DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 21     <-- 21 -->        PDF

8° En comparant ces donnees de l´analyse chimique obtenues dans les stations
´littorales avec les resultats, obtenus dans la region de Lepoglava, nous avons ipu
.constater:


a) La presence de la chaux ne peut pas servir d´un indicateur sür pour differencier
les stations etudiees, done il´ est evident que les stations rnediterraneennes et
contmentales sont ä ce point presque identiques;


b) Quant´ ä la potasse (K2 O), les regions rnediterraneennes, exceptee Savina,
:sont relativement peu riches en cet element;


c) L´acide phosphorique (P2 05), exceptee Savina, est generalement reprćsente
par la toute petite quantite dans toutes les deux sortes de stations — rnediterraneennes
et continentales;


d) II n´y a aucun doute que le chätaignier sur les stations etudiees est an arbre


calcifuge; quant ä la potasse, on voit que toutes les stations etudiees en sont riches.
L´auteur


Dr Ing. ZLATKO VAJDA (Ogulin):


NEKI PODACI O ZNANSTVENIM
ŠUMARSKIM INSTITUTIMA U NJEMAČKO]
I ČEHOSLOVAČKOJ*


(QUELQUES DONNEES SUR LES INSTITUTS SCIENTIF. FORESTIERS
EN ALLEMAGNE ET EN TCHECOSLOVAQUIE D´ HIER)


Svaka kulturna i moderna država nastoji svim sredstvima da orgalizuje
i omogući; rad istraživačkih znanstvenih instituta, jer je svjesna
neprocjenjive koristi od rada takovih instituta ne samo za čistu znanost,
već i! za njen´ nacionalno-ekonomski napredak. Rad tih instituta je strogo
znanstven ilii se pak bave prvenstveno rješavanjem savremenih nacionalno-
ekonomskiih problema. Svrha isključivo znanstvenih instituta je
strogi istraživački i naučni rad u cilju unapređenja one znanosti:, kojoj
je taj institut namijenjen. Općenito se istraživački! instituti mogu podijeliti
u tri grupe:


1. instituti za unapređivanje idealnih dobara (umjetnički instituti),
2. instituti: za unapređivanje znanosti (istraživački, instituti), 3. instituti
za unapređivanje sadašnje produkcije i! njezino pojeftinjenje.
* Općeniti prikaz 0 ciljevima šumarskih znanstvenih instituta, te specijalne podatke
o radu pruske pokusne postaje za šumsko gospodarstvo u Eberswalde-u dao
mi je prof. Dr. Wiedemann , direktor te postaje. Statističke podatke o vrsti znanstvenih
šumarskih instituta u Njemačkoj pružio mi je »Institut« za svjetsko šumsko
gospodarstvo (Institut für vVeltforstwirtschaft) u Tharaiidtu. Organizacija šumarskih
istraživanja instituta u Cehoslovačkoj prikazana je po knjizi »Das forstliche Versuchswesen
der Tschechoslowakei (izdana po čehoslovačkom poljoprivrednom institutu za
istraživanja).


691




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Ovi se posljednji instituti moraju što boljeizgraditi. Kapital uložen
u njihovu izgradnju brzo će se amortizirati. Šumske pokusne postaje
stvarno su rentabilna preduzeća, pa će se i kapital uložen u njihovu
izgradnju brzo amortizirati. Na pr. godišnji trošak uzdržavanja pruske
pokusne postaje iznosi 100.000 M. Neka se rezultatom njezinog rada prirast
poveća samo za JQQ^ ili se troškovi: umanje za 0,7%. to je godišnji


trošak, koji je potreban za uzdržavanje pok. postaja u Pruskoj,
amortiziran.


