DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 21 <-- 21 --> PDF |
8° En comparant ces donnees de l´analyse chimique obtenues dans les stations ´littorales avec les resultats, obtenus dans la region de Lepoglava, nous avons ipu .constater: a) La presence de la chaux ne peut pas servir d´un indicateur sür pour differencier les stations etudiees, done il´ est evident que les stations rnediterraneennes et contmentales sont ä ce point presque identiques; b) Quant´ ä la potasse (K2 O), les regions rnediterraneennes, exceptee Savina, :sont relativement peu riches en cet element; c) L´acide phosphorique (P2 05), exceptee Savina, est generalement reprćsente par la toute petite quantite dans toutes les deux sortes de stations — rnediterraneennes et continentales; d) II n´y a aucun doute que le chätaignier sur les stations etudiees est an arbre calcifuge; quant ä la potasse, on voit que toutes les stations etudiees en sont riches. L´auteur Dr Ing. ZLATKO VAJDA (Ogulin): NEKI PODACI O ZNANSTVENIM ŠUMARSKIM INSTITUTIMA U NJEMAČKO] I ČEHOSLOVAČKOJ* (QUELQUES DONNEES SUR LES INSTITUTS SCIENTIF. FORESTIERS EN ALLEMAGNE ET EN TCHECOSLOVAQUIE D´ HIER) Svaka kulturna i moderna država nastoji svim sredstvima da orgalizuje i omogući; rad istraživačkih znanstvenih instituta, jer je svjesna neprocjenjive koristi od rada takovih instituta ne samo za čistu znanost, već i! za njen´ nacionalno-ekonomski napredak. Rad tih instituta je strogo znanstven ilii se pak bave prvenstveno rješavanjem savremenih nacionalno- ekonomskiih problema. Svrha isključivo znanstvenih instituta je strogi istraživački i naučni rad u cilju unapređenja one znanosti:, kojoj je taj institut namijenjen. Općenito se istraživački! instituti mogu podijeliti u tri grupe: 1. instituti za unapređivanje idealnih dobara (umjetnički instituti), 2. instituti: za unapređivanje znanosti (istraživački, instituti), 3. instituti za unapređivanje sadašnje produkcije i! njezino pojeftinjenje. * Općeniti prikaz 0 ciljevima šumarskih znanstvenih instituta, te specijalne podatke o radu pruske pokusne postaje za šumsko gospodarstvo u Eberswalde-u dao mi je prof. Dr. Wiedemann , direktor te postaje. Statističke podatke o vrsti znanstvenih šumarskih instituta u Njemačkoj pružio mi je »Institut« za svjetsko šumsko gospodarstvo (Institut für vVeltforstwirtschaft) u Tharaiidtu. Organizacija šumarskih istraživanja instituta u Cehoslovačkoj prikazana je po knjizi »Das forstliche Versuchswesen der Tschechoslowakei (izdana po čehoslovačkom poljoprivrednom institutu za istraživanja). 691 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Ovi se posljednji instituti moraju što boljeizgraditi. Kapital uložen u njihovu izgradnju brzo će se amortizirati. Šumske pokusne postaje stvarno su rentabilna preduzeća, pa će se i kapital uložen u njihovu izgradnju brzo amortizirati. Na pr. godišnji trošak uzdržavanja pruske pokusne postaje iznosi 100.000 M. Neka se rezultatom njezinog rada prirast poveća samo za JQQ^ ili se troškovi: umanje za 0,7%. to je godišnji trošak, koji je potreban za uzdržavanje pok. postaja u Pruskoj, amortiziran. Znanstveno je prožimanje preduzeća u šumskom gospodarstvu sredstvo, koje je najjeftinije a najbrže djeluje, da se ono untenziviše, jer svako istraživanjem postignuto poboljšanje vodi odmah do ušteda na velikim šumskim plohama. To su Nijemci ispravno shvatili, pa su već ranije vel´ku pažnju posvetili organizaciji, izgradnji i! radu šumarskih znanstvenih instituta. Ti se instituti mogu grupisati u dvije skupine i to: pokusne postaje (Die Versuchsanstalten) i specijalni instituti za neke grane šumarstva. Danas postoje u Njemačkoj slijedeći instituti ove vrste: 1) Pokusne postaje: 1. Die Preussische Versuchsanstalt für Waldwirtschaft, Eberswalde, Forstl. Hochschule. 