DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 72     <-- 72 -->        PDF

13. — Rasprava o prijedlogu ljubljanske podružnice J. Š. U. od 20. VI. 1939. br. 6>
o snižavanju tarife za prevoz hmeljarskih stupova željeznicom.
14. — Kretanje u članstvu J. Š. U. (Primanje novih članova, brisanje umrlih i onih,.
koji su najavili istup.)
15. — Rasprava o nacrtu izvještaja o radu upravnog odbora J. .. U. i konačne njegove
redakcije za 63. (XVIII.) godišnju glavnu skupštinu.
16. — Definitivno utvrđenje dana za održanje 63. (XVIII.) godišnje glavne skupštine,,
sastav poziva i dnevnog reda za skupštinu i stručne ekskurzije.
17. — Eventualija.
Tečaj sjednice:


1. — Pozdrav pretsjednika.
Pretsjeđnik ing. Mila n Lenarči ć otvara u 8.30 sati sjednicu pozdravljajući
prisutne odbornike i saopćujući, koja su gg. članovi upravnog odbora ispričala svoju
otsutnost neodgodivim službenim poslom, odlaskom na vojnu vježbu i t. d.


2. — Čitanje zapisnika.
Zamjenik tajnika ing. Matija Gjaić čita zapisnik prošle (3.) odborske sjednice.
Poslije čitanja pita pretsjeđnik prisutne, ima li tko šta da na zapisnik primjeti. Kad
nitko ništa ne primjećuje ovjerovljuju zapisnik po odredbi pretsjednikovoj gg. ing..
Andrija Premužić i ing. Bora O b r a d o v i ć.


3. — Izvještaj o tekućem poslovanju.
1.) Pretsjeđnik ing. Mila n Lenarči ć s radošću spominje činjenicu, da je
pretsjeđnik Hrvatske seljačke stranke i vođa Hrvata dr. Vladimir Maček prigodom
proslave svoga imendana svojim sljedbenicima kao najvažniji zadatak stavio na srce,
pored širenja pismenosti i prosvjete uopće, čuvanje postojećih i podizanje novih šuma,
a naročito na području krša. Ističe da je to prvi puta nakon osnutka naše države,
da se ovako čuvanje i podizanje šume stavlja kao jedan od najglavnijih zadataka
hrvatskog narodno pokreta. Kao pretsjeđnik Jugoslovenskog šumrskog udruženja radosno
i od srca te s puno nade pozdravlja tu spasonosnu odluku dr. Mačeka, a jer
je obaviješten da su i neki članovi udruženja odlično sudjelovali kao saradnici Gospodarske
sloge, zavoda za proučavanje narodnog gospodarstva, u radu oko priprave
i sudjelovat će u provedbi te za šume i šumarstvo vrlo važne akcije, predlaže da se
gg. ing. B o g o s 1 a v u K o s o v i ć u, ing. Ivici F r k o v i ć u, ing. Anti P r e m užiću,
dr. Milanu Aniću, ing. Anti Ab r amo vi ću, ing. Marijanu Majnariču,
ing. Zvonku Ba dovine u izrazi poradi toga zapisnička hvala i da se
ujedno zahvali pismom i Gospodarskoj slozi, što je u svojem krilu započela i do akcije
na ovakav način dovela svoju brigu za naše šume i šumarstvo. — Usvaja se jednoglasno
sa odobravanjem.


Tajnik ing. Ant e Premuži ć izvješćuje o tekućem poslovanju Udruženja
slijedeće:


2.) Ministarstvo šuma i rudnika obavijestilo je svojim aktom broj 9126/38. Udruženje,
da se radi na prikupljanju različitih predmeta (nacrta, slika modela, maketa,,
filmova itd.), koji bi mogli poslužiti propagandi šumarstva putem izložbi i javnih
predavanja, pa je zamolilo i Udruženje, da mu dostavi inventar svojega šumarskog
muzeja sa eventualnim svojim prijedlozima o propagandi. —i Upravnik muzeja g. prof,
dr. Aleksandar Ugrenović zapitan predlaže, da se ministarstvu pošalje prepis inventara
muzeja, pa da Ministarstvo na osnovu inventara sastavi obrazložen popis predmeta
za koje ima naročito interesa, a osim toga da se Ministarstvo šuma i rudnika zamoli,.
da u smislu § 120 Zakona o šumama novčano podupire Udruženje, kako bi moglo za
svoj muzej nabavljati predmete, koji će moći najbolje poslužiti spomenutoj svrsi..
(Usvaja se!)