Znanstveno je prožimanje preduzeća u šumskom gospodarstvu
sredstvo, koje je najjeftinije a najbrže djeluje, da se ono untenziviše, jer
svako istraživanjem postignuto poboljšanje vodi odmah do ušteda na
velikim šumskim plohama. To su Nijemci ispravno shvatili, pa su već
ranije vel´ku pažnju posvetili organizaciji, izgradnji i! radu šumarskih
znanstvenih instituta. Ti se instituti mogu grupisati u dvije skupine i to:
pokusne postaje (Die Versuchsanstalten) i specijalni instituti za neke
grane šumarstva. Danas postoje u Njemačkoj slijedeći instituti ove vrste:


1) Pokusne postaje:


1. Die Preussische Versuchsanstalt für Waldwirtschaft, Eberswalde,
Forstl. Hochschule.
2.
Bayrische Forstl. Versuchsanstalt, München, Universität.
3.
Sächsische Forstl. Versuchsanstalt, Tharandt, Forstl. Hochschule.
4.
Württembergische Forstl. Versuchsanstalt, Stuttgart, Forstdirektion.
5.
Badische Forstl. Versuchsanstalt, Freiburg, Universität.
6.
Hessische Forstl. Versuchsanstalt, Qiessen, Universität.
7.
Braunschweigische Forstl. Versuchsanstalt, Braunschweig.
2) Specijalni instituti:


1. Die Preussische Waldsamenprüf- und Forschungsanstalt, Eberswalde.
2.
Institut für ausländische und koloniale Forstwirtschaft, Tharandt,
Forstl. Hochschule.
3.
Iffa, Institut für Forstliche Arbeitslehre, Eberswalde.
4.
Arbeitsgemeinschaft Holz, Berlin W 9, Schellingstr. 10.
5.
Ausschuss für Technik in der Forstwirtschaft (A. T. F.), Berlin
Sw 11., Dessauerstr. 26.
6.
Fachausschuss für Holzfragen beim Verein Deutscher Ingenieure
und Deutschem Forstverein, Berlin NW 7, Hermann Qöringstr. 27.
7.
Forschungsinstitut für Sperrholz und andere Holzerzeugnisse, Berlin-
W 35, Am Karlsbad. 3.
8.
Deutsches Forschungsinstitut für Textilstoffe, Karlsruhe, Kaiserstr.
9.
Preussisches Holzforschungsinstitut, Eberswalde.
10.
Holzforschungsinstitut der Technischen Hochschule, München.
11.
Holzforschungsinstitut der Technischen Hochschule, Darmstadt.
12.
Staatsinstitut für angewandte Botanik, Hamburg 36, Bei den Kirchhöfen
14.
13.
Kaiser-Wülhelm-Institut für Züchtungsforschung (Abt. für Forstpflanzenzüchtung),
Müncheberg.
692




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 23     <-- 23 -->        PDF

"14. Arbeitsgemeinschaft für Forstliche Vegetationskunde, Tharandt,
Forstl. Hochschule.


15.
Versuchsstelle für Forstl. Bodenkunde an der Landesuniversität Jena,
Oberer Philosophenweg 14.
Sve te mnogobrojne pokusne postaje i instituti nisu organizovani po
jedinstvenom sistemu. Oni su veoma različiti po organizaciji i po zadaći!,
koju imaju da izvrše. Na pr. u Eberswalde-u je god. 1872 osnovana pokusna
postaja »Preussische Forstliche Versuchsanstalt«, koja je imala
prvobitno samo prirodoznanstvena odjelenja (meteorološko, pedološko,
botaničko, zoološko i mikološko), te je bila usko vezana sa tadašnjom
šumarskom akademijom. Od god. 1922, kada je osnovana Visoka šumarska
škola, ona je potpuno odvojena od škole i postala je samostalna, ali
je god. 1933. opet potpala pod upravu Visoke šumarske škole. Djelovanje
ove postaje ograničeno je danas samo na istraživanja prihodne sposobnosti
sastojina u vezi sa šumskouzgojnim problemima. Sa postajom
upravlja profesor visoke šumarske škole kao imenovani direktor.