2. Bayrische Forstl. Versuchsanstalt, München, Universität. 3. Sächsische Forstl. Versuchsanstalt, Tharandt, Forstl. Hochschule. 4. Württembergische Forstl. Versuchsanstalt, Stuttgart, Forstdirektion. 5. Badische Forstl. Versuchsanstalt, Freiburg, Universität. 6. Hessische Forstl. Versuchsanstalt, Qiessen, Universität. 7. Braunschweigische Forstl. Versuchsanstalt, Braunschweig. 2) Specijalni instituti: 1. Die Preussische Waldsamenprüf- und Forschungsanstalt, Eberswalde. 2. Institut für ausländische und koloniale Forstwirtschaft, Tharandt, Forstl. Hochschule. 3. Iffa, Institut für Forstliche Arbeitslehre, Eberswalde. 4. Arbeitsgemeinschaft Holz, Berlin W 9, Schellingstr. 10. 5. Ausschuss für Technik in der Forstwirtschaft (A. T. F.), Berlin Sw 11., Dessauerstr. 26. 6. Fachausschuss für Holzfragen beim Verein Deutscher Ingenieure und Deutschem Forstverein, Berlin NW 7, Hermann Qöringstr. 27. 7. Forschungsinstitut für Sperrholz und andere Holzerzeugnisse, Berlin- W 35, Am Karlsbad. 3. 8. Deutsches Forschungsinstitut für Textilstoffe, Karlsruhe, Kaiserstr. 9. Preussisches Holzforschungsinstitut, Eberswalde. 10. Holzforschungsinstitut der Technischen Hochschule, München. 11. Holzforschungsinstitut der Technischen Hochschule, Darmstadt. 12. Staatsinstitut für angewandte Botanik, Hamburg 36, Bei den Kirchhöfen 14. 13. Kaiser-Wülhelm-Institut für Züchtungsforschung (Abt. für Forstpflanzenzüchtung), Müncheberg. 692 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 23 <-- 23 --> PDF |
"14. Arbeitsgemeinschaft für Forstliche Vegetationskunde, Tharandt, Forstl. Hochschule. 15. Versuchsstelle für Forstl. Bodenkunde an der Landesuniversität Jena, Oberer Philosophenweg 14. Sve te mnogobrojne pokusne postaje i instituti nisu organizovani po jedinstvenom sistemu. Oni su veoma različiti po organizaciji i po zadaći!, koju imaju da izvrše. Na pr. u Eberswalde-u je god. 1872 osnovana pokusna postaja »Preussische Forstliche Versuchsanstalt«, koja je imala prvobitno samo prirodoznanstvena odjelenja (meteorološko, pedološko, botaničko, zoološko i mikološko), te je bila usko vezana sa tadašnjom šumarskom akademijom. Od god. 1922, kada je osnovana Visoka šumarska škola, ona je potpuno odvojena od škole i postala je samostalna, ali je god. 1933. opet potpala pod upravu Visoke šumarske škole. Djelovanje ove postaje ograničeno je danas samo na istraživanja prihodne sposobnosti sastojina u vezi sa šumskouzgojnim problemima. Sa postajom upravlja profesor visoke šumarske škole kao imenovani direktor. Sasma je drugačije organizovana pokusna postaja u Münchenu (»Bayrische Forstliche Versuchsanstalt«). Ta postaja ima 7 samostalnih odjela: 1) za tloznanstvo, 2) za meteorologiju, 3) za biološku nauku o pri hodu il uređenje šuma, 4) za uzgoj i iskorišćavanje šuma, 5) za botaniku, 6) za zoologiju, 7) za šumarsku politiku. Svaki od tih 7 odjela (zapravo samostalnih instituta) ima svog upravitelja, koji je ujedno i profesor šumarskog fakulteta na münchenskom univerzitetu. Uprava tog instituta počiva na čisto kolegijalnom sistemu upravitelja pojedinih odjeljenja, te nema direktora. Slična je organizacija i pokusne postaje pri Visokoj šumarskoj školi u Tharandt-u, koja je odio tehničkog fakulteta u Dresdenu. Specijalni instituti za šumarska istraživanja su samostalni, te s njima u pravilu upravlja profesor Visoke šumarske škole, koji već to mjesto zauzimlje po svom položaju. U rjeđim slučajevima upravlja institutom imenovani direktor, ali je il taj redovno profesor visoke šumarske škole. Između specijalnih instituta za šumarska istraživanja na visokim šum. školama i pokusnih postaja ta je razlika, što prvi rade na znanstve nom polju posve neovisno, te obrađuju pitanja, koja si u cilju naučnog rada proizvoljno i neovisno izabllju, dok su pokusne postaje, i ako moraju u odabiranju znanstvenih metoda rada biti samostalne, u glavnom ipak dužne da kao članovi državnog šumskog gospodarstva rade na po trebama prakse, kako bi se povećao prirast, a po tom i prihodi! državnog šumskog gospodarstva. Pokusne postaje imaju dvije vrste zadaća: 1. Da izvađaju one radnje, koje se odnose na dugoročna istraživanja, koja prelaze trajanje života istraživača. 