društvu sa vrstama Ouercus sessiliflora i Fagus silvatica, dok je
zemljište pokriveno sa Erica verticillata.


Na nižim staništima, u samoj dolini Rječine, kod Pašata, gdje je
navodno i na našoj strani bilo pitomoga kestena, nema više bukve. Tu je
izrazita zona Ouercetum-a, gdje dominira Ouercus lanuginosa.


Kestena nema u Boci mnogo, a što ga ima dolazi u rastrganom
arealu. Na pojedinim staništima ima ga jedva 4—5 ha. Najviše ga ima u
Stolivu, oko 16 ha. U Gornjem Jelenju dolazi! po koje stablo.


U Boci je dobar dio kestena oplemenjen. Tako ga je u Stolivu oplemenjeno
oko 30%. Oplemenjeni plod troše ljudi, a ostali služi većinom
za ishranu stoke.


Godišnja se proizvodnja u Stolivu cijeni! na oko 120 mtc, od čega
otpada na oplemenjeni kesten oko 40 mtc. Drvo oplemenjenog kestena
slabo cijene i za građu i za ogrijev.


III. KESTEN U OKOLICI LEPOGLAVE.
Ova su staništa uzeta radi upoređenja. Već iz geografskoga smještaja
slijedi, da su izrazito kontinentalna. Ona u Boci Kotorskoj nalaze
se između 42° i 43°, djelom uz samo more, stanište kod Gornjega Jelenja
iznad Sušaka kod" 45° ali razmjerno vrlo blizu mora, a staništa kod Lepoglave,
između 46° i 47° sjeverne širine, dolaze baš u kontinentu. Ta su
stani´šta sastavni dio razmjerno vrlo prostranoga isprekidanoga areala
pitomoga kestena, koji dolazi u Hrvatskom Zagorju. Ovdje napominjem
četiri! staništa, koja su uzeta u proučavanje.


680




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 9     <-- 9 -->        PDF

položajima osobito obilno Laurus nobilis, Erica verticillata, Cistus, Spartium;
a na višim položajima Fraxinus ornus, Juniperus oxycedrus, Carpinus
duinensis, Cornus mas, Punica granatum, Quercus lanuginosa.
Laurus nobilis dolazil naročito mnogo na svježijim mjestima, u uvalama.
Tu dolazi dosta i Euphorbia Wulfenii, a na rubovima je vrlo često Olea
oleaster, Paliurus, Smilax.


I po svome smještaju s obzirom na blizinu mora, i po obilju lovora,
ovo je stanište veonia slično onome iz Stoliva. Inače tu siže kesten
80—100 m nad morem.


Ovdje naročito pada u oči lovorov podmladak, vanredno obilan u
kupini!. Tu se je redovno sabralo dosta kestenovih »pera«, obilje listinca,
pa su tako stvoreni i odlični uslovi i za klijanje lovorovog sjemena i za
razvijanje lovorovog podmlatka.


Sudeći po kestenovim panjevima, ne javlja se ovdje okružljiivost
kao na našim kontinentalnim staništima: panjeve od 45—50 cm, stare
preko 70 godina, našao sam potpuno zdrave.


Zbog slaboga sklopa odnosno obrasta i ovi su kesteni, kao inače i
na drugim ovdašnjim staništima, veoma granati. Zaista može se kazati
na prvi pogled, da su više slični na voćnjak nego na šumu. Uostalom i
služi kesten ovdje prije svega za davanje ploda. Kod visine stabla od
12—14 metara, koja je ovdje običajna, jedva nalazimo 2—4 metra bez
grana. Dakle ne mogu dati veći procenat tehničkoga drveta.


Ovo je stanište dosta strmo i na njemu osobito upadaju u oči posljedice
nedostatka donje sastojine, kao i posljedice veoma slaboga obrasta:
voda odnosi sa strmina listinac a onda i gornje slojeve zemljišta. Kako je
ovo kraj čestih i jakih kiša, odnošenje prostirke i gornjih slojeva neminovno
je il intenzivno.