Sasma je drugačije organizovana pokusna postaja u Münchenu


(»Bayrische Forstliche Versuchsanstalt«). Ta postaja ima 7 samostalnih


odjela: 1) za tloznanstvo, 2) za meteorologiju, 3) za biološku nauku o pri


hodu il uređenje šuma, 4) za uzgoj i iskorišćavanje šuma, 5) za botaniku,


6) za zoologiju, 7) za šumarsku politiku. Svaki od tih 7 odjela (zapravo


samostalnih instituta) ima svog upravitelja, koji je ujedno i profesor


šumarskog fakulteta na münchenskom univerzitetu. Uprava tog instituta


počiva na čisto kolegijalnom sistemu upravitelja pojedinih odjeljenja, te


nema direktora. Slična je organizacija i pokusne postaje pri Visokoj


šumarskoj školi u Tharandt-u, koja je odio tehničkog fakulteta u


Dresdenu.


Specijalni instituti za šumarska istraživanja su samostalni, te s njima


u pravilu upravlja profesor Visoke šumarske škole, koji već to mjesto


zauzimlje po svom položaju. U rjeđim slučajevima upravlja institutom


imenovani direktor, ali je il taj redovno profesor visoke šumarske škole.


Između specijalnih instituta za šumarska istraživanja na visokim


šum. školama i pokusnih postaja ta je razlika, što prvi rade na znanstve


nom polju posve neovisno, te obrađuju pitanja, koja si u cilju naučnog


rada proizvoljno i neovisno izabllju, dok su pokusne postaje, i ako


moraju u odabiranju znanstvenih metoda rada biti samostalne, u glavnom


ipak dužne da kao članovi državnog šumskog gospodarstva rade na po


trebama prakse, kako bi se povećao prirast, a po tom i prihodi! državnog


šumskog gospodarstva.


Pokusne postaje imaju dvije vrste zadaća:


1. Da izvađaju one radnje, koje se odnose na dugoročna istraživanja,
koja prelaze trajanje života istraživača.
2. Da rješavaju dnevna pitanja šumarske prakse,
Preduvjeti rada pokusnih postaja su:
1. odgovarajuće ograničenje u postavljanju cilja;
2. svrsishodna organizacija rada;
3. uska saradnja sa ostalim istraživačkim institutima na visokim
šum. školama, sa vodećim vlastima, sa šumarskom praksom i akademskom
mladeži!.
693




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Po mišljenju prof. Wiedemann a pokusna postaja može samo
onda svoju naročito određenu praktičnu svrhu ispuniti, ako je potpuno
neovisno i samostalno organizovana, ako je pod jedinstvenim vodstvom
i ako uvijek može sva sredstva upotrijebiti za rješavanje važnih zadaća.


Šumarske pokusne postaje imaju da se bave samo šumsko-uzgojnim
problemima i pitanjem prihoda (Ertragskunde), dok se sa ostalim pitanjima
imaju baviti drugi, u tu svrhu osnovani; instituti, kao što su instituti
za ispitivanje sjemenja, za nauku o šumskom radu, za ´ispitivanje
drveta itd.


Imao sam prilike, da se sa radom nekih pokusnih postaja i specijalnih
instituta tačnije upoznam.


U Šumarskom listu od mj. oktobra pr. god. prikazao sam organizaciju
i rad instituta za nauku o šumskom radu (Institut für forstliche
Arbeitswissenschaft) u Eberswaldeu. Ovom ću prilikom nastojati! da prikazem
postanak, organizaciju i rad ureda pruske pokusne postaje u
Eberswaldeu, koji je po obimu svoga rada upravljenog u cilju rješavanja
prihodnih i šumsko-uzgojnih problema za prusko šumsko gospodarstvo
od velike važnosti.