2. Da rješavaju dnevna pitanja šumarske prakse, Preduvjeti rada pokusnih postaja su: 1. odgovarajuće ograničenje u postavljanju cilja; 2. svrsishodna organizacija rada; 3. uska saradnja sa ostalim istraživačkim institutima na visokim šum. školama, sa vodećim vlastima, sa šumarskom praksom i akademskom mladeži!. 693 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Po mišljenju prof. Wiedemann a pokusna postaja može samo onda svoju naročito određenu praktičnu svrhu ispuniti, ako je potpuno neovisno i samostalno organizovana, ako je pod jedinstvenim vodstvom i ako uvijek može sva sredstva upotrijebiti za rješavanje važnih zadaća. Šumarske pokusne postaje imaju da se bave samo šumsko-uzgojnim problemima i pitanjem prihoda (Ertragskunde), dok se sa ostalim pitanjima imaju baviti drugi, u tu svrhu osnovani; instituti, kao što su instituti za ispitivanje sjemenja, za nauku o šumskom radu, za ´ispitivanje drveta itd. Imao sam prilike, da se sa radom nekih pokusnih postaja i specijalnih instituta tačnije upoznam. U Šumarskom listu od mj. oktobra pr. god. prikazao sam organizaciju i rad instituta za nauku o šumskom radu (Institut für forstliche Arbeitswissenschaft) u Eberswaldeu. Ovom ću prilikom nastojati! da prikazem postanak, organizaciju i rad ureda pruske pokusne postaje u Eberswaldeu, koji je po obimu svoga rada upravljenog u cilju rješavanja prihodnih i šumsko-uzgojnih problema za prusko šumsko gospodarstvo od velike važnosti. Upravu, gospodarenje i nadzor nad svim pruskim pokusnim plo hama vrši institut »Preussische Forstlüche Versuchsanstalt« u Ebers waldeu. Pošto su pokusne plohe te pokusne postaje i u prošlosti bile od velike važnosti1 za prusko praktično šumsko gospodarstvo, te spa daju medu prve, koje su za prihod i prirast dale pouzdane rezultate,´ to ću po podacima sadanjeg upravitelja tog instituta prof. Wiedemann a prikazati opširnije njihov razvitak, sadanje stanje i rad. »Već je Hundeshagen početkom 19 st., da ispita loše djelovanje ste- Ijarenja, osnovao u tu svrhu prve pokusne plohe. Godine 1868. izrađen je prvi organizatornii plan za postavljanje pokusnih ploha, a god. 1872. je osnovan institut. Temelje za snimanje pokusnih ploha stvorio je prof. Schwappach . On je načinio tabele za mase i za oblične brojeve, te odredio da se svako stablo na pokusnoj plohi mora obrojčilti. On je već prije 40 god. osim pokusnih ploha za ustanovljivanje prihoda postavljao također pokusne plohe za rješavanje šumsko-uzgojnih pitanja kao što su na pr. pitanja proreda, progala il kulturnih metoda, pitanja rase, pita nja mješovitih sastojina i t. d. On je sastavio i prihodne tablice, te dao podatke o utjecaju raznih vrsta proreda. Njegov nasljednik Mölle r zastupao je sasma oprečno stanovište, te je mjesto malih pok. ploha tra žilo da se osnuju velike t. zv. pokusne sastojine i glavnu je važnost po stavio na prirodo-znanstveno težište, a ne na statistiku. Za vrijeme rata bile su mnogobrojne pok. plohe zapuštene, pa je S c h i 11 i n g o v a zasluga da ih je uspio u kratko vrijeme opet premjeriti (preko 400 ploha) i sreditil podatke, te je tako spasio Schwapachovo djelo. Schwapachova je zadaća bila da statističkim metodama