Potrebna bi bila ili dobro razvijena donja sastojina ili barem dobro
formirane terase. Na taj način bi se moglo ovo stanište trajno održati
za kesten.


I ovdje, upravo kao i u Stolivu, spušta se kesten kod Morinja
prema moru. Na nižim staništima dolazi naročito mnogo lovora a sa
lovorom i obilje tetivike (Smilax).


4. Kestenova dubrava u Lepetanama.
Ona dolazi između 50 i 100 metara nad morem. Ekspozicija N. W.
Zemljište izgleda duboko i dobro.


Idući od morske obale najprije su zauzele staništa »baštine« sa
maslinom, u koje se uvlače elementi makije, poglavito Laurus nobilis,
Cistus, Myrtus, Erica verticillata, Olea, Spartium, Smilax. Ovdje dolazi
obilno Punica granatum, a onda i Salvia officinalis. Izmedju baština i
kestenove sastojine dolaze pomenuti elementi makije baš obilno. Erica,
Olea il Myrtus naročito se ističu. Na rubovima kestenove sastojine dolazi:
Olea vrlo mnogo. Inače u samom kesteniku, kao i u ostalim kesteniicima,
koje sam obišao, gotovo i nema donje sastojine. Samo ponegdje, gdje je
jaka progala, dolazi Olea, Erica, Myrtus, Laurus i Spartium.


Osnovna je vrsta među elementima makije ovdje Erica, a u nju
zahvataju Olea, Myrtus, Laurus i Spartium.


679




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Iišćara (Cornus mas, Fraxinus ornus, Prunus mahaleb). To nas upućuje
na činjenicu, da je to stanište dobrim dijelom izišlo iz tipične zimzelene
zone i zašlo u zonu mješovitih Iišćara.


Sudeći po raspodjeljenoj vegetaciji, malogdje kao baš u Boci Kotorskoj
dolazi toliko nagla promjena stanišnih prilika. Ponekad, kao baš
na ovome staništu, dolazi zimzelena zona u nevelikom, uskom pojaščiću,
koji je jedva širok koji metar, uz more, pa se na njega brzo nadovezuje
pojas mješovitih Iišćara. Nedaleko, na zaklonjenom staništu u Tivtu,
zimzeleni pojas je daleko širi. U drugim opet slučajevima u Primorju i
nema izrazitoga zimzelenoga pojasa, jer se uz obalu morsku odmah
javlja zona mješovitih Iišćara (Takova je većina staništa na sjevernom
dijelu Hrvatskoga primorja).


2. Kestenova dubrava »Rudine«.
Ona je smještena iznad Kamenara, na S. W. ekspoziciji. Uspinjući se
od morske obale do ove dubrave, može se lako ustanoviti ove karakteristične
pojaseve: a) zimzeleni mediteranski s elementima makije;
b) zemljište pod poljoprivrednom obradom, »baštine« pod maslinjacima;
c) pojas u kome dolazi u obilju Erica verticillata, Salvia officinalis, Punica
granatum i Paliurus aculeatus — a onda dolazi d) pojas pitomoga kestena.


Iznad ove dubrave dolaze mješoviti lišćari, naročito Carpinus
duinensis, Juniperus oxycedrus, Quercus lanuginosa, Paliurus aculeatus,
a sa ostale je tril strane obilna Erica verticillata, Salvia officinalis, Spartilum
junceum, Punica granatum, Paliurus aculeatus.


U pogledu donje sastojine odnosno etaže šiblja, i ovaj kestenik
pokazuje osobine kao onaj iznad Stoliva: gdje je sastojina sklopljena,
nema pod njom uopće jače vegetacije, a gdje je sklop narušen, dolazi
Erica verticillata, Pistacia terebinthus, Cistus, Spartium junceum, Ruscus
aculeatus, Juniperus oxycedrus, Fraxinus ornus, Rubus.