Upravu, gospodarenje i nadzor nad svim pruskim pokusnim plo


hama vrši institut »Preussische Forstlüche Versuchsanstalt« u Ebers


waldeu. Pošto su pokusne plohe te pokusne postaje i u prošlosti bile


od velike važnosti1 za prusko praktično šumsko gospodarstvo, te spa


daju medu prve, koje su za prihod i prirast dale pouzdane rezultate,´ to


ću po podacima sadanjeg upravitelja tog instituta prof. Wiedemann a


prikazati opširnije njihov razvitak, sadanje stanje i rad.


»Već je Hundeshagen početkom 19 st., da ispita loše djelovanje ste-


Ijarenja, osnovao u tu svrhu prve pokusne plohe. Godine 1868. izrađen


je prvi organizatornii plan za postavljanje pokusnih ploha, a god. 1872.


je osnovan institut. Temelje za snimanje pokusnih ploha stvorio je prof.


Schwappach . On je načinio tabele za mase i za oblične brojeve, te


odredio da se svako stablo na pokusnoj plohi mora obrojčilti. On je već


prije 40 god. osim pokusnih ploha za ustanovljivanje prihoda postavljao


također pokusne plohe za rješavanje šumsko-uzgojnih pitanja kao što


su na pr. pitanja proreda, progala il kulturnih metoda, pitanja rase, pita


nja mješovitih sastojina i t. d. On je sastavio i prihodne tablice, te dao


podatke o utjecaju raznih vrsta proreda. Njegov nasljednik Mölle r


zastupao je sasma oprečno stanovište, te je mjesto malih pok. ploha tra


žilo da se osnuju velike t. zv. pokusne sastojine i glavnu je važnost po


stavio na prirodo-znanstveno težište, a ne na statistiku. Za vrijeme


rata bile su mnogobrojne pok. plohe zapuštene, pa je S c h i 11 i n g o v a


zasluga da ih je uspio u kratko vrijeme opet premjeriti (preko 400 ploha)


i sreditil podatke, te je tako spasio Schwapachovo djelo.


Schwapachova je zadaća bila da statističkim metodama dođe do
prosječnih vriijednostil za sastav prihodnih tabela za čitavo prusko
područje i to za pojedinu vrstu drveta. Ta je zadaća nakon 30-godišnjega
rada danas u glavnom završena, te se postavlja nova. To su šumskouzgojna
pitanja. Tloznanstvo i biljna sociologija su toliko napredovali,
.da se danas može pratiti, kako i jedva primjetljive razlike u stojbini uplivišu
na rast drveća. Osim toga dolazi danas do jačeg izražaja i matematička
obrada svih podataka. Nadalje dolazi proučavanje mješovitih sastojina,
što je vrlo komplicirano. Tek nedavno su za ispitivanje tog pro


694




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 25     <-- 25 -->        PDF

blema osnovane nove pokusne plohe. U dogledno vrijeme biće obrađeno


i pitanje podsadnje bukve pod bor i1 hrast.


Postavila se zadaća, da se istraže što jeftinije metode za podizanje
novih kultura. I pitanja proreda i progala, koja je počeo Schwappach,
dalje se obraduju. Pokazalo se, da su za točna znanstvena istraživanja
najbolje Schwappachove metode osnivanja i1 snimnja pok. ploha, kako su
naprijed opisane, tako da se točno može pratiti rast svakog stabla na
pokusnoj plohi.


Trajne pokusne plohe samo će onda dati pouzdane podatke, ako se
s njima i trajno na jedan te isti način postupa. Glavna je poteškoća, da
se ustanovi, da li kod dvije susjedne pok. plohe, koje se moraju usporediti
s obzirom na različit način postupka, ne postoji; i različitost u staništu,
koja bi bila od tolikog utjecaja, da različiti načini u postupku ne bi
u tom slučaju mogli da dođu do pravog izražaja.


Stoga je potrebno da tloznanstveni institut ispita prilike tla, te da
podatke dviju susjednih ploha uporedi, pa da ustanovi, da li je razlika u
tlu tako velika, da bi mogla bitno utjecati na rast sastojine. Pokusne
plohe moraju da budu dovoljno velike.