dođe do prosječnih vriijednostil za sastav prihodnih tabela za čitavo prusko područje i to za pojedinu vrstu drveta. Ta je zadaća nakon 30-godišnjega rada danas u glavnom završena, te se postavlja nova. To su šumskouzgojna pitanja. Tloznanstvo i biljna sociologija su toliko napredovali, .da se danas može pratiti, kako i jedva primjetljive razlike u stojbini uplivišu na rast drveća. Osim toga dolazi danas do jačeg izražaja i matematička obrada svih podataka. Nadalje dolazi proučavanje mješovitih sastojina, što je vrlo komplicirano. Tek nedavno su za ispitivanje tog pro 694 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 25 <-- 25 --> PDF |
blema osnovane nove pokusne plohe. U dogledno vrijeme biće obrađeno i pitanje podsadnje bukve pod bor i1 hrast. Postavila se zadaća, da se istraže što jeftinije metode za podizanje novih kultura. I pitanja proreda i progala, koja je počeo Schwappach, dalje se obraduju. Pokazalo se, da su za točna znanstvena istraživanja najbolje Schwappachove metode osnivanja i1 snimnja pok. ploha, kako su naprijed opisane, tako da se točno može pratiti rast svakog stabla na pokusnoj plohi. Trajne pokusne plohe samo će onda dati pouzdane podatke, ako se s njima i trajno na jedan te isti način postupa. Glavna je poteškoća, da se ustanovi, da li kod dvije susjedne pok. plohe, koje se moraju usporediti s obzirom na različit način postupka, ne postoji; i različitost u staništu, koja bi bila od tolikog utjecaja, da različiti načini u postupku ne bi u tom slučaju mogli da dođu do pravog izražaja. Stoga je potrebno da tloznanstveni institut ispita prilike tla, te da podatke dviju susjednih ploha uporedi, pa da ustanovi, da li je razlika u tlu tako velika, da bi mogla bitno utjecati na rast sastojine. Pokusne plohe moraju da budu dovoljno velike. Pruska pokusna postaja u Eberswaldeu ima danas oko 1.000 stalnih (numerisanih) pokusnih ploha i oko 4.000 privremenih. Od stalnih pokusnih ploha 250 ih je položeno u svrhu ispitivanja proreda raznih intenziteta u čistim sastojinama, 300 ih je položeno u jednako starim čistim i mješovitim sastojinama, 65 ploha su »jake pro- gale«, 130 ih je sa raznim egzotama, a samo ih 40 služi za ustanovljivanje prihoda, dok su preostale postavljene u svrhu rješavanja raznih šumsko-uzgojnih problema.« O snimanju pokusnih ploha i obradi snimljenih podataka izdao je prof. Wiedeman n posebnu uputu pod naslovom: »Anweisung für die Aufnahme und Bearbeitung der Versuchsflächen der Preussischen Forstlichen Versuchsanstalt.« (Izdanje: Neumann, Neudamm). Pošto je za praksu važno, kako se snimaju stare pok. plohe i osnivaju nove, to držim da će biti korisno, da te radove, kojima sam u sastojinama šumske uprave Dillenburg prisustvovao, detaljnije opišem. 1. Snimala se stara pokusna ploha u 10-god. hrastovoj sastojini sa podstojnom bukvom. Snimanje su obavili organi pokusne postaje u Eberswaldeu i to jedan šumarski pristav (Forstassesor) sa dva šumara pomoćnika. Posao su razdijelili tako, da je jedan mjerio promjere, drugi bilježio podatke u manual, a treći premjeravao primjerna stabla. Tačnom, laganom promjerkom od aluminija mjerena su oba međusobno okomita prsna promjera na istom mjestu, na kojem su mjerena i kod prošlog snimanja. To je mjesto označeno na deblu u visini od 1.3 m bijelim križićem. U manual su ubilježena za svako stablo oba promjera u milimetrima. Osim toga je kod svakog stabla na pokusnoj plohi (obrojčenog) označena kvaliteta debla do 10 metara duljine kao i razvoj krošnje. Za tu oznaku upotrebljuju se kratice: na primjer za svinuto deblo bo = bogig; slabo svinuto (bo) = schwach bogig; granato deblo ae = aestig; slabo granato (ae) = schwach aestig; deblo bez greške označuje se sa 1; krošnja jednostrano razvita e = einseitig, i! t. d. Nakon izmjere promjera i kvalificiranja svih obrojčenih stabala izmjeri se sa Blume-Leissovim 695 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 26 <-- 26 --> PDF |
