DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Dr lng. ZLATKO VAJDA (Ogulin): O RACIONALNO] ORGANIZACIJI RADA U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU (ORGANISATION RATIONNELLE DU TRAVAIL DANS L´ECONOMIE FORESTIERE) b Još je koncem prošlog- stoljeća Amerikanac Taylo r posvetio radu kao produkcionom faktoru u industriji i njegovoj racionalnoj organizaciji najveću pažnju. On je bio prvi, koji je rad počeo naučno istraživati i raščlanjivati u njegove sastavne dijelove u cilju njegovog poboljšanja i racionalizacije. On je prvi postavio pitanja: 1) što se radi; 2) kako se radi; 3) ne može li! se izvjesni rad izvršiti brže, jednostavnije, bolje i lagodnije, nego što se dosad izvršavao. Ispravn o provedeni Taylorovi principi kod organizacije i usavršenja rada donijeli su na raznolikom i ogromnom polju industrijske djelatnosti čovjekove velike koristi. Međutim se u šumskom gospodarstvu u tom pogledu do prije nekoliko godina praktički nije ništa uradilo. A nije se ni moglo, jer svaki ispravni praktični rad u šumskom gospodarstvu mora imati i svoju teoretsku podlogu, koju mu je mogla dati tek nauka o šumskom radu, a ta nauka do prije kratkog vremena nije još uopće postojala. Razvoj nauke o šumskom radu prikazao sam u Šumarskom listu g. 1938. na str. 585—588. U istom članku prikazana je i organizacija instituta za nauku o šumskom radu u Kberswalde-u u Njemačkoj (Institut für forstliche Arbeitswissenschaft — Iffa). Taj je institut svojim višegodišnjim intenzivnim djelovanjem utvrdio već mnoge norme, koje važe za šumske radove oko rušenja i izrade stabala kao i za kulturne radove. Do nekih norma došli su šumski radnici teškim iskustvom mnogih generacija, te su sada i naučno potvrđene, dok se neke, ustanovljene po institutu kao najracionalnije, nastoje postepeno da uvedu u praksu sa ciljem, kako bi se šumskom radniku njegov teški rad olakšao, njegovo zdravlje i fizička snaga očuvala, a uz to da mu bude osigurana pravedna ii odgovarajuća zarada. I u Čehoslovačkoj su shvatili veliku važnost racionalne organizacije šumskog rada, pa se prošle godine počelo i tamo na tom polju raditi. Ovaj rad spada tamo u djelokrug instituta za šumarsku politiku u Pragu, a organizuje ga upravitelj toga instituta dr. Weingar t 1. U časopisu »Lesnicka prace« objelodanjen je prošle godine članak lng. Ladislava D e r e r a »Lesni robotnici a ich präca«, u kojem pisac kaže ovo: »Preveliko kolebanje u toku gospodarskog razvitka prošle godine nije ostalo bez utjecaja na radničke plaće. Preniske radničke nadnice postavljaju drugi važni problem. Osim racionalizacije rada jedva bi: se našlo drugo sredstvo, da se one p o d i g n u.« U savezu s tim napominje se psihologija i fiziologija rada. Preporuča se studij zamaranja, te sociološko istraživanje problema seobe i 608 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 7 <-- 7 --> PDF |
alkoholizma. Psihotehnika ima također ulogu kod ustanovljivanja prilagođivanja radnika na određenu vrst rada. Osim studija vremena i rada, koji nam daje pod izvjesnim okolnostima potrebne podatke za istraživanje djelatnosti, mogu nam i rezultati postignuti u Eberswalde-u u Njemačkoj na Institutu za nauku o šumarskom radu biti! od koristi. Nor maln a djelatnos t je temeljni! problem, kojeg valja držati u vidu. S tim u vezi mora se napomenuti i studij oruđa, što ga radnici upotrebljavaju, a koji je upravo započeo napomenuti institut (Iffa). Jedna je od najtežih radnja šumskog radnika sječa i obaranje stabala, te izrada drveta u određene Sortimente, pa je razumljivo, da se već u početku studija rada u šumskom gospodarstvu ovim radovima obratila puna pažnja. Taj trud nije bio uzaludan, te se u razmjerno kratkom vremenu došlo do mnogih korisnih rezultata, koji se već danas postepeno primjenjuju. Da i čitaoce upoznam s tim rezultatima, nastojaću ukratko da prikazem najvažnije činioce, koji su odlučni za efekat radova kod sječe i izrade stabala. Kao kod većine radova tako i kod rušenja i SI. 1. Iz tečaja šumskih radnika u Rulipol dingu kod Trauosteina u Bavarskoj. Par tija od dva člana kod izrade bukovog stabla Foto: Dr. Z. Vajda. izrade stabala dolaze u obzir ova četiri najvažnija faktora: 