I ovdje, kao i kod Stoliva, izgleda da je zemljište duboko i dobro.
Kesten pokazuje jaku izdanačku snagu i na starijim panjevima. Kažu,
da dobro rodi svake godine i računaju da svako odraslije stablo, »svaki
korijen«, može donijeti godišnje 100 do 150 kg kestena.


U Boci razlikuju kesten po slatkoću. Kažu, da je baš iz ove dubrave
najslađi i da ga narod najvoli od svih kestena u Bocil.


Pod kestenom se vidi obilna prostirka. Narod kaže, da kesten iima
velika »pera«, koja dobro pokrivaju ii zemljišta i sjeme kad padne u
»šišaricama«, odnosno u ježovkama.


3) Kestenova dubrava u Kostanjici.


Iz kestenove dubrave Rudine prešao sam u Kostanjicu. Na prelazu
iz Rudina prema Kostanjici nalazi se obilna formacija Salvia officinalis,
medu njom dolazi Spartium junceum, Paliurus aculeatus, Juniperus oxycedrus.
Tu i tamo dolaze maslinjaci, a onda jača sastojina, »jači korenii«
duba, Quercus lanuginosa.


Ova dubrava dobila je ime po kestenu. I Vilsiani je spominje.20
Nalazi! se na N-W ekspoziciji. Spušta se prema moru mnogo niže nego
ona u Rudinama. Po rubovima kestenove sastojine nalazimo na nižim


V. Otp. c. pod 11.
678




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 7     <-- 7 -->        PDF

A dam o vi c napominje staništa u Boci Kotorskoj: Stoliv, Prčanj
i Hercegnovi.17 K o š a n i n napominje da kesten danas dolazi u Bocil
samo u mjestima Stolivu, Kostanjici i Morinju.18


U Bocil Kotorskoj našao sam međutim kestenove dubrave na pet
staništa. Ta su staništa:


1) Stoliv — poluotok Vrmac; 2) Kamenare — predjeo »Budine«;
3) Kostanjica; 4) Lepetane — vis ä vis Djurića, s druge strane Stoliva;
5) Herceg Novi — kod manastira Savine.


1. Kestenova dubrava u Stolivu.
Nalazi se na N — Ne ekspoziciji. Radi položaja i naročite konfiguracije
terena ima mnogo sjenke. Zemljište izgleda duboko i dobro.


Ova je dubrava smještena između poljoprivrednih zemljišta. Štaviiše,
između kestenovih stabala opažaju se tu i tamo tragovi podzida,
odnosno terasa, po čemu se može suditi o ovome kestenu: ili je on tu
osvojio nova zemljišta, koja su bila pod vinogradom, ili je ovamo donesen
i ovdje kultiviran. Danas je teško ustvrditi, kako je u stvari bilo.
Svakako je ovdje postojala kestenova dubrava i pred stotinu godina,
kako se to vidi iz Visianijevih navoda.10


Okolo kestenja nalaze se maslinjaci. Kesten se spušta gotovo do
same morske obale. Pod njim odnosno u samoj kestenovoj sastojini gotovo
i nema drugoga drveća i šiblja, koje je inače redovno toliko obilno
i karakteristično kao donja sastojina u pravoj mediteranskoj šumi. Jača
se vegetacija nalazi po rubovima zahvatajući! tu i tamo medu kestenje.