visinomjerom 20 do 30 visina. Taj je visinomjer udešen po principu Weiseovog visinomjera, samo praktičnije. Okularom se najprije pomicanjem ili! odmicanjem od stabla naravna pomoću vizure na pomoćnu letvu udaljenost na 10—15, 20 ili 30 metara (već prema visini stabla, koje se mjeri). Potom se vizira sa visinomjerom na vrh stabla, kazalo se aretira il očita visina. Isto se tako vizira na žilište, aretira se i očita. Obje očitane visine zbrojene daju totalnu visinu stabla. Kada se snimi glavna sastojina, onda se klupiraju ona stabla podstojne sastojine, koja su prešla 7 cm prsnog promjera. 1 za podstojnu sastojinu izmjeri se nekoliko visina od raznih promjera. Ujedno se kod podstojne sastojine naznače sva ona stabla, koja su prelomljena, trula, savijena t. j . koja se moraju posjeći. Sva stabla na pokusnoj plohi određena za sječu odmah se posijeku i točno premjeri njihova drvna masa. Promjeri se mjere na milimetar točno, a visine na Vio m. I te visine služe za konstrukciju visinske krivulje. Po tom se načini točan opis sastojine, u kojem se naznači i vrst tla, flora tla itd. Konačno se načini il ponovna fotografska snimka sastojine sa istog mjesta, sa kojeg je načinjena kod prošlog snimanja. Osim toga poprave se i obnove svi nečitljivi brojevi i znakovi, fiksiraju mede pok. plohe, a konačno se — u koliko već nije prije postojala — načini i skica, u kojoj je točno označen položaj pok. plohe, tako da se u svako doba može ploha lako naći. 2. Učestvovao sam i kod polaganja dviju novih pok. ploha. Jedna je od njih položena u 58-god. čistoj, jednako staroj smrekovoj, a druga u čistoj jednako staroj bukovoj sastojini. Svrha im je, da se ustanovi prihod za oba slučaja i ovaj uporedi sa susjednim plohama preborne smrekove sastojine, te mješovite smrekove, bukove i hrastove sastojine. Nove plohe iskolčene su u pravokutniku 50/30 m. Iskolčenje je obavljeno trokutnom prizmom tako, da su sve četiri stranice točno okomite jedna na drugu. Na uglovima su načinjene male humke sa kolcem u sredini i zemljani jarci u smjeru stranica. Potom su sva stabla privremeno obrojčena sa brojkama na papiriću, koji! se pričvršćuje na stablo u visini od 2 m pomoću iste sprave, kojom se i spisi vežu. (U smrekovoj sastojini okrešu prije toga radnici sve suhe grane do visine od 2 m). Iza toga stupi u posao 5 radnica. Prva ima štap u duljini od 1.3 m, kojeg prisloni na deblo i označi kredom crtu. Druge tri idu za njom i nad tom crtom četkama očiste bukovo stablo (kod smrekovih stabala se upotrebljavaju strugala, da se kora ostruže). Peta pak radnica na mjestima, koja su bijelom kredom označena, načini bijelom uljenom bojom križić. To se sve činil na strani protivnoj od vladajućeg vjetra — u ovom slučaju na istočnoj strani — i to kod svih stabala jednako, tako da se uvijek mjere promjeri S J i I Z. Kada se sve to na čitavoj pokusnoj plohi izvrši, tada svih pet radnica prijeđe na obrojčavanje stabala. Prije su se brojevi pisali šablonama i kistom, ali se sada pokazalo kao bolje i trajnije da se pišu na stablima posebno konstruisanom spravom. Radnice se tačno upute, kako će najlakše pisati čitljive brojeve. Brojeve radnice čitaju sa papirića, kojim se stablo privremeno obrojčilo. To se obrojčavanje vrši pod strogom kontrolom. Tek kada se taj posao završi, počimlje se sa snimanjem pokusne plohe, kako je to pod 1 opisano. Snimanje svih pokusnih ploha (oko 1000 stalnih i 4000 privremenih) vrši se pod ličnim rukovodstvom upravitelja pok. postaje prof. W i e d e 696 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 27 <-- 27 --> PDF |