1) najpovoljnije grupisanje radnika za izvršenje posla; 2) oprema radnika ispravnim oruđem i odijelom; 3) racionalna izvedba radova; 4) pravedna zarada. Svaku od ta četiri faktora bitno upliviše na rezultat rada, pa je konačni efekt rada ovisan o svakom tom pojedinom faktoru. Ad 1) Već samo grupisanje šumskih radnika kod rušenja i izrade stabala odlučno je za racionalno iskorišćenje radnog vremena i! za sam tok posla, te konačno upliviše i na visinu dnevne zarade pojedinog člana partije. Ustanovljeno je, da je najpovoljnije da sječu i izradu stabala vrše radničke partije, koje imaju redovno samo dv a člana. Da je to najracionalnije, proizlazi i iz same prirode tog rada. Jer jeda n sam čovjek može da siječe sa sjekirom i ruši tanka stabla do 14 cm, da kreše grane, da premjerava stablo, da iznosi kraće komade, da guli! koru, da cijepa, da slaže i da prerezuje tanke Sortimente. Za sječu, rezanje, rušenje i razrezivanje debelog stabla potrebna su dv a čovjeka. Tako radnička partija sastavljena od dva čovjeka sa jednom pilom i! ostalim potrebnim oru609 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dem može najuspješnije da iskoristi svoju radnu sna g u. Svaki daljnji član snizuje efekt rada pojedinih članova svoje partije. Tek iznimno, kada se izrađuju stabla deblja od 1 metra promjera na panju, može da se formira partija od tri čovjeka. Jedan sam čovjek može da se upotrijebi samo kod čišćenja mladih sastojina, t. i. kod sječe tankih stabala. Rad partije sastavljene od većeg broja ljudi manje je uspješan iz razloga, što se gubi mnogo na nepotrebnim čekanjima, što se više trčkara i što je pojedini član partije upućen na jedan jednolični posao, pa se brzo umori. Osim toga u partijama od više članova jedan se oslanja na drugoga i nijedan neće da bude za posao odgovoran. Konačno se pokazalo, da male partije od dva čovjeka više zarađuju od velikih. Bilo je slučajeva, gdje su članovi male partije dvostruko zaradili nego prije, kada su bili članovi velikih partija. Pokazalo se, da su i nesreće prigodom rušenja stabala češće kod partija sa većim brojem članova, jer je veća nepažnja. Partija od dva člana mnogo je opreznija. Iz svih tih razloga potrebno je utjecati na šumsko radništvo, da kod rušenja i izrade stabala obrazuje partije od dva člana. Ad 2) Tako sastavljena radnička partija mora biti za rad valjano opremljena, jer za uspjeh šumskog rada nije odlučna samo vještina radnika, već i njihova oprema t. j. vrst i kvaliteta oruđa, s kojim se posao izvodi. Vrst potrebnog oruđa zavisi o vrsti drveta i sortimentu, koji se izrađuje. Kod najvažnijeg oruđa šumskog radnika — pile — ustanovljeno je na temelju mnogobrojnih pokusa, da je najbolja t. zv. »amerikanka« (liobefzahnsäge) t. j . pila, koja ima uz trokutaste zupce za rezanje još i M-zupce za struganje drva. U Njemačkoj proizvodi pile sa takovim zupcima tvrtka Dominicus. Djelatnost ovakove pile je za 45% veća nego djelatnost najbolje pile sa trokutastim zupcima. Ta je pila bolja i od vrlo raširene pile sa prekidnim trokutastim zupcima, jer dok je rezultat rada pile sa trokutastim zupcima kod 70 dvostrukih poteza 600 cm2 prepiljene plohe u jednoj minuti, to kod amerikanske pile sa zupcima strugačima, uz samo 60 dvostrukih poteza iznaša prepiljena ploha 800 cnr u jednoj minuti dapače, kod piljenja bukovine po vještim radnicima dosegne i 1000 cnr u jednoj minuti. Kod teže pile djelatnost je veća nego kod lakše. Kao minimalna težina važi 2,5 kg. Važno je, da pila bude ispravno brušena. Za piljenje stabala I razrezivanje trupaca ispod 30 cm promjera pokazala se kao najbolja »lučna pila« sa t. zv. Gerson-zupcima (Bügelsäge). Ove vrste pila pokazale su se vrlo dobrima za manje prorede. (Dobra je švedska lučna pila marke »E I A«, kojom se može uz smanjeni napor da podvostruči djelatnost). Velika ušteda na vremenu i trudu nastaje uvađanjem sjekira, koje odgovaraju različitim načinima iskorišćavanja. Sjekir a za sječu i rušenje stabala ne smije biti teža od 0,8—1,4 kg sa malo svijenim držalom, dugim 70 do 80 cm. Samo za cijepanje drva upotrebljuju se sjekire teške 3—4 kg. Oštrica sjekire za sječu mekanog drveta neka je plosnatija od one za sječu tvrdog drva. Nadalje je potrebno da svaka partija ima željezno strugalo za gu li c ti j e kor e (Schäieisen), jer se pokazalo, da se s njim kora brže i lakše guli nego sa sjekirom, koju se preporuča upotrijebiti tek kod vrlo debele kore. Za prstenova n je trupaca, sa kojih se ne guli kora, potreban je posebno udešeni jj naoštreni željezni nož (Ringeisen), jer se s njim trupac puno brže prstenuje nego sa sjekirom. 