Pruska pokusna postaja u Eberswaldeu ima danas oko 1.000 stalnih
(numerisanih) pokusnih ploha i oko 4.000 privremenih.


Od stalnih pokusnih ploha 250 ih je položeno u svrhu ispitivanja
proreda raznih intenziteta u čistim sastojinama, 300 ih je položeno u
jednako starim čistim i mješovitim sastojinama, 65 ploha su »jake pro-
gale«, 130 ih je sa raznim egzotama, a samo ih 40 služi za ustanovljivanje
prihoda, dok su preostale postavljene u svrhu rješavanja raznih
šumsko-uzgojnih problema.«


O snimanju pokusnih ploha i obradi snimljenih podataka izdao je
prof. Wiedeman n posebnu uputu pod naslovom:


»Anweisung für die Aufnahme und Bearbeitung der Versuchsflächen
der Preussischen Forstlichen Versuchsanstalt.« (Izdanje: Neumann,
Neudamm).


Pošto je za praksu važno, kako se snimaju stare pok. plohe i osnivaju
nove, to držim da će biti korisno, da te radove, kojima sam u sastojinama
šumske uprave Dillenburg prisustvovao, detaljnije opišem.


1. Snimala se stara pokusna ploha u 10-god. hrastovoj sastojini sa
podstojnom bukvom. Snimanje su obavili organi pokusne postaje u Eberswaldeu
i to jedan šumarski pristav (Forstassesor) sa dva šumara pomoćnika.
Posao su razdijelili tako, da je jedan mjerio promjere, drugi
bilježio podatke u manual, a treći premjeravao primjerna stabla. Tačnom,
laganom promjerkom od aluminija mjerena su oba međusobno okomita
prsna promjera na istom mjestu, na kojem su mjerena i kod prošlog
snimanja. To je mjesto označeno na deblu u visini od 1.3 m bijelim
križićem. U manual su ubilježena za svako stablo oba promjera u milimetrima.
Osim toga je kod svakog stabla na pokusnoj plohi (obrojčenog)
označena kvaliteta debla do 10 metara duljine kao i razvoj krošnje. Za tu
oznaku upotrebljuju se kratice: na primjer za svinuto deblo bo = bogig;
slabo svinuto (bo) = schwach bogig; granato deblo ae = aestig; slabo
granato (ae) = schwach aestig; deblo bez greške označuje se sa 1;
krošnja jednostrano razvita e = einseitig, i! t. d. Nakon izmjere promjera
i kvalificiranja svih obrojčenih stabala izmjeri se sa Blume-Leissovim
695




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 26     <-- 26 -->        PDF

visinomjerom 20 do 30 visina. Taj je visinomjer udešen po principu
Weiseovog visinomjera, samo praktičnije. Okularom se najprije pomicanjem
ili! odmicanjem od stabla naravna pomoću vizure na pomoćnu
letvu udaljenost na 10—15, 20 ili 30 metara (već prema visini stabla,
koje se mjeri). Potom se vizira sa visinomjerom na vrh stabla, kazalo se
aretira il očita visina. Isto se tako vizira na žilište, aretira se i očita.


Obje očitane visine zbrojene daju totalnu visinu stabla. Kada se snimi
glavna sastojina, onda se klupiraju ona stabla podstojne sastojine, koja
su prešla 7 cm prsnog promjera. 1 za podstojnu sastojinu izmjeri se
nekoliko visina od raznih promjera. Ujedno se kod podstojne sastojine
naznače sva ona stabla, koja su prelomljena, trula, savijena t. j . koja se
moraju posjeći.
Sva stabla na pokusnoj plohi određena za sječu odmah se posijeku
i točno premjeri njihova drvna masa. Promjeri se mjere na milimetar
točno, a visine na Vio m. I te visine služe za konstrukciju visinske krivulje.
Po tom se načini točan opis sastojine, u kojem se naznači i vrst
tla, flora tla itd. Konačno se načini il ponovna fotografska snimka sastojine
sa istog mjesta, sa kojeg je načinjena kod prošlog snimanja. Osim
toga poprave se i obnove svi nečitljivi brojevi i znakovi, fiksiraju mede
pok. plohe, a konačno se — u koliko već nije prije postojala — načini i
skica, u kojoj je točno označen položaj pok. plohe, tako da se u svako
doba može ploha lako naći.