manna , koji također sam istražuje i određuje, gdje će se koja pokusna ploha postaviti. Već postavljene pokusne plohe snimaju se svake četvrte do šeste godine. Čitav posao siiimanja obavljaju po jednom te istom principu 3 asistenta dodijeljena pok. postaji već više godina. Kpd snimanja svake plohe oni lično mjere promjere stabala ´i visine. Ova jedinstvenost kod odabiranja i snimanja pok. ploha vrlo je važna i odlučna za ispravni konačni1 rezultat. Svakako bi rezultati! bili dubiozni, kada bi pokusne plohe odabirala te eventualno i snimanja obavljala svaka šumska uprava posebno, ili pak kad bi! svaka direkcija obavljala snimanja po činovnicima,, koji se često mijenjaju. Neću da dalje zalazim u detaljni prikaz obračuna podataka snimljenih sa pok. ploha, jer se sve to nalazi! točno opisano u navedenim uputstvima prof. Wiedemann a. Istaći ću tek ukratko način obračuna drvnih masa, koji se razlikuje od onog, što ga primjenjuje bavarska pokusna postaja. Dok se u Bavarskoj iz ustanovljenih drvnih masa pokusnih stabala (odabranih prema izračunatom promjeru pojedinih debljinskih razreda) izravno izračunavaju drvne mase odgovarajućih debljinskih razreda, to po uputstvima prof. Wüedemann a pokusna stabla služe, da se točno ustanovi visinska krivulja i krivulja obličnog broja. Za svaki prsni promjer ima da se najprije ustanovi odgovarajuća visina odnosno oblićni broj. Tako se na temelju kružnih ploha i visina pojedinih debljinskih razreda izračuna srednja sastojinska visina po poznatoj Lorevevoj formuli: . gi hi + g2 h2 + . = . . gi + g2 + a na temelju kružnih ploha, visina i obličnih brojeva deblj. razreda izračuna se dalje srednji sastojinski obličn´i broj po formuli1: Y — Si hi fi + g2 h2 f2 + gi hi + g2 h2 + ... Produkt pak sastojinske temeljnice sa visinom i obličnim brojem daje ukupnu drvnu masu sastojine po formuli M = GHF . Ta je metoda obračuna uzeta za to, što obračun sastojinske drvne mase neposredno iz oborenih primjernih stabala prema Draudtu ili Urichu, radii individualnih osebina pojedinih stabala često daje nepouzdane rezultate. Pokusna postaja ima dovoljno stručnog osoblja. Osim direktora stalno je zaposleno 5 šumarskih činovnika i 3 manipulativna namještenika. Šumarski se činovnici nalaze većim dijelom godine na terenu, gdje vrše redovita snimanja starih pokusnih ploha i! osnivanje nove. Snimljeni se podaci šalju odmah u ured, gdje se po pomoćnom osoblju sređuju i obračunavaju. Pri tom se sve računske operacije obavljaju najmodernijim električnim strojevima, tako da obračunu teku brzo i točno. Svaka pokusna ploha ima svoj posebni »folio«, u kojem se nalaze hronološkim redom složeni! svi podaci počam od njenog osnutka, pa do posljednje snimke. Podaci! od hiljade pokusnih ploha složeni su u posebne ormare, te se za kratko vrijeme može do njih doći i njima se koristiti. 697 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Prof. Wiedeman n je u opširnim monografijama »Die Fichte« i »Die Buche« objavio za te dvije vrste drva rezultate dugogodišnjeg rada na pokusnim plohama u smrekovim i bukovim sastojinama. U Eberswaldeu nalazi se i: jedna od najstarijih ustanova za ispitivanje šumskog sjemenja (»Waldsamenprüiungsanstait in Eberswalde«), koja je osnovana još godine 1900 i bila je pod dugogodišnjom upravom Schwapachovoin. Pruska država uzdržava ovu ustanovu u prvom redu, da se ispita i istraži; sjeme, koje treba za svoju vlastitu potrebu, a ujedno je to i službena stanica za ispitivanje sjemenih proba, koje pošalju privatnici. Međutim se ta ispitivanja u slučaju razno-klimatskih istraživanja protežu i na teritorij čitave njemačke države. Institut ima i svoju vlastitu trušnicu sjemenja. U njem je zaposleno ovo osoblje: Zgrada za šumarska i poljoprivredna istraživanja u Pragu. 