610 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Za odmjerivanje duljine trupaca (einlegovanje) pokazao se kao najracionalniji 1 m dugačk i šta p od drva, koji ima na jednom kraju željezni šiljak, koji se zabode u drvo, a na drugom kraju malu pilu ili zadirač, kojim se u drvo zarezuje oznaka duljine. Za obrtanj e trupaca najbolji je željeznu obrtač lančastog sastava sa dugom kukom, dok su se sve ostale sprave ove vrste pokazale manje upotrebivima. Za brušenj e pila upotrebljavaju se turpije isključivo plosnatog presjeka, dok su one trokutasteg presjeka, kao neracionalne, potpuno isključene. Da se olakša ispravno brušenje pila, one se smještaju u posebnu spravu za uklještavanje pila. Svaka partija mora imati i sprave za ustanovljenje kuteva oštrice zubi kod brušenja pila i sjekira, te spravu za ispravno ustanovljivanje razvrake zubi. Ti su kutevi, pod kojima se bruse zupci, kao i veličina razvrake zubaca piljača za svaku vrst pile, te za tvrdo i meko drvo različiti, pa efekt pile mnogo ovisi o SI. 2. Članovi tečaja za izobrazbu šumskih radnika u Grafenbrückenmühlu kod Eberswaldea u Pruskoj. Foto: Dr. Z. Vajda. tom, da li je ona valjano i ispravno nabrušena. Tako je na pr. za pilu sa trokutnim zupcima ustanovljeno, da ima najpovoljniji efekt rada u mekom drvu, kada joj je oštrica zupca izbrušena pod kutem od 60" i kada šiljak zubaca ima kut od 38 do 40° uz razvraku od 0,55 m/m. Kada se sa istom pilom radi u tvrdom drvetu, to se oštrice zubaca moraju izbrusiti pod kutem od 75", šiljak ostaje isti, dok razvraka zubaca neka je 0,4 m/m. Ovi se kutevi kod pila sa drugim vrstama zubaca više ili manje mijenjaju. Ne smiju manjkati niti drveni i željezni klinovi potrebni kod obaranja stabala ili cijepanja furaka. Partije, koje ne ruše samo stabla, već također izrađuju specijalne Sortimente, potrebno je da posjeduju i za izradu tih sortimenata valjano i ispravno specijalno oruđe. Važno je, da šumski radnik bude valjano odjeven, a svakako je potrebno da ima posebni omatač za koljeno, jer je najracionalnije, da kod rušenja stabala za vrijeme piljenja kleči , pošto u tom stavu troši najmanje energije. I omatač za rane (gaz), za slučaj da se koji član partije rani, mora bar jedan od radnika uvijek sobom nositi. 611 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ad 3) Za racionalnu izvedbu radova oko rušenja i izrade stabala važno je da svaki član partije unaprijed zna točno, koji će posao izvršavati i kojim redom će ga vršiti, a ne da se tek za vrijeme rada odlučuje, kako i što će tko da radi. Stoga je prije svega potrebno, da se ustanovi ispravni tok pojedinih radnja, tako da one, bez smetnja i gubitka na vremenu, teku jedna za drugom. Kao primjer navesti ću tok rada, što sam ga posmatrao prigodom vježbanja radnika u sječi i rušenju borovih stabala u šumskom području u Qrafenbrückenmühle-u kod Eberswaldea za vrijeme logorovanja. Partiju čine dva radnika A i B. Radnik A nosi: 1 sjekiru za sječu drveta, 1 pilu balvanaru, 2 drvena i 1 željezni klin, 1 štap od metra za odmjerivanje, 1 modru kredu, 1 omot ovoja (gaza), 1 omatač za koljeno. Radnik B nosi: 1 sjekiru za sječu, 1 lučnu pilu, 2 drvena klina i 1 željezni, 1 obrtač za trupce, 1 željezno strugalo za guljenje kore, 1 omatač za koljeno. Nakon što partija nade ü šumi povoljno mjesto, odloži sve suvišne stvari. Dalje slijede radnje ovim redom: 1. Svaki radnik uzimlje svoje oruđe i opremi se za rad. 2. Partija kreće najkraćim putem do stabla, koje će oboriti. 3. Radnik A pokaže rukom stranu, na koju ima stablo da padne. 4. Potom se odlaže oruđe i to radnik A lijevo, a radnik B desno od stabla, ali na protivnu stranu od one, na koju stablo ima da padne — no nikako ne iza stabla. 5. Oba radnika brzo i temeljito sjekirom očiste podnožje stabla od mahovine i truleži. 