DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 78     <-- 78 -->        PDF

žalosno pogledati te fotografije na kojim se vidi na golim kamenitim strminama golu
sječu mladih smrekovih i jelovih stabala; da su posljedice toga jasne. Bujice, vododerine
i goli krš bit će na tom mjestu gdje su do nedavna stajale ponosne bosanske
šume. Istekli su dugoročni ugovori mnogobrojnim firmama, odahnuli su bosanski šumari,
da će se riješiti: toga nesnosnoga tereta i da će se početi podizati šume. Međutim
država iskorištava i posljednje ostatke u vlastitoj režiji, a pilanari ne dižu svojih
pilana i ako im je ugovor istekao, jer znadu da će od države dobiti u režiji izrađene
trupce i da će i nadalje moći zarađivati na narodnoj imovini. Bosanski seljaci osjećaju
gdje je glavni krivac ništenja šuma i redovno ćete čuti od njih »šumari brste šumu«.
Istina je to nažalost, da šumari na apsolutnim šumskim zemljištima u planinama i nS
strminama izdvajaju krševite terene i daju ih kolonistima. Troškovi toga rada veliki
su i treba da ih plaća opet šuma. Što ostane iza firmi i režije siječe se zbog koloni^
zacije.


Ponukan je, da se obrati na Udruženje, jer ga duša boli gledajući kako šume
iz dana u dan sve više nestaje. Nije mogao da donese najnovije fotografije koje su
još strasnije od ovih što ih je pokazao, ali na iduću sjednicu donijet će stotinjak slika,
koje će najbolje dokumentirati i dokazati istinitost njegovih tvrdnja. Poznato je, da
u Bosni postoje dvije vrsti šumskih uprava od kojih su jedne skopčane sa velikim
prihodima, a druge bez prihoda sa velikim naporima. Na prvim upravama da sjede
šefovi po desetak godina i ne sjete se, da bi molili da ih se premjesti, dok na drugim
dolaze ljudi, koje se hoće kazniti. Ti da nastoje da se čim prije iskopaju i redovno
ne ostaju više od godine dana.


Dolaze raspisi: propagirajte šumarstvo seljacima. Teško je to i nemoguće kad
svaki iole prosvjećeniji seljak znade, da šumu satiru pilanari i trgovci. Drvo se kriomčari
regularno željeznicom jer se trupcima bez žiga i čekića zamaže čelo blatom i ne
vidi se ništa. Predložio je, da se lugare koji bez koristi lutaju šumama i radnike
postave na stanice i glavne izvozne puteve gdje će ispirati kefama čela trupaca i tako
zasigurno naći 90% kriumčarene robe. Kriumčari se drvo splavovima niz Drinu. Seljaci
sijeku, sastave splav, spuste se niz Drinu i ako neće da prodaju u bezcijenu pilanarima
koji na to čekaju, sigurno je da ih dočeka patrola, splav se plijeni i robu kupuje
pilanar, kojemu je seljak nije htio prodati.


Dok se s jedne strane goni seljake za svaku i najmanju šumsku štetu, s druge
strane se otpisuju milijuni firmama i pilanarima. Udruženje treba da raspiše anketu,
da se stvori komisija, koja će obići terene koji se pustoše i ustanoviti ma komu je
krivica. Krajnje je vrijeme, da se šumari trgnu i da se spriječi daljnje ništenje šume
i krnj ©nje ugleda šumarskog staleža.


Gosp. predsjednik Lenarči ć zahvaljuje gosp. Ob rad o vic u na iznijetim
interesantnim podacima i moli za konkretne primjere, koji će iznesena općenita izlaganja
i dokazati.


Qosp. prof. dr. Petrači ć zagovara prijedlog g. Obradovića, da se obrazuje
anketa i predlaže, da se partija u budžetu nazove za propagandu i zaštitu šumarstva.
Gosp. tajnik ing. Premuži ć u podužem govoru iznosi posljedice ankete, koja
je bila provedena 1928. god. i navada interesantne činjenice.


Zaključuje se nakon diskusije, da se Udruženje u tom pitanju najozbiljnije zauzme,
a ako bude poslije donesenih dokaza potrebno, da se povede i anketa.


Zaključeno i potpisano:


Predsjednik: Tajnik: u. z.
Ing. Milan Lenarčić v. r. Ing. Mato Gjaić v. r.
Ovjerovljuju:


592