DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 26 <-- 26 --> PDF |
visinomjerom 20 do 30 visina. Taj je visinomjer udešen po principu Weiseovog visinomjera, samo praktičnije. Okularom se najprije pomicanjem ili! odmicanjem od stabla naravna pomoću vizure na pomoćnu letvu udaljenost na 10—15, 20 ili 30 metara (već prema visini stabla, koje se mjeri). Potom se vizira sa visinomjerom na vrh stabla, kazalo se aretira il očita visina. Isto se tako vizira na žilište, aretira se i očita. Obje očitane visine zbrojene daju totalnu visinu stabla. Kada se snimi glavna sastojina, onda se klupiraju ona stabla podstojne sastojine, koja su prešla 7 cm prsnog promjera. 1 za podstojnu sastojinu izmjeri se nekoliko visina od raznih promjera. Ujedno se kod podstojne sastojine naznače sva ona stabla, koja su prelomljena, trula, savijena t. j . koja se moraju posjeći. Sva stabla na pokusnoj plohi određena za sječu odmah se posijeku i točno premjeri njihova drvna masa. Promjeri se mjere na milimetar točno, a visine na Vio m. I te visine služe za konstrukciju visinske krivulje. Po tom se načini točan opis sastojine, u kojem se naznači i vrst tla, flora tla itd. Konačno se načini il ponovna fotografska snimka sastojine sa istog mjesta, sa kojeg je načinjena kod prošlog snimanja. Osim toga poprave se i obnove svi nečitljivi brojevi i znakovi, fiksiraju mede pok. plohe, a konačno se — u koliko već nije prije postojala — načini i skica, u kojoj je točno označen položaj pok. plohe, tako da se u svako doba može ploha lako naći. 2. Učestvovao sam i kod polaganja dviju novih pok. ploha. Jedna je od njih položena u 58-god. čistoj, jednako staroj smrekovoj, a druga u čistoj jednako staroj bukovoj sastojini. Svrha im je, da se ustanovi prihod za oba slučaja i ovaj uporedi sa susjednim plohama preborne smrekove sastojine, te mješovite smrekove, bukove i hrastove sastojine. Nove plohe iskolčene su u pravokutniku 50/30 m. Iskolčenje je obavljeno trokutnom prizmom tako, da su sve četiri stranice točno okomite jedna na drugu. Na uglovima su načinjene male humke sa kolcem u sredini i zemljani jarci u smjeru stranica. Potom su sva stabla privremeno obrojčena sa brojkama na papiriću, koji! se pričvršćuje na stablo u visini od 2 m pomoću iste sprave, kojom se i spisi vežu. (U smrekovoj sastojini okrešu prije toga radnici sve suhe grane do visine od 2 m). Iza toga stupi u posao 5 radnica. Prva ima štap u duljini od 1.3 m, kojeg prisloni na deblo i označi kredom crtu. Druge tri idu za njom i nad tom crtom četkama očiste bukovo stablo (kod smrekovih stabala se upotrebljavaju strugala, da se kora ostruže). Peta pak radnica na mjestima, koja su bijelom kredom označena, načini bijelom uljenom bojom križić. To se sve činil na strani protivnoj od vladajućeg vjetra — u ovom slučaju na istočnoj strani — i to kod svih stabala jednako, tako da se uvijek mjere promjeri S J i I Z. Kada se sve to na čitavoj pokusnoj plohi izvrši, tada svih pet radnica prijeđe na obrojčavanje stabala. Prije su se brojevi pisali šablonama i kistom, ali se sada pokazalo kao bolje i trajnije da se pišu na stablima posebno konstruisanom spravom. Radnice se tačno upute, kako će najlakše pisati čitljive brojeve. Brojeve radnice čitaju sa papirića, kojim se stablo privremeno obrojčilo. To se obrojčavanje vrši pod strogom kontrolom. Tek kada se taj posao završi, počimlje se sa snimanjem pokusne plohe, kako je to pod 1 opisano. Snimanje svih pokusnih ploha (oko 1000 stalnih i 4000 privremenih) vrši se pod ličnim rukovodstvom upravitelja pok. postaje prof. W i e d e 696 |