6. Nakon toga načine zasjek na onoj strani, na koju ima stablo da padne. Sredina otvora tog prosjeka treba da je Vr. promjera stabla na panju. Donja strana zasjeka neka je po mogućnosti; vodoravna, a sastavna linija gornje i donje plohe zasjeka neka je ravna- jer će samo u tom slučaju stablo moći da padne točno u određenom smjeru. 7. Kada je zasjek dovršen, tada oba radnika zamijene sjekire sa pilom, pa na strani protivnoj zasjeku, a u ravnini njegove donje plohe načine kroz stablo rez sve do linije zasjeka. Primičući se pilom bliže liniji zasjeka malo ubrzaju tempo piljenja i nakon toga se, kada stablo počme padati, brzo uklone. 8. Čim stablo padne, oba zajednički: sa istom pilom odsijeku »pero«. 9. Zatim radnik A počne odmah od panja da odsijeca grane, čvorove i trula mjesta, dok radnik B uzimlje sobom sjekiru i lučnu pilu, te počimlje od polovice krošnje da kreše grane dalje prema vrhu stabla. 10. Još prije nego što je B završio svoj posao kresanja, A je već sa svojim gotov i sa 1 m dugim štapom odmjerava duljine od panja prema vrhu t. j . do mjesta, gdje se ima odrezati ovršak. Ako B još nije gotov, onda mu A pomogne kresati, pa nakon što stablo okrešu, obojica odrežu sa lučnom pilom ovršak. 11. Konačno se oba radnika vraćaju k panju, uzimlju veliku pilu i pristupe trupljenju debla, te po svršetku ovog posla odlaze drugom stablu, gdje sve navedene radnje na isti načjn i istim redom ponavljaju. 612 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ovako se svaka vrst šumskih radova dade raščlaniti na sastavne dijelove t. |. na pojedinačke radnje. Duljim proučavanjem tih pojedinačkih radnja dolazi! se do najracionalnijeg načina njihove izvedbe, te se konačno ustanovljuje njihov najpovoljniji: redoslijed. Ali samim teoretskim ustanovljivanjem najracionalnije organizacije rada i najkorisnijeg oruđa nije još postignut cilj. Poboljšanje će nastati tek onda, kada se na tom temelju organizira rad cjelokupnog šumskog radništva, kada se u tom predmetu izobraze upravitelji šumskog poslovanja, šumsko pomoćno osoblje, te instruktori šumskih radnika. Da se pak što prije dođe do spremnog osoblja, koje će znati racionalno voditi šumsko gospodarstvo i šumske radove racionalno izvađati, to se na pogodnim mjestima, u centrima šumskih područja, osnivaju stalni logori1, u kojima se održavaju tečajevi za sve kategorije šumskog osoblja i to za šefove šumskih uprava, za revirne šumare, za šumarsko pomoćno osoblje, te za instruktore, koji će kasnije održavati radničke tečajeve. Predmeti i način predavanja u takvim tečajevima saobražava SI. 3. Kuća u Ruhpoldingu u Bavarskoj, u kojoj se održavao tečaj šumskih radnika. Foto: Dr. Z. Vajda. se kvalifikaciji polaznika. U glavnom su za sve kategorije polaznika tečajeva isti, samo s tom razlikom, što se polaznicima sa većom stručnom kvalifikacijom ne predavaju predmeti samo praktično već preciznije i uz teoretsku argumentaciju. U Njemačkoj postoji plan, da u roku od 4 godine sve stručno šumarsko osoblje prođe kroz te tečajeve. U posebnim radničkim tečajevima, koji se obično održavaju u osnovanim stalnim logorima, radnici se sistematski upoznavaju sa najboljim vrstama šumskog oruđa, prikazuje im se prednost rada sa boljim oruđem, poučava ih se u valjanom održavanju i o valjanoj upotrebi oruđa, te prikazuje najracionalniji način izvedbe pojedinih šumskih radova. Ovi tečajevi traju jedan do osam tjedana. Obično imaju 30—40 polaznika. Sve troškove opskrbe snosi država, a osim toga dobiva svaki radnik za čitavo vrijeme polaska tečaja svoju redovnu radničku nadnicu. Nije potrebno naglašavati, koliko mnogo koristi donose ti tečajevi ne samo neposredno radniku, već također producentu i kupcu. Osim toga oni su i od velikog socijalnog značenja, jer šumski radnici, koji su do sada bili prepušteni sami sebi, neposredn o primaju pomoć, savjete i upute, kako će sa ispravnim oruđem uz manji potrošak fizičke snage valjano raditi i više zarađivati nego do sada. 613 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Primjera radi navodim »Program rada« za tečaj šumskih radnika, koji se održao od 4. IV. do 14. IV. 1938. u Ruhpoldingu kod Traunsteina u Bavarskoj, kojemu sam imao prilike da prisustvujem