2. Učestvovao sam i kod polaganja dviju novih pok. ploha. Jedna
je od njih položena u 58-god. čistoj, jednako staroj smrekovoj, a druga
u čistoj jednako staroj bukovoj sastojini. Svrha im je, da se ustanovi
prihod za oba slučaja i ovaj uporedi sa susjednim plohama preborne
smrekove sastojine, te mješovite smrekove, bukove i hrastove sastojine.
Nove plohe iskolčene su u pravokutniku 50/30 m. Iskolčenje je obavljeno
trokutnom prizmom tako, da su sve četiri stranice točno okomite jedna
na drugu. Na uglovima su načinjene male humke sa kolcem u sredini i
zemljani jarci u smjeru stranica. Potom su sva stabla privremeno obrojčena
sa brojkama na papiriću, koji! se pričvršćuje na stablo u visini od
2 m pomoću iste sprave, kojom se i spisi vežu. (U smrekovoj sastojini
okrešu prije toga radnici sve suhe grane do visine od 2 m). Iza toga
stupi u posao 5 radnica. Prva ima štap u duljini od 1.3 m, kojeg prisloni
na deblo i označi kredom crtu. Druge tri idu za njom i nad tom crtom
četkama očiste bukovo stablo (kod smrekovih stabala se upotrebljavaju
strugala, da se kora ostruže). Peta pak radnica na mjestima, koja su
bijelom kredom označena, načini bijelom uljenom bojom križić. To se
sve činil na strani protivnoj od vladajućeg vjetra — u ovom slučaju na
istočnoj strani — i to kod svih stabala jednako, tako da se uvijek mjere
promjeri S J i I Z. Kada se sve to na čitavoj pokusnoj plohi izvrši, tada
svih pet radnica prijeđe na obrojčavanje stabala. Prije su se brojevi
pisali šablonama i kistom, ali se sada pokazalo kao bolje i trajnije da se
pišu na stablima posebno konstruisanom spravom. Radnice se tačno
upute, kako će najlakše pisati čitljive brojeve. Brojeve radnice čitaju
sa papirića, kojim se stablo privremeno obrojčilo. To se obrojčavanje
vrši pod strogom kontrolom. Tek kada se taj posao završi, počimlje se
sa snimanjem pokusne plohe, kako je to pod 1 opisano.
Snimanje svih pokusnih ploha (oko 1000 stalnih i 4000 privremenih)
vrši se pod ličnim rukovodstvom upravitelja pok. postaje prof. W i e d e


696




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 27     <-- 27 -->        PDF

manna , koji također sam istražuje i određuje, gdje će se koja pokusna
ploha postaviti. Već postavljene pokusne plohe snimaju se svake četvrte
do šeste godine. Čitav posao siiimanja obavljaju po jednom te istom principu
3 asistenta dodijeljena pok. postaji već više godina. Kpd snimanja
svake plohe oni lično mjere promjere stabala ´i visine. Ova jedinstvenost
kod odabiranja i snimanja pok. ploha vrlo je važna i odlučna za ispravni
konačni1 rezultat. Svakako bi rezultati! bili dubiozni, kada bi pokusne
plohe odabirala te eventualno i snimanja obavljala svaka šumska uprava
posebno, ili pak kad bi! svaka direkcija obavljala snimanja po činovnicima,,
koji se često mijenjaju.


Neću da dalje zalazim u detaljni prikaz obračuna podataka snimljenih
sa pok. ploha, jer se sve to nalazi! točno opisano u navedenim uputstvima
prof. Wiedemann a.