586




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 73     <-- 73 -->        PDF

3.) Prema ranijem zaključku Upravnog odbora (treća sjednica to. ./4) prihvaćena
je nabavka djela Hempel Wilhelm: »Die Bäume und Strauch er des
Waldes « od Ing. Wundszarna, ako je voljan ustupiti ga za Din. 1000.—.. Qosp Wundszam
pristao je na tu cijenu.


Usvaja se nabava toga djela za Din. 1000.— ako su knjige sačuvane i cijele
zajedno sa-svim slikama.


4.) Gosp. ing. Bora Nikolić poslao je Udruženju spisak šumarskih inžinjera, koji
su postavljeni na teret budžeta za god. 1939/40. kod uprave drž. šuma i kod vrhovnog
šumarskog nadzora. U svemu je postavljeno 62 (40, 23) inžinjera. U spisku je uneseno
vrijeme diplomiranja po datumu izdate diplome. (Nastaje rasprava i zaključuje se, da
se zatraži kod Ministarstva šuma i rudnika sada, kad se izrađuje predlog budžeta za
god. 1940/41., da se obzirom na preku potrebu našeg šumarstva osigura budžetska mogućnost
za namještenje što većeg broja svršenih šumarskih inžinjera, a onda da se
u sporazumu sa udruženjima drugih struka poduzmu kod nadležnih koraci, da na
diplome ne treba plaćati tako visoke pristojbe.)


5.) Namještenica Udruženja Ljubica Jozić zahvaljuje se posebnim pismom, što
joj je Udruženje prema zaključku 62. godišnje glavne skupštine u Vinkovcima prikupilo
5 godina osiguranja, a o provedbi toga obavijestio ju je penzioni zavod za službenike
u Zagrebu svojim dopisom od 9. VII. 1939. broj 107.124. (Uzima se na znanje!)


6.) Član Udruženja podšumar Stjepan Tvrtković, otac brojne obitelji umoljava
za zagovor Udruženja, da bi mu sin Augustin svršivši dva razreda gimnazije bio
primljen u nižu gozdarsku školu u Mariboru po mogućnosti uz pogodnost prehrane uz
pola cijene na zavodu škole. (Usvaja se!)


7.) Na molbu Udruženja poslala je Kr. Banska uprava Dravske banovine još 10
komada brošure »Dečji dan za pogozdovanje III. del« pa su isti poslati podružnicama


J. Š. U. (Uzima se na znanje!)
8.) Na zamolbu Udruženja da se uvede električna rasvjeta u Šumarskom muzeju
na trošak Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, kojem je muzej predan na upravu i
uporabu, odgovorio je Dekanat poljoprivredno-šumarskog fakulteta dne 19. VII. 1939.
broj 2176, da nema za to raspoloživa kredita. (Uzima se na znanje, a od daljnjega se
nastojanja za uvođenje električnog svjetla odustaje, jer bi bilo teže I skuplje provesti
osiguranje muzeja!)