nekoliko dana. Ponedjeljak 4. IV. Dolazak radnika u logor, gdje se imaju sabrati najkasnije do 8 sati! izjutra. Pozdrav, smještanje i raspodjela pojedinaca u logoru. Dopodne: predavanje o svrsi radničkog logora, te pregledavanje donijetog oruđa i rasprava o donijetiim pilama (svaki radnik donosi u logor ono šumsko oruđe, s kojim radi). Popodne: probno piljenje i vježba u ispravnom brušenju pila. Uveče: ideološko predavanje. Utorak 5. IV. Dopodne: rad u šumi, kod obaranja debelih stabala, u partijama po dva čovjeka. Popodne: predavanje o obliku zubaca kod šumske pile, te vježba u brušenju pila. Srijeda 6. IV. Dopodne: predavanje o sjekiri i vježba u brušenju sjekire. Vježba u sječi i cijepanju. Popodne: rad u šumi kod proređiva... sastojina u partijama po 2 čovjeka. Četvrtak 7. IV. Čitav dan: vježbe u proredivanju mladih sastojina, drugarsko veče. Petak 8. IV. Dopodne: predavanje o važnosti šume za narodno gospodarstvo, vježbe u dovađanju pila u ispravno stanje. Popodne: predavanje o ostalom šumskom oruđu, probno piljenje. Subota 9. IV. Dopodne: sječa i izrada stabala u partijama po 2 čovjeka. Popodne: slobodno. Ponedjeljak 11. IV. Dopodne: predavanje o zaštiti od nesreće, o odijevanju, o ishrani, o pauzama u radu, te o upotrebi dvokolice, motocikla i skija. Popodne: rasprava o iznašanju drva u ljetu i zimi. Uveče: predavanje liječnika »O prvoj pomoći kod nesreće.« Utorak 12. IV. Dopodne: sječa i izrada bukovih stabala u partijama po 2 čovjeka. Popodne: opetovanje iz predavanja o oruđu. U veče: ideološko predavanje. Srijeda 13. IV. Čitav dan: rasprava o »studijama o trajanju radova« o zabilješkama predradnika, o toku rada kod svih radnja, o skladištima, o šumskim kolibama i si. U veče: drugarsko veče. Četvrtak 14. IV. Čitav dan: ispitivanje, zaključni pozdrav, a potom odlazak učesnika kućama. Dnevn i red : Ustajanje u 5 h 30´, jutarnji sport i zajutrak, pozdrav zastavi u 7 h, podnevni odmor (12—14 h), večera u 18 h 30´. Ad 4. Za većinu šumskih radova dobivaju radnici plaću po koli čin i izrađenog sortimenta t. j . oni! rade u akordu. To je zasad jedini način, kojim šumski! radnici mogu — ako se ustanovljenje jedinične cijene temelji na ispravnim principima — da dođu do pravedne i zaslužene odštete za svoj teški fizički rad. Stoga je vrlo teška zadaća posebnog odjela »Iffe«, koji se bavi ustanovljivanjem pravedne naplate za izradu u akordu raznovrsnih sortimenata. Poznato je na pr., da 1 m:t debelih trupaca radnik brže izradi nego 1 m´! tankih. Obično radnici kod izrade debelih stabala nerazmjerno više zarade, dok oni, koji izrađuju tanja stabla, bivaju stvarno uz istu naplatu po 1 m3 osjetljivo oštećeni ,što izaziva nezadovoljstvo. Slično se događa i kod drugih sortirnenata. Ako se na pr. kao baza uzme nad 614 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 13 <-- 13 --> PDF |
nica od 32 din., to se pita, koliko se u tom slučaju ima platiti izrada bilo kojeg sortimenta, a da ta naplata bude pravedna, te da odgovara toj nadnici plus 30%, koji! se dodaju kod izrade u akordu? Ta plaća ne smije da bazira na slučajnoj pogodbi ili međusobnoj konkurenciji besposlenih radnika, a niti na neopravdanom diktatu bilo sa strane poslodavaca bilo sa strane radnika! Zato su studij e o trajanju radnje (Zeitstudien), koje se provadaju posebno za svaku vrst drva i Sortimente, koji se izrađuju, jedin o uporišt e i baza za ustanovljenje pravedne plaće. Kako je izrađeni Sortiment produkt ljudske djelatnosti, to je zadaća studija o trajanju rada istraživanje i mjerenje te djelatnosti. Za taj se posao upotrebljava, isključivo kao pomoćno sredstvo, »Stopp-sat«. Naglašava se samo kao pomoćno s r e d s t v o, jer je u centru čitavog ispitivanja čovjek i onaj rad, što ga on može normalno radeći da od sebe dade, a nikako se ne uzimlje za bazu onaj maksimum r a d a, što bi! ga čovjek uz naprezanje svojih fizičkih snaga mogao da dade. Samo takav normalan racionalan rad može da bude temelj radničke plaće, pa se čitave studije ljudske djelatnosti vrše u cillju da svaki radnik bude za svoj rad pravedno naplaćen, tako da svaki onaj radnik, koji svoj posao valjano vrši, može da zaradi dovoljno za pristojan život svoj i svoje obitelji. Te