DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Odnos prema temperaturi je svakako jedan od najvažnijih uslova i
za postojanje biljne zajednice kao šume i za samo odvijanje šumskoga
gospodarstva. Međutim činjenica, da kesten dolazi u toliko raznim
geografskim širinama, važna je naročito zbog toga, što on i na tom svome
prostranom arealu dolazi kao vrsta, koja daje dobro drvo, a do vrlo
velike geografske širine i dobar plod.


To prostrano raširenje daje mu osobito mjesto medu ostalim biljnim
vrstama, koje biljni geografi ubrojiiše među mediteransko-atlantske
vrste, a kuda svrstaše i kesten.23


Sva naša napomenuta staništa kestena imaju nesumnjivo dug vegetacionil
period. To im je zajednička osobina il pored razmjerno vrlo
velike međusobne teritorijalne udaljenosti, koja naročito upada u oči,
jer je povezana i sa razmjerno velikim geografskim širinama.


Ali, da pustimo iz vida klimatske osobine kestenovih staništa. Daleko
više pažnje obraća se zemljištu na kome dolazi! kesten. Upravo
težnja, da se što više raširi, i neuspjesi, koji su često puta pratili taj
rad u blizini! uspjelih kestenovih sastojina, uputili su kultivatore, da je
potrebno obratiti mnogo pažnje zemljištu.


Hempe l i! Wilhel m ističu, da kestenu najbolje odgovara
zemljište, u kome ima mnogo glinastih sastojaka, a u kome nije suviše
mala količina kalija i
ii vapna. Iz razloga, što mineralne sastojke crpi
većim dijelom iz dubljih slojeva, nije od naročite važnosti, da li je najgornji
sloj povoljan ili ne. Izbjegava plitka vapnena i vlažna zemljišta.24


Rube l kaže, da je zemljište, na kome dolaze kestenove sastojine,
duboko i sa velikom količinom kalija; pored toga treba da je sipko, da bi
jako kestenovo žilje moglo prodirati što dublje. Mislilo se je prvotno,
kaže dalje R., da kesten traži silicija, ali se je pokazalo, da uspijeva i na
vapnenim zemljištima, ako sadrže lako rastvorljivi kalij.25


Što se tiče biljnih zajednica, navodi R. kao karakteristične vrste
Luzula nivea, Festuca capillaris, Calluna, Sarothamnus seoparius, i naročito
Corvlus avellana.


Walte r ubraja kesten među vrste, koje dolaze na zemljištu, gdje
ilma ili malo vapna ili! ga uopće nema.20 S u k a č e v daje o kestenovim
osobinama ove podatke: Dobro se pomlađuje pod krošnjama matičnih
stabala i! tu izdrži obično šest godina, a onda ili ugine ili zakržlja. U dovoljnoj
mjeri podnosi zasjenu il u tome svakako prelazi hrast a zaostaje
za bukvom i grabom. Na Kavkazu, po pravilu zauzima osojne strane.
Kesten je drvo vlažnoga toploga primorskoga podneblja. Zauzima
razmjerno sipka, duboka, svježa kisela zemljišta. Iako se susreće na
vapnenom zemljištu, rijetko tu činil šumu. S tih staništa ga brzo potiskuje
grab i bukva.


23 Walter , Einführung in die allgemeine Pflanzengeographie Deutschlands,
Jena 1927.


24 Hempel i Wilhelm, Die Bäume und Sträucher des Waldes, II. Abtheilung,
Wien. \


25 Rubel , Pflanzengesellschaften der Erde, Bern-Berlin, 1930.


26 V. op. c. pod 23,


*7 S u k a če v, Dendrologija, Leningrad 1938 (rus.)


683