Istaći ću tek ukratko način obračuna drvnih masa, koji se razlikuje
od onog, što ga primjenjuje bavarska pokusna postaja.


Dok se u Bavarskoj iz ustanovljenih drvnih masa pokusnih stabala
(odabranih prema izračunatom promjeru pojedinih debljinskih razreda)
izravno izračunavaju drvne mase odgovarajućih debljinskih razreda, to
po uputstvima prof. Wüedemann a pokusna stabla služe, da se točno
ustanovi visinska krivulja i krivulja obličnog broja. Za svaki prsni promjer
ima da se najprije ustanovi odgovarajuća visina odnosno oblićni
broj. Tako se na temelju kružnih ploha i visina pojedinih debljinskih
razreda izračuna srednja sastojinska visina po poznatoj Lorevevoj
formuli:


. gi hi + g2 h2 +


. = . .


gi + g2 +


a na temelju kružnih ploha, visina i obličnih brojeva deblj. razreda izračuna
se dalje srednji sastojinski obličn´i broj po formuli1:
Y — Si hi fi + g2 h2 f2 +
gi hi + g2 h2 + ...


Produkt pak sastojinske temeljnice sa visinom i obličnim brojem
daje ukupnu drvnu masu sastojine po formuli M = GHF .


Ta je metoda obračuna uzeta za to, što obračun sastojinske drvne
mase neposredno iz oborenih primjernih stabala prema Draudtu ili
Urichu, radii individualnih osebina pojedinih stabala često daje nepouzdane
rezultate.


Pokusna postaja ima dovoljno stručnog osoblja. Osim direktora
stalno je zaposleno 5 šumarskih činovnika i 3 manipulativna namještenika.
Šumarski se činovnici nalaze većim dijelom godine na terenu, gdje
vrše redovita snimanja starih pokusnih ploha i! osnivanje nove. Snimljeni
se podaci šalju odmah u ured, gdje se po pomoćnom osoblju sređuju
i obračunavaju. Pri tom se sve računske operacije obavljaju najmodernijim
električnim strojevima, tako da obračunu teku brzo i točno. Svaka
pokusna ploha ima svoj posebni »folio«, u kojem se nalaze hronološkim
redom složeni! svi podaci počam od njenog osnutka, pa do posljednje
snimke.


Podaci! od hiljade pokusnih ploha složeni su u posebne ormare, te


se za kratko vrijeme može do njih doći i njima se koristiti.


697




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Prof. Wiedeman n je u opširnim monografijama »Die Fichte« i
»Die Buche« objavio za te dvije vrste drva rezultate dugogodišnjeg rada
na pokusnim plohama u smrekovim i bukovim sastojinama.


U Eberswaldeu nalazi se i: jedna od najstarijih ustanova za ispitivanje
šumskog sjemenja (»Waldsamenprüiungsanstait in Eberswalde«),
koja je osnovana još godine 1900 i bila je pod dugogodišnjom upravom
Schwapachovoin.


Pruska država uzdržava ovu ustanovu u prvom redu, da se ispita i
istraži; sjeme, koje treba za svoju vlastitu potrebu, a ujedno je to i
službena stanica za ispitivanje sjemenih proba, koje pošalju privatnici.
Međutim se ta ispitivanja u slučaju razno-klimatskih istraživanja protežu
i na teritorij čitave njemačke države. Institut ima i svoju vlastitu trušnicu
sjemenja. U njem je zaposleno ovo osoblje:


Zgrada za šumarska i poljoprivredna istraživanja u Pragu.