su studije dugotrajne i! moraju se za jednu te istu vrst sortimenta vršiti! mnogo puta. Da se na pr. ustanovi akordna naplata za izradu 1 m3 borovih trupaca, valja provesti slijedeći postupak: Najprije se čitava ta radnja rastavi u pojedine radove, odredi ispravan tok tih pojedinačkih radova isključujući pri tom sve suvišne kretnje i nepotrebne gubitke na vremenu. Radove moraju da izvode privrženi radnici, koji moraju biti točno upućeni u ispravni slijed pojedinih radnja i u racionalno izvođenje njihovo, moraju ih izvađati sa oruđem, koje je u potpuno ispravnom stanju, a mora im biti poznata i svrha, zbog koje se te radnje i studije vrše. Za vršenje tih vremenskih studija izdao je institut »Iffa« više uputstava, kao »Allgemeine Anweisung für Zeitstudien bei der Waldarbeiit«, te »Anveisung für Zeitstudien im fiauungsbetrieb «. Za bilježenje i obračunavanje izmjerenog vremena, koje je potrebno, da se izvrše pojedine radnje, sastavljen je posebni, vrlo praktični! manual (Zeitbogen). Kod mjerenja tih radnja mora se uzeti u obzir ii sve ono vrijeme, koje je potrebno, da se izvrše i one radnje, koje nisu izravno u savezu sa samim radom, ali su ipak neophodne — to su t. zv. n e o t k 1 o n i v i gubic i na vremenu, kao na pr. potrebni odmor, potrebno vrijeme za primanje uputa od nadzornih organa i t. d. To se vrijeme također uzimlj e u obzir kod konačnog obračuna i izračunavanja plaće. U manual se ali unosi! i ono vrijeme, koje radnik potroši na pr. tražeći izgubljeni alat, nepotrebno trčeći i dr. To su o t k 1 o n i v i gubici na vremenu, a to se vrijeme ne uzimlj e u obzir kod konačnog ustanovljenja ukupno utrošenog vremena za izvjestan posao. Po zabilješkama u manualu tačno se može izračunati vrijeme, koje je potrebno, da se izradi jedinica izvjesnog sortimenta. Kada je to vrijeme poznato, onda se na osnovu uobičajene nadnice i akordnog doplatka ustanovi odgovarajuća plaća za izradu jedinice tog sortimenta. 615 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Iznosi! li na pr. uobičajena nadnica Din. 32, to je, uz osamsatni dnevni rad, po satu Din. 4 ili po minuti 6,67 para. Pošto se akordni rad naplaćuje sa 30% više od uobičajene nadnice, to se u tom slučaju za izradu u akordu plaća okruglo 9,00 para po minuti. To se može izraziti formulom: 1 m (ij ~ 480 u kojoj je Pm = visina akordne plaće u minuti, N — uobičajena nadnica, 480 = broj minuta pri osamsatnom dnevnom radu, koju se uzimlje kao mjerilo za svaki normalni rad. Ako se na temelju točnih i višekratnih vremenskih studija ustanovilo; da za izradu 1 m3 borovih trupaca jačih dimenzija treba 100 minuta, onda se za izradu u akordu ima radniku platiti Din. 9,00 po 1 m´. Ako je za izradu, prinašanjc i) slaganje 1 prm. borovih oblica (celulozno drvo) trebalo 210 minuta, onda je akordna plaća po 1 prm. 210X9 para = 1890 para = Din. 18,90. Izraženo formulom: Pa = Pm -f (2) u kojoj je Pa = akordna plaća po jedinici sortimenta, Pm — akordna plaća po minuti, v = vrijeme utrošeno za izradu izvjesne količine sortimenta, k = količina sortimenta izrađena u određenom vremenu, v j-= vrijeme utrošeno za izradu jedinice izvjesnog sortimenta. Na temelju tako dobivenih podataka sastavljaju se tabele, koje služe za podlogu svih plaćanja radnja izvedenih u akordu. Spomenuto odjeljenje »Iffe« izradilo je privremene tabele (Vorläufige Leistungstafeln für Holzhauerarbeit), koje zasad služe samo za orijentaciju kod akordnog plaćanja sortimenata izrađenih iz borovine, smrekovine, bukovine i hrastovine. Za smrekove Sortimente izrađene su definitivne tabele, koje važe za izvjesne, tačno naznačene okolnosti. Definitivne tabele za ostale vrste drva također se izrađuju. Svakako je za posebne prilike, uz upotrebu druge vrste oruđa i uz drugi slijed pojedinačkih radnja potrebno izraditi i posebne tabele. Druga šumska radnja, od koje, može se reći, isključivo žive u brdskim šumovitim predjelima hiljade porodica, jest izvoz drveta. I za tu radnju valjalo bi proučiti sva četiri navedena faktora i ustanoviti, što se radi, kako se radi, s čim se radi i kako se rad naplaćuje, ne bi li se ustanovio najpogodniji način njene izvedbe kao i odgovarajuća pravedna naplata. Ovdje ću se samo