1. upravitelj, koji je ujedno i prof, visoke šumarske škole (sada prof. Dr. Schmidt); 2. asistent; 3. pomoćna tehnička sila; 4. tehnički namještenik za ispitivanje klijavosti; 5. uredski i; laboratorijski personal, koji za vrijeme sezonskih radova ima 3—6 ženskih sila; 6. radne sile na terenu, koje obraduju tlo, siju i njeguju biljke, beru češere, mjere, a prema potrebi rade i u trušniei. Čitav način rada ovog instituta detaljno je opisan u knjizi prof. Schmid t a: »Bericht der Waldsamenprüfungsanstalt Eberswalde im 30. Jahre ihres Bestehens.« U Čehoslovačkoj su osnovani instituti za šumarska istraživanja tek poslije rata i stoje pod upravom Ministarstva zemjcdjelstva. Do danas su organizovani! i rade ovi instituti: UPragu: 1. za biokemiju i pedologiju, 2. za zaštitu šuma i lov, 3. za šumarsku politiku i upravu. U Brnu: 4. za uzgajanje šuma i biologiju, 5. za šumarsku ekonomiju, 6. za fotogrammetriju. U Šćavnici: 7. za iskorišćavanje šuma i tehnologiju, 8. za šumsku biologiju. Svaki pojedini; od navedenih instituta djeluje na području čitave države. Za naučna ispitivanja potrebne stalne i privremene pokusne 698 |
ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 29 <-- 29 --> PDF |
plohe položene su po državnim kao i privatnim šumama, te njima upravljaju pokusne postaje osnovane kod šumarskih škola u Piseku, Rcichstadtu, Jesenicama, Moravskoj Bijeloj Crkvi, Šćavnici, Liptovskom Hradoku i Svalovi. U Čehoslovačkoj su se pokusne plohe počele osnivati tek poslije rata uz iznimku od nekoliko starih pokusnih ploha, koje su još prije rata osnovane po institutu za šumska istraživanja u Mariabrunnu, te po sličnom institutu u Šćavnici. Danas postoje ukupno 92 pokusne plohe. Od tiih pripada: institutu za šumsku biokemiju i pedologiju u Pragu 29, institutu za uzgajanje šuma i biologiju u Brnu 50, institutu za šum. ekonomiju u Brnu 4 (sa 26 dijelova), kojima je svrha ispitivanje taksacionih, šumskoekoloških i; socioloških problema Karpatoruskih prašuma, dok preostalih 7 ploha pripada institutu za iskorišćavanje šuma i šumsku tehnologiju u Šćavnici. Kako za istraživanja na tim tek osnovanim pokusnim plohama treba duljil niz godina, to će tek dalja budućnost moći dati rezultate rada na njima. Rad instituta za šumarska istraživanja i pokusnih postaja usko je vezan sa praksom preko specijalnih komisija , koje, prema potrebi, obrazuje i određuje Ministarstvo zemjedjelstva. Svi su ti instituti za šumarska istraživanja od visokih škola odvojeni i samostalni1, a njihove upravitelje imenuje Ministarstvo zemjedjelstva. U mjestima gdje postoje visoke šumarske škole, redovno su njihovi upravitelji profesori tih škola. Institutima su osigurana materijalna sredstva iz specijalnog fonda, koji je u tu svrhu osnovan na taj način, da se na svaki kubni metar iz države izvezenog drveta ubire izvjesna minimalna taksa. Ove, prilikom spominjanog već putovanja u Njemačku i Čehoslovačku sabrane podatke o šumarskim naučnim institutima spomenutih zemalja, te o njihovoj organizaciji i financiranju donosim u nadi, da bi oni mogli eventualno da budu od koristi pri daljnjoj izgradnji naših institucija sličnoga karaktera, a možda i pri osnutku instituta za one grane šumarskog istraživačkog rada, koje kod nas još nisu došle do izražaja. Za financiranje svih tih institucija držim da bi i kod nas vrlo dobro došao fond, koji bi se osnovao i uzdržavao iz taksa za izvezeno drvo. RfiSUMfi. Encore uii article faisant rapport sur les institutions forestieres germaniques et tehecoslovaques que l´auteur a vu pendant son voyage d´il y a quelque temps en. Allemagne et en Tchecoslovaquie d´hier. 699 |