Od drugih vrsta koje tu dolaze, našao sam:
Laurus nobilis, Olea europaea, Ruscus aculeatus, Juniperus ...cedrus,
Punica granatum, Quercus lanuginosa, Paliurus aculeatus, Erica
verticillata, Cornus mas, Prunus mahaleb, Fraxinus ornus.
Osim toga tu dolaze obilno Smilax, Asparagus, Spartiium junceum,
Euphorbia Wulfenii (?) Vrste Fraxinus ornus, Cornus mas i Prunus
mahaleb dolaze na višim položajima. Punica granatum zauzima poglavito
niže položaje i ide sve do mora.
Od prizemne flore sam sabrao ovo: Asplenium Adiantum nigrum
L., Hypnosis Schreberi, Crocus dalmaticus Vis., Scleropodium illecebrum,
Thymus dalmaticus Freyn., Primula vulgaris Huds., Chamaepeuce
stricta (Ten) D. C, Stereodon cupressiformis, Camptothecium
lutescum, Geranium lucidum L., Arum italicum Lam., Bellis perennis L.,
Asplenium Trichomanes L., Nephrodium lobatum Sw., Veronica chamaedrys
L., Polypodium vulgare L. subsp. serratum, Cyclamen neapolitanum
Ten., Saxifraga rotundifolia L., Hedera helix L. Valja istaći, da
naročito Laurus dolazi u velikoj količini.
Iako se ova dubrava spušta gotovo sve do obale morske, kako se
vidi iz nabrojanih biljnih vrsta koje ovdje dolaze, nije ovo čista zona
makije. Jer pored tipičnih elemenata makije (Laurus, Olea, Smilax, Spartium)
dolaze ovdje i elementi naredne zone, upravo zone mješovitih


17 V. op. c. pod 6.
18 V. op. c. pod 8.
19 V. op. c. pod 11.


677




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Prilikom obilaženja ovih staništa imao sam pred očima prije svega
biljne vrste s kojima tu dolazi kesten, a onda sam obratio pažnju i na
prilike u zemljištu.


Da bi nam slika o nalazištima kestena bila jasnija, uporedit ćemo
njegova pomenuta primorska staništa sa kontinentalnim. U tu sam svrhu
izabrao naša, možda najsjevernija staništa, u okolini Lepoglave.


Razumljivo je, da su biljne vrste, pratilice kestena, sasvim druge
na primorskim staništima, a druge opet na staništima kontinentalnim,
na kojima inače dolazi gros naših kestenovih šuma. Vidjeti ćemo, da je
kesten u tom pogledu svakako jedna od rijetkih vrsta, koja pokazuje,
mogli bismo kazati, pravi kozmopolitski karakter. S njim bi se u tom
pogledu možda mogao uporediti jedino crni bor.


S obzirom na prilike u zemljištu, pitomi kesten je, po mišljenju i po
rezultatima istraživanja mnogih, takode veoma interesantan. Najobičnija
mu je oznaka, da je c a 1 c i f u g a, dakle vrsta koja ne dolazi na
zemljištu, gdje ima vapna u išta većoj količini!.13


Govoreći o kestenovim staništima A d a m o v i ć ističe silikatna
zemljišta, na kojima on uspijeva odlično.11 Camu s navodi vrlo mnogo
podataka, koji bacaju određeno svjetlo na njegovo rasprostiranje, a prije
svega na odnos između njega i zemljišta.15


Rezultat ispitivanja zemljišta sa naših primorskih staništa i njihovo
upoređenje sa rezultatima iz kontinenta, daje izvjesno obavještenje u
tom pogledu s obzirom na naše prilike i naš rad oko podizanja kestenovih
sastojina.


U vezi navedenoga naša će razmatranja obuhvatiti:


I. »Kestenove dubrave« u Boci Kotorskoj;
II. Kesten kod Gornjega Jelenja iznad Sušaka;
III. Kesten u okolici Lepoglave;
IV. Izvjesne stanišne činioce u kojima dolazi kesten.
Ovome radu pridružena je i karta o položaju pomenutih staništa.
I. »(KESTENOVE DUBRAVE« U BOCI KOTORSKOJ.
Da bi dobio što jasniju sliku o kestenu na primorskim staništima,
obišao sam sva njegova staništa u Boci Kotorskoj, za koja sam čuo.
V i s i a n i, opisujući floru Dalmacije, kaže ovo:111
Castanea sativa Mili. gard. diet. ed. VIII (1768) sp. 1. Kostanj.


Hab. forte eulta, in insulis circa Žara et in insula Solta; sylvulam
vero constltut loco ex ipsa Kostanjcza dicto, et supra Stolivo in Canale
di Cattaro. Floret Junio.


Usus . Fructus edules; lignum ad opera varia adhibetur turn a
fabris lignariis turn a doliariis.