ukratko osvrnuti na pitanje naplate zaizvoz drveta, koje je vrlo često uzrok sukoba između kirijaša i trgovca drvom, a i odlučno je kod kalkulacije šumske takse. Tu je uobičajena pogodba, kod koje mora da popusti ona strana, koja je momentano s obzirom na svoje ekonomsko i finansijsko stanje (seljak — vozar, kirijaš) ili zbog svojih ugovornih obaveza prema trećem licu (trgovac na pr. u slučaju ugovorom određenog roka nabavke) u slabijem položaju. Ovo je popuštanje u većini slučajeva na štetu jedne strane, a na neopravdanu korist druge strane. Opravdana je samo ona visina naplate za vozarinu, koja se uzimajuć u obzir prosječne vrijednosti svih faktora, koji na nju uplivišu, ustanovi kao objektivna . 616 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Kao što je razloženo pod tač. 4 za ustanovljenje pravedne zarade kod rušenja i izrade stabala, tako se i u tom slučaju može najsigurnije doći do ispravnog rezultata točnim i! opetovanim studijama o trajanju radnje, koje bi se ali morale provesti za pojedine predjele sa različitim prilikama zasebno. Prije nego se započme sa studijama o trajanju radnje, moraju se ustanoviti ove vrijednosti: a) nadnica radnika uposlenog kod izvoza, b) troškovi uzdržavanja zaprege, c) amortizacija zaprege. Ad a) Visina nadnice radnika uposlenog kod izvoza trupaca jednaka je prosječnoj visini uobičajene nadnice stanovitog predjela, na pr. Din. 32. Ad b) Dnevni: trošak uzdržavanja čitave zaprege t. j . dvaju konja srednje jakosti, kola i orme može se za naš primjer izračunati na ovaj način: Za hranjenje dvaju konja dnevno se prema današnjim prosječnim cijenama mora utrošiti 15 kg sijena ä Din. 0,75 i 15 kg zobi ä Din 1,50, što iznosi mjesečno Din 1.012.50 Mjesečni trošak za potkivanje konja jest » 80.— Mjesečni trošak za popravak kola i orme jest » 50.— Mjesečni trošak za liječenje konja jest » 30.— Ukupni mjesečni trošak uzdržavanja zaprege jest Din 1.172.50 Kako se predviđa u ovom primjeru, da će se sa tom zapregom moći raditi 5 godina (nakon čega će se kao izrabljena uz minimalnu cijenu prodati), to će vlasnik te zaprege u toku tih 5 godina potrošiti na uzdržavanje zaprege: Din. 1.172.50 ä 60 — Din. 70.350. U jednoj je godini prosječno 200 vozarskih radnih dana t. j . u 5 godina 1.000, tako da ukupni troškovi uzdržavanja zaprege — »Uz« — po jednom vozarskom radnom danu iznose Din. 70,35. Ad c) Svaki, koji se bavi izvažanjem drveta, uložio je za nabavku konja, kola i tomu potrebne opreme veći kapital, pa je opravdano, da mu se taj kapital u izvjesnom roku amortizira. Uzme li! se. da je vrijednost jednog para prosječnih konja Din 7.000, vrijednost kola Din. 3.000. a vrijednost ostale opreme Din. 2.000, to vrijednost čitave zaprege iznosi Din. 12.000. Ta se svota ima amortizirati uz kamatnjak od 4% u roku od 5 godina, pa odbivši od nje vrijednost nakon pet-godišnje upotrebe izrabljene zaprege (za konje Din. 3.000 + kola sa opremom Din. 1.000 t. j . ukupno Din. 4.000) izračuna se visina amortizacione tangente za jedan radni dan. Uzevši u jednoj godini 200 radnih dana, to je visina amortizacione tangente po danu: Z qn — Iz A 2ÜÖn Din 12000- 1,045 — 4000 = = 5~T~2ÖÖ °´ ( ) U naznačenoj je formuli: A = visina amortizacione tangente po jednom danu, Z = sadanja P vrijednost nove zaprege, q = kamatni faktor 1 + ~TQQ~, nadalje n — pro 617 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 16 <-- 16 --> PDF |
sječni broj godina uporabivosti zaprege, Iz = vrijednost ferabljene zaprege. Pošto se kod izvoza drveta mora uložiti za nabavu zaprege i njezino stalno uzdržavanje izvjesni kapital, to je opravdano, da taj kapital daje vlasniku odgovarajuću poduzetničku dobit, pa se vrijednosti! izračunate pod b i c moraju uvećati za 20%, te tako iznose: (Uz + A) 1-20 = (Din 70-35 -f- Din 1060) . 120 = Din 97-14 Prema tome je ukupni dnevni trošak T kod izvažanja drveta uz naznačene prosječne podatke: T=N+{Uz + A) 1,20 = Din 32 -f- (70,35 + 10,60) 1,20 = Din 129,14 (4) Uz osamsatni dnevni rad visina vozarske plaće po 1 minuti jest: . Din 129,14 ^. _ . , . m == = = . n_ "... Zofj ^ . 