DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 86 <-- 86 --> PDF |
stimice sa meduncem i drugim listopadnim elementima submontanske flore. Redovno je bogato zastupana među elementima makije. U istočnoj Grčkoj i pogotovo u Maloj Aziji preotima mah prnar (Ouercus coccifera). Značajno je, da u smjeru prema istoku crnika ustupa sve više mjesto prnaru, koji doduše raste i u zapadnom Mediteranu, ali je tipičan za istočni Mediteran. Crnika se prostire između 30° i 46° širine, te između 9° zap. dužine i 30" ist. dužine. U Alžiru uspinje se do 2500 m. Klimatski odnosi plutnjaka. Prema Pavari-u plutnjak se nalazi u području mediterausko-oceanske klime, za koju je značajna visoka ljetna temperatura, umjerena zima, ne odviše velika -ljetna suša, te obilje kiša. Tu klimu imaju oceanski otoci, obale Portugala, dio obale Španjolske i sjeveroafrička obala do Tunisa. U Istočnom Mediteranu razvijena je mediteranska klima, koja je modificirana utjecajima kontinenta. Južna Francuska i Italija stoje po sredini između ovih značajnih varijanata mediteranske klime. Na Pirenejskom poluotoku raste plutnjak ondje, gdje su oborine godišnje iznad 50O mm, a najbolje uspijeva, gdje oborine iznose oko 1000 m. Godišnja temperatura plutnjakova areala kreće se ondje između 14° i 19° C. U J u ž n o j Francusko j raste plutnjak u kišnim i toplim krajevima, gdje oborine iznose 700:—1000 mm, a godišnja temperatura oko 14° C. U Italiji, i to u Toskani, raste plutnjak u krajevima, gdje oborine iznose 600´—100O mm. U Kalabriji iznose oborine u području plutnjaka 900—1400 mm. U Siciliji nalazi se plutnjakov areal ondje, gdje oborine iznose 700—1000 m. Srednja godišnja temperatura u Italiji iznosi u području plutnjaka 13,3 do 18° C. U Sjeverno j Afric i raste plutnjak ondje, gdje oborine ne iznose manje od 700 mm. One su u području plutnjaka često veće od 1000 mm. Najmanje oborina pada u području plutnjaka u Maroku , gdje one iznose 400´—500 mm. Plutnjak inače redovno uspijeva u područjima sa mnogo oborina. Izuzetak u Maroku uvjetovan je po svoj prilici većom zračnom vlagom i razmjerno nižom godišnjom temperaturom. Godišnja temperatura plutnjakovog areala u Africi iznosi od 16°—19° C. U višim predjelima padne ona kadšto i na 13° C. Kako se iz prednjih podataka vidi, plutnjak nije kserofilna vrsta, kako se to obično u literaturi navodi. Klimatski odnosi crnike. Plutnjak je, kao što je već istaknuto, značajno drvo Zapadnog Mediterana. Crnika podnosi sve varijetete mediteranske plime. Poznato je, da se prosječna godišnja temperatura u Mediteranu umanjuje u smjeru od zapada prema istoku. U smjeru prema istoku ljeta su duža i sušna, intenzitet svjetla veći, zračna vlaga manja, a deficit zasićenosti vrlo visok. Sve te prilike podnosi crnika. Na istočnom dijelu ona doduše ne čini onako lijepe šume kao u zap. Mediteranu. U istočnom Mediteranu ona dolazi u smjesi s prnarom. Crnika pored velike topline i aridnosti podnosi razmjerno dosta studeni. U Italiji je crnika tipično šumsko drvo nižih zona. Međutim se ona često dodiruje s kestenom, a kadšto i s bukvom. Prema meteorološkim podacima prikupljenim u ovoj radnji raste crnika kod minimalne oborine od 300 m (Sebdou, Donalhia i dr.). Srednja godišnja temperatura njenog područja može pasti i ispod 10" C (Sgag 9,4°), a može prekoračiti i 19° C. Ekstremna zimska temperatura može pasti i ispod —15° C, a ljetna temperatura može se dići i preko 40° C. Kako vidimo, areal crnike stere se u dosta širokim granicama. S obzirom na to crnika uspijeva sa izrazito termofilnim i kserofilnim elementima, a zahvaća i u područje submo.ntanskih mezofilnih vrsta. 600 |