1. upravitelj, koji je ujedno i prof, visoke šumarske škole (sada prof.
Dr. Schmidt); 2. asistent; 3. pomoćna tehnička sila; 4. tehnički namještenik
za ispitivanje klijavosti; 5. uredski i; laboratorijski personal, koji za
vrijeme sezonskih radova ima 3—6 ženskih sila; 6. radne sile na terenu,
koje obraduju tlo, siju i njeguju biljke, beru češere, mjere, a prema potrebi
rade i u trušniei.
Čitav način rada ovog instituta detaljno je opisan u knjizi prof.
Schmid t a: »Bericht der Waldsamenprüfungsanstalt Eberswalde im


30. Jahre ihres Bestehens.«
U Čehoslovačkoj su osnovani instituti za šumarska istraživanja
tek poslije rata i stoje pod upravom Ministarstva zemjcdjelstva. Do danas
su organizovani! i rade ovi instituti:
UPragu: 1. za biokemiju i pedologiju, 2. za zaštitu šuma i lov, 3. za
šumarsku politiku
i upravu.
U Brnu: 4. za uzgajanje šuma i biologiju, 5. za šumarsku ekonomiju,


6.
za fotogrammetriju.
U Šćavnici: 7. za iskorišćavanje šuma i tehnologiju, 8. za šumsku
biologiju.
Svaki pojedini; od navedenih instituta djeluje na području čitave
države. Za naučna ispitivanja potrebne stalne i privremene pokusne


698




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 29     <-- 29 -->        PDF

plohe položene su po državnim kao i privatnim šumama, te njima upravljaju
pokusne postaje osnovane kod šumarskih škola u Piseku, Rcichstadtu,
Jesenicama, Moravskoj Bijeloj Crkvi, Šćavnici, Liptovskom Hradoku
i Svalovi.


U Čehoslovačkoj su se pokusne plohe počele osnivati tek poslije
rata uz iznimku od nekoliko starih pokusnih ploha, koje su još prije rata
osnovane po institutu za šumska istraživanja u Mariabrunnu, te po
sličnom institutu u Šćavnici. Danas postoje ukupno 92 pokusne plohe. Od
tiih pripada: institutu za šumsku biokemiju i pedologiju u Pragu 29, institutu
za uzgajanje šuma i biologiju u Brnu 50, institutu za šum. ekonomiju
u Brnu 4 (sa 26 dijelova), kojima je svrha ispitivanje taksacionih, šumskoekoloških
i; socioloških problema Karpatoruskih prašuma, dok preostalih
7 ploha pripada institutu za iskorišćavanje šuma i šumsku tehnologiju u
Šćavnici.


Kako za istraživanja na tim tek osnovanim pokusnim plohama treba
duljil niz godina, to će tek dalja budućnost moći dati rezultate rada na
njima.


Rad instituta za šumarska istraživanja i pokusnih postaja usko je
vezan sa praksom preko specijalnih komisija , koje, prema potrebi,
obrazuje i određuje Ministarstvo zemjedjelstva. Svi su ti instituti za
šumarska istraživanja od visokih škola odvojeni i samostalni1, a njihove
upravitelje imenuje Ministarstvo zemjedjelstva. U mjestima gdje postoje
visoke šumarske škole, redovno su njihovi upravitelji profesori tih škola.


Institutima su osigurana materijalna sredstva iz specijalnog fonda,
koji je u tu svrhu osnovan na taj način, da se na svaki kubni metar iz
države izvezenog drveta ubire izvjesna minimalna taksa.


Ove, prilikom spominjanog već putovanja u Njemačku i Čehoslovačku
sabrane podatke o šumarskim naučnim institutima spomenutih
zemalja, te o njihovoj organizaciji i financiranju donosim u nadi, da bi
oni mogli eventualno da budu od koristi pri daljnjoj izgradnji naših institucija
sličnoga karaktera, a možda i pri osnutku instituta za one grane
šumarskog istraživačkog rada, koje kod nas još nisu došle do izražaja.
Za financiranje svih tih institucija držim da bi i kod nas vrlo dobro došao
fond, koji bi se osnovao i uzdržavao iz taksa za izvezeno drvo.


RfiSUMfi.


Encore uii article faisant rapport sur les institutions forestieres germaniques
et tehecoslovaques que l´auteur a vu pendant son voyage d´il y a quelque temps en.
Allemagne et en Tchecoslovaquie d´hier.


699