0.2fa9 t. j . okruglo 27 para (5) Da se može dalje doći do visine naplate, koju valja vozaru dati po jedinici izvezenog sortimenta, potrebno je tačno ustanoviti vrijeme, koje vozar sa normalno natovarenom zapregom mora da utroši, da taj Sortiment preveze iz šume od panja ili skladišta pa do pilane, željezničke stanice ili kojeg drugog određenog skladišta. Za to je potrebno višestruko proučavanje i mjerenje trajanja privlačenja drveta kolima, utovara, vožnje i istovara sve do predaje do-, vezenog sortimenta na određeno skladište. Višestrukim mjerenjem dolazi se do prosječnih vrijednosti trajanja pojedinih odlomaka te radnje, a njihov zbroj daje ukupno trajanje čitave radnje. Na pr. ako se na taj način ustanovilo, da jedna takva zaprega može da preveze na određenu udaljenost prosječno 1.5 m3 bukovih trupaca uz ukupno utrošeno vrijeme od 10 sati ili 600 minuta, to visina ukupne vozarine iznosi: 600 X Din. 0.27 =i Din. 162 ili po 1 m3 Din. 162 : 1.5 = Din. 108. Utroši li ista zaprega za prevoz 500 komada dužica na nekom drugom putu ukupno 9 sati ili 540 min. t. j . uz ukupni trošak od 540 X 0.27 = Din. 145.80, to vozarina po 1 komadu dužice iznosi 145,80 : 500 = Din. 0.29. Vozarina po jedinici sortimenta mogla bi se izraziti formulom: . (6) = .-1 ili, kraće, po već poznatoj formuli za akordnu naplatu: v V = Pm -=-. k Značenja su ista, jer se i kod izvoza vozarina V plaća po jedinici izvezenog sortimenta (samo je u tom slučaju v = vrijeme potrebno da se sa normalno natovarenom zapregom izveze količina izvjesnog sortimenta označena sa k) t. j . kao kod svakog drugog akordnog posla, pa je u tom slučaju V = Pa. Tim se putem može izračunati točna i objektivna vozarina za svaki Sortiment, dakako uz uvjet, da se prethodno točno ustanove vrijednosti! uobičajene nadnice, uzdržavanje zaprege, visina amortizacionc tangente 618 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1939 str. 17 <-- 17 --> PDF |
po danu kao i trajanje prevoza. Sve su te vrijednosti za različite krajeve i okolnosti! drugačije, pa utvrđivanje njihovih prosjeka iziskuje tačno proučavanje prilika, načina rada ii izvoza iz pojedinih predjela. Kada se jednom za neki predjel saberu tačni podaci, neće biti teško da se sastave pregledne tabele, u kojima će se moći za pojedine relacije tog predjela naznačiti visina vozarine za svaki Sortiment. Takve bi tabele mogle da posluže kao općenito objektivno mjerilo za naplatu vozarine, a time bi se uklonili mnogi nesporazumi i; oštećenja i ujedno dobila ispravna vrijednost jednog od najvažnijih faktora u kalkulaciji šumske takse. Ova rasprava ima informativno značenje, a navedene metode i šumske radnje raspravljene su i raščlanjene, da se ukaže na put i način, kojim bi trebalo poći, te služe samo kao primjer. Definitivne metode rada, koje će odgovarati našim prilikama, moći će se ustanoviti tek onda, kada se s tim radom kod nas započne. A već je vrijeme, da se i kod nas povede briga o poboljšanju načina izvedbe šumskih radova t. j . o njihovoj racionalizaciji kao i o ustanovljenju pravedne odštete za te radove. Ovo bi bila dužnost posebnog odjela Instituta za unapređenje šumskog gospodarstva, koji bi valjalo kao opće korisnu ustanovu što prije organizovati. RESUME. L´auteur refere ici sur la taylorisation du travail forestier en Allemagne. .... ........ ......... (Hum): .......... ......... ...... ......... ..... (CLASSEMENT DES PEUPLEMENTS A L´AIDE DES „BANDES D´ESSAI") ....... .... .. .... . ....., .. .. ........, ..., ...., ...... . .. .... ..... .... . .... .. .. ..... .. .. .. ........, ..... ......... .........., ... . .... ..., ....... ..... .. .. ........ ........ .... . .. .. ... ........ ....... ....... . .. ..... no...... je .... ........ ....... .... .. . . .......... je .. .... ........ ......, a ..... ...... ...... ...... ......... . ........ ...... ....... ......... .. .... .. .... .... ...., ..... ........ ...... .. ....... .... .. .. ......... ......, a .... .. .. ...., ....... je .. ..... . ......... ...... ..... .. ...... ....... ........ ........., .... ............ ....... ........, .. ...... .... .. .... ... ........... ............ .. ...... Ha ...... ..... ......... .... .. ........... .... . ............ ..... .... je .. ....... ....... .... ........ ........ . ..... .......... .......... 619 |