13 V. op. c. pod 8.
14 V. op. c. pod 6.
15 V. op. c. pod 10.
16 V. op. c. pod 11.


676




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 5     <-- 5 -->        PDF

prije nije dolazio u našem Primorju na prostranijem području nego što
dolazi danas.


Prilikom svojih ranijih češćih obilaženja raznih staništa na primorskom
dijelu našega Krša, i Banske i dalmatinske Hrvatske, obraćao sam
osobitu pažnju kestenu i njegovim staništima, nastojeći da prikupim što
više podataka o njemu. U vezi tih obilaženja valja istaći, da su nalazišta
u Boci Kotorskoj zaista veoma interesantna već i zbog toga, što su je


/# /5 /h-p,m,*´\ /? /s /e po ..


_, _ , _.. _._J _—___, ^ __ , .—_—_,— —______ , _


dina u našem Primorju, gdje se javlja kesten u sastojim, u razmjerno
dobro očuvanom stanju. Ova su nalazišta i zbog toga vrlo važna, jer tu
kesten ulazi u krug privrednoga staranja seljaka-maloposjednika. A to
je onda najsigurnije jamstvo, da će biti i dobro gledan i dobro očuvan.


Mjeseca februara 1938. obišao sam ponova staništa u Boci Kotorskoj,
posjetio sam »kestenove dubrave«, kako ih tamo zovu, a mjeseca
septembra iste godine posjetio sam kestenova staništa iznad Sušaka u
....... Jelenju.


675




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 4     <-- 4 -->        PDF

laži,
ponekad i uz samu morsku obalu. A to je važno, sa uzgojnoga


gledišta bez obzira na to, da. li je tu kesten autohton ili nije.5, "7


Ni u novijim radovima nemamo detaljnijih podataka o primorskim


nalazištima pitomoga kestena kod nas. Ta su nalazišta samo napomenuta.8


Daleko je obilnija i potpunija strana literatura o pitomom kestenu.


Dovoljno je napomenuti samo odlične monografije na talijanskom jeziku


ii u njima iscrpljenu literaturu, pa da se dođe do zaključka, koliko je tu


pažnje poklonjeno ovoj zaista korisnoj i interesantnoj vrsti.9-10


Međutim i nas treba da interesuje ova vrsta, a naročito na primorskim
staništima. Za to joj je i posvećen ovaj rad.


Pitomu kesten je poznat kao vrsta koja u određenim uslovima
vanredno brzo raste, koja daje vrlo brzo dobar prihod, prije svega dobar
plod, a onda i odlično drvo, podesno već rano za seljačku građu; poznat
je kao vrsta, koja se lagano i brzo pomlađuje izbojcima iz panja, ponekad
i toliko intenzivno, da ga je gotovo nemoguće iskorijeniti, gdje se je
jednom raskopitio.


Imajući te osobine pred očima, naročito na primorskim staništima,
gdje je šuma jedan od glavnih uslova života, pitanje pitomoga kestena
javlja se kao jedno od onih, koja su usko vezana na narodno gospodarski
život.


S druge strane znajući, da ima na kontinentalnim staništima obilje
kestena (u t. zv. Banijskom području, na potezu Karlovac—Glina—Petrinja—
Dvor, zatim u Hrvatskom Zagorju, u Hercegovini iznad Konjica,
u Makedoniji u okolini Tetova, blizu manastira Kalište, blizu Strumice
i drugdje) dolazak ove vrste i njezino uspijevanje baš na primorskim
staništima interesuje nas i s biljno geografskoga gledišta.


