DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Po mišljenju prof. Wiedemann a pokusna postaja može samo onda svoju naročito određenu praktičnu svrhu ispuniti, ako je potpuno neovisno i samostalno organizovana, ako je pod jedinstvenim vodstvom i ako uvijek može sva sredstva upotrijebiti za rješavanje važnih zadaća. Šumarske pokusne postaje imaju da se bave samo šumsko-uzgojnim problemima i pitanjem prihoda (Ertragskunde), dok se sa ostalim pitanjima imaju baviti drugi, u tu svrhu osnovani; instituti, kao što su instituti za ispitivanje sjemenja, za nauku o šumskom radu, za ´ispitivanje drveta itd. Imao sam prilike, da se sa radom nekih pokusnih postaja i specijalnih instituta tačnije upoznam. U Šumarskom listu od mj. oktobra pr. god. prikazao sam organizaciju i rad instituta za nauku o šumskom radu (Institut für forstliche Arbeitswissenschaft) u Eberswaldeu. Ovom ću prilikom nastojati! da prikazem postanak, organizaciju i rad ureda pruske pokusne postaje u Eberswaldeu, koji je po obimu svoga rada upravljenog u cilju rješavanja prihodnih i šumsko-uzgojnih problema za prusko šumsko gospodarstvo od velike važnosti. Upravu, gospodarenje i nadzor nad svim pruskim pokusnim plo hama vrši institut »Preussische Forstlüche Versuchsanstalt« u Ebers waldeu. Pošto su pokusne plohe te pokusne postaje i u prošlosti bile od velike važnosti1 za prusko praktično šumsko gospodarstvo, te spa daju medu prve, koje su za prihod i prirast dale pouzdane rezultate,´ to ću po podacima sadanjeg upravitelja tog instituta prof. Wiedemann a prikazati opširnije njihov razvitak, sadanje stanje i rad. »Već je Hundeshagen početkom 19 st., da ispita loše djelovanje ste- Ijarenja, osnovao u tu svrhu prve pokusne plohe. Godine 1868. izrađen je prvi organizatornii plan za postavljanje pokusnih ploha, a god. 1872. je osnovan institut. Temelje za snimanje pokusnih ploha stvorio je prof. Schwappach . On je načinio tabele za mase i za oblične brojeve, te odredio da se svako stablo na pokusnoj plohi mora obrojčilti. On je već prije 40 god. osim pokusnih ploha za ustanovljivanje prihoda postavljao također pokusne plohe za rješavanje šumsko-uzgojnih pitanja kao što su na pr. pitanja proreda, progala il kulturnih metoda, pitanja rase, pita nja mješovitih sastojina i t. d. On je sastavio i prihodne tablice, te dao podatke o utjecaju raznih vrsta proreda. Njegov nasljednik Mölle r zastupao je sasma oprečno stanovište, te je mjesto malih pok. ploha tra žilo da se osnuju velike t. zv. pokusne sastojine i glavnu je važnost po stavio na prirodo-znanstveno težište, a ne na statistiku. Za vrijeme rata bile su mnogobrojne pok. plohe zapuštene, pa je S c h i 11 i n g o v a zasluga da ih je uspio u kratko vrijeme opet premjeriti (preko 400 ploha) i sreditil podatke, te je tako spasio Schwapachovo djelo. Schwapachova je zadaća bila da statističkim metodama dođe do prosječnih vriijednostil za sastav prihodnih tabela za čitavo prusko područje i to za pojedinu vrstu drveta. Ta je zadaća nakon 30-godišnjega rada danas u glavnom završena, te se postavlja nova. To su šumskouzgojna pitanja. Tloznanstvo i biljna sociologija su toliko napredovali, .da se danas može pratiti, kako i jedva primjetljive razlike u stojbini uplivišu na rast drveća. Osim toga dolazi danas do jačeg izražaja i matematička obrada svih podataka. Nadalje dolazi proučavanje mješovitih sastojina, što je vrlo komplicirano. Tek nedavno su za ispitivanje tog pro 694 |