DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 29 <-- 29 --> PDF |
plohe položene su po državnim kao i privatnim šumama, te njima upravljaju pokusne postaje osnovane kod šumarskih škola u Piseku, Rcichstadtu, Jesenicama, Moravskoj Bijeloj Crkvi, Šćavnici, Liptovskom Hradoku i Svalovi. U Čehoslovačkoj su se pokusne plohe počele osnivati tek poslije rata uz iznimku od nekoliko starih pokusnih ploha, koje su još prije rata osnovane po institutu za šumska istraživanja u Mariabrunnu, te po sličnom institutu u Šćavnici. Danas postoje ukupno 92 pokusne plohe. Od tiih pripada: institutu za šumsku biokemiju i pedologiju u Pragu 29, institutu za uzgajanje šuma i biologiju u Brnu 50, institutu za šum. ekonomiju u Brnu 4 (sa 26 dijelova), kojima je svrha ispitivanje taksacionih, šumskoekoloških i; socioloških problema Karpatoruskih prašuma, dok preostalih 7 ploha pripada institutu za iskorišćavanje šuma i šumsku tehnologiju u Šćavnici. Kako za istraživanja na tim tek osnovanim pokusnim plohama treba duljil niz godina, to će tek dalja budućnost moći dati rezultate rada na njima. Rad instituta za šumarska istraživanja i pokusnih postaja usko je vezan sa praksom preko specijalnih komisija , koje, prema potrebi, obrazuje i određuje Ministarstvo zemjedjelstva. Svi su ti instituti za šumarska istraživanja od visokih škola odvojeni i samostalni1, a njihove upravitelje imenuje Ministarstvo zemjedjelstva. U mjestima gdje postoje visoke šumarske škole, redovno su njihovi upravitelji profesori tih škola. Institutima su osigurana materijalna sredstva iz specijalnog fonda, koji je u tu svrhu osnovan na taj način, da se na svaki kubni metar iz države izvezenog drveta ubire izvjesna minimalna taksa. Ove, prilikom spominjanog već putovanja u Njemačku i Čehoslovačku sabrane podatke o šumarskim naučnim institutima spomenutih zemalja, te o njihovoj organizaciji i financiranju donosim u nadi, da bi oni mogli eventualno da budu od koristi pri daljnjoj izgradnji naših institucija sličnoga karaktera, a možda i pri osnutku instituta za one grane šumarskog istraživačkog rada, koje kod nas još nisu došle do izražaja. Za financiranje svih tih institucija držim da bi i kod nas vrlo dobro došao fond, koji bi se osnovao i uzdržavao iz taksa za izvezeno drvo. RfiSUMfi. Encore uii article faisant rapport sur les institutions forestieres germaniques et tehecoslovaques que l´auteur a vu pendant son voyage d´il y a quelque temps en. Allemagne et en Tchecoslovaquie d´hier. 699 |