DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1939 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Vrlo korisne i interesantne podatke nalazimo u monografiji A. Camu s a.21 Nekoliko navoda iz te monografije držim da neće biti suvišno. Tako, u njoj nalazimo ii ovo: Drži se, da se areal kestena poklapa sa arealom bukve u pogledu geografske širine. Međutim plodovi mu ne dozrijevaju sjevernije od 48°—50°, a to znači sjevernije od linije Cherbourg, Rouen, Reims, Frankfurt- M., Prag, Krakov, Kiev, Harkov. Danas se smatra, da stanište kestenova omeđuje s jedne strane linija sjeverna Afrika — planine Maroka, Alžira i Tunisa, s druge strane linija Atlanski ocean — Kaspijsko more. Brojna su njegova staništa u Francuskoj, i na otocima i u kontinentu. (Korzika, Pirineji, Vogezi, Primorske alpe). Proizvodnja sjemena cijeni se u Francuskoj na preko 2 mil. mtc godišnje. Nisu manje prostrana ni talijanska staništa, koja dolaze od Sicilije pa do Južnoga Tirola i Istarskoga primorja, Proizvodnja sjemena iznosi godišnje il preko 5—6 mil. mtc. Njemačka ima također kestenovih sastojina; drži se, da nisu spontane. Misli! se, da su Rimljani sadili kesten u Elsasu, a kasnije je odanle prenesen u dolinu Reine. Inače dolazi kesten na mnogo mjesta u Njemačkoj (Spessart, Stuttgart, Dresden, Hanover, Bremen, Hamburg itd.). Švicarska je bogata na kestenu. U Belgiju je donesen, a ima ga malo i u Danskoj. U Švedskoj i u Norveškoj je kultiviran, pa mu tu u povoljnijoj godini! i plod dozrijeva. U Englesku ga uvode i obraćaju mu mnogo pažnje. H i c k e 1 navodi, da kesten dolazi u umjerenom pojasu sjeverne hemisfere, u južnoj Evropi, Alžiru, istočnoj Aziji, Japanu i Sjevernoj Americi. Specijalno za C. Sativa (C. vesca, C. vulgaris) kaže, da je danas gotovo nemoguće odrediti, gdje mu je prirodno rasprostiranje. Ali, u svakom slučaju, ovo je vrsta južna, mediteranska, koja u sjevernoj Africi dolazi! samo na masivu Edough." Radi prostranoga raširenja nije čudo, što mu se obraća i velika pažnja. Raširenje kesetena kod nas, bez obzira da li je svuda spontan ili nije, daje nam, u malome, sliku njegova raširenja uopće. Jer i kod nas dolazi i na primorskim staništima i na staništima koja su izrazito kontinentalna. Pomenuti podaci svjedoče da je tako. Prirodna vegetacija, koja dolazi kod nas sa kestenom, daje nam izvjesna obavještenja bez obzira na geografski smještaj. Prema navedenim biljnim vrstama sa raznih staništa, možemo naša pomenuta kestenova nalazišta ovako svrstati: 1) mediteranska, 2) kontinentalna. Mediteranska opet dolaze: a) u zimzelenoj zoni, b) u zoni mješovitih lišćara, c) u zoni hrasta i bukve. Kontinentalna dolaze: a) u zoni hrasta i bukve, b) u zoni hrasta, bukve i jele. Ovako prostrano raširenje kestena upućuje, da on u odnosu prema klimatskim činiocima ni izdaleka ne pokazuje onu osjetljivost, na koju smo inače redovno naviknuti kod većine vrsta drveća u šumskom gospodarstvu. 21 V. op. c. pod 10. 22 Hickel , Dendrologie forestiere, Paris 1932. 682 |