U vezi toga je svakako interesantno baciti pogled na naša mediteranska
staništa pitomoga kestena nastojeći, da i na taj način pridonesemo
ma i
ii najskromniji prilog rješavanju pitanja o pošumljavanju i uopće


o kultiviranju
goleti na Kršu, a onda i upoznavanju ove vrste kod nas.
Kao primorska staništa pitomoga kestena spominju se najčešće kod
nas izvjesna staništa u Boci Kotorskoj, a onda u blizini Sušaka. Ta ćemo
staništa i razmatrati. Druga staništa u Primorju pustićemo ovaj put
iz vida.
Boko-Kotorska staništa spominju se najčešće. I s pravom. Tu ima
zaista pitomoga kestena, o kojemu nalazimo pisane podatke ii u starijojliteraturi.11


O kestenovim šumama, koje bi dolazile diljem čitave naše obale,
kako to navodi Camus , nema govora.12 Vjerojajtno je da kesten ni


5 Adamo v i ć, Die Wälder Dalmatians, C. f. d. g. F. 1911, Heft. 11
0 Adamović , Die Pflanzenwelt der Adrialänder, Jena 1929.
7 Adamović , Führer durch die Natur der nördlichen Adria, Wien, Leipzig, 1915.
8 Koš an in, Pitomi kesten u nas. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926, uredio


A.
Ugrenović.
*Piccioli , Monografia del castagno, 1922.
10 Ca m u s, Les chätaigniers, Paris 1929.
11 V i s i a n i, Flora Đalmatica sive Enumeratio stirpium vascularium etc. Vol. I.
pag.
207. Lipsiae, apud Fredericum Hofmeister, 1842.
12 Op. cit. pod 10.


674




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 3     <-- 3 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


GOD. 63. DECEMBAR i939.


Dr JOSIP BALEN (Zemun) t


TREĆI PRILOG POZNAVANJU NAŠIH
MEDITERANSKIH ŠUMA*


(TROISIEME CONTRIBUTION X LA CONNAISSANCE DE NOS
FORETS MEDITERRANEENNES)


UVOD


Dajući priloge za upoznavanje naših mediteranskih šuma, u dosadašnjim
svojim radovima imao sam pred očima U prvom redu tipične
vrste drveća, koje pružaju naročito obilježje našim mediteranskim staništima.
To obilježje dolazi do izražaja ne samo u pogledu biljnih zajednica
nego, što je za nas od osobite važnosti, i u gospodarskom odnosu
između njih i čovjeka.1-´´8


Kad govorimo 0 lišćarima u našem užem Mediteranu, redovno ne
poklanjamo mnogo pažnje pitomom kestenu, premda on s pravom zaslužuje
da se s njime pozabavimo i više i intenzivnije. Pitomi kesten zaslužuje
to ako već i ne zbog svojega areala, a ono zbog svoje važnosti
koju ima i kao vrsta koja daje odlično i vrlo korisno drvo, i kao vrsta
koja zbog svoga ploda ima upravo neocjenjivu vrijednost za ishranu.


I u našoj starijoj stručnoj literaturi ističu važnost kestena uopće,
ali ne nalazimo da mu je obraćana zasebna pažnja s obzirom na njegovo
uzgajanje u primorskim krajevima.4


Pisci, koji! su se iscrpnije bavili našim Primorjem i njegovom florom,
redovno samo ukratko napominju pitomi kesten kao vrstu, koja
zauzima pojedina omanja primorska staništa. Ne nalazimo u tim radovima
detaljnijih obavještenja 0 staništu kestena il 0 njegovim osebinama,
ne nalazimo ni podrobnijih podataka 0 biljnim vrstama s kojima on do


* Ministarstvu šuma i rudnika, koje mi je dalo mogućnosti da sam obišao kestenova
staništa u Primorju, i na ovom mjestu najljepše zahvaljujem.
Iskrena hvala g. prof. Univ. Dr. Lj. Glišiću za određivanje flore, a g. g. prof.


Univ. Dr. St. Nikoliću i asistentu Ing. O. Štokeru za izvršene analize u Zavodu za


agrikulturnu herniju i u Zavodu za pedologiju. Pisac.


1 Balen , Naš goli Krš, Zagreb 1931.
2 Balen , Prilog poznavanju naših mediteranskih šuma, S. L. 1935.
8 Bal e n, Drugi prilog poznavanju naših mediteranskih šuma, Š. L. 1937.
4 Šulek , Korist i gojenje šumah, osobito u trojednoj Kraljevini, Zagreb 1866.


673