9.) Ministarstvo šuma i rudnika odjeljenje za upravu drž. šuma dopisom od


15. VIII. 1939. broj 18.965 daje poticaj u vezi sa zaključkom sjednice Jugoslovenskonjemačkog
sumarsko-drvarskog odbora od 1.—6. IV. 1939. u Würzburgu, da se u svrhu
produbljivanja međusobnih šumarskih odnosa na kraju svakog članka u Šumarskom
Listu donese i kratak sadržaj na njemačkom jeziku.
(Zaključuje se, da nema razloga mijenjanju dosadanjeg načina izdavanja rezimea
na francuskom jeziku. Štampati pak rezime na francuskom i njemačkom bio bi suviše
velik trošak, koji iz svojih sredstava ne može Udruženje izvršiti, ali bi se moglo provesti,
kad bi Ministarstvo šuma i rudnika u skladu s ustanovama zakona o šumama
novčano podupiralo rad Udruženja. U tom smislu da se Ministarstvu odgovori!)


10.) Začasni predsjednik J. Š. U. g. Mila n Turković , uputio je Udruženju
dne 17. VII. 1939. dopis, u kojem upozorava Udruženje na jednu vijest u bečkom
»Neues Wiener Tagblatt« od 15. VI. 1939. citirajući tu vijest u njemačkom
tekstu. U toj vijesti navodno iz Beograda od 14. VII. 1939. pod naslovom .»Njemačka
šumarska djelatnost u Jugoslaviji. Planovi za pošumljavanje krša «, veli se, da je jugoslovenska
vlada pozvala njemačke šumare i drvarske stručnjake, da se organizuje
pojačano iskorištavanje šuma, a dosad još pusti krš da bi se trebao prema osnovama


587




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 74     <-- 74 -->        PDF

njemačkih šumarskih stručnjaka pošumiti. J sam g. Turković se u dopisu pita, a zar
je naša šumarska struka pala na te grane, da nam trebaju inostrani šumari pošumljavati
krš i goleti ili da obave s našim radnicima taj nezahvalni ali skupocjeni rad,


Nastaje rasprava, u kojoj se ističe veliko nezadovoljstvo što Min. šuma i rudnika
nije o predmetu,, ako je to istina, obavijestilo i konzultovalo Jugoslovensko šumarsko
udruženje, jer razlozi postanka krša i njegovog sporog pošumljavanja nisu u
stručnoj spremi jugoslovenskih šumara, pa oni ne bi mogli podnesti, da se traži tuda
stručna pomoć, gdje je ne treba i gdje našeg stručnog osoblja preostaje nezaposlenog.
Ukoliko pak nije istina, da je Ministarstvo šuma i rudnika zatražilo stručnu pomoć
njemačkih šumara, onda da je vrlo nezgodno, da je takova vijest došla i izašla u
jednom njemačkom listu. — (Zaključuje se, da se Ministarstvu šuma 1 rudnika dostavi
dopis g. začasnog predsjednika Milana Turkovića sa zamolbom za objašnjenje, o čemu
se tu radi. Ukoliko je to jedna proizvoljna notica, da Ministarstvo izvoli putem naše
štampe istu demantovati, jer je izazvala ogorčenje u krugovima šumarskih i ostalih
naših intelektualaca!)


11.) Njemačko šumarsko društvo (Deutscher Forstverein) dostavilo je Udruženju
dopisom od 21. IV. 1939. knjigu: »Jahresbericht 1936. des Deutschen
Forstvereines « (Izvještaj Njemačkog šumarskog društva o radu u godini 1938.).
Tajnik je knjigu pročitao, pa upozorava, da na stranicama 45. do 70., gdje se radi o
stapanju bivših austrijskih šumarskih društava s Deutscher Forstvereinom, ima napomena
i o našim negdašnjim šumarskim prilikama, a specijalno o radovima oko pošumljavanja
krša te o naučnim ekskurzijama bivšeg austrijskog šumarskog društva
na područje i našeg krša u Hrvatskom Primorju, pa oko Rijeke, Trsta i t. d. (Zaključuje
se, da se Deutscher Forstvereinu izrazi zahvata za poslanu knjigu!)


12.) Ministarstvo šuma i ruda, Odjel za vrhovni šumarski nadzor obratilo se
aktom broj 5076 od 22. VI. 1939. na traženje redakcije lista »Zeitschrift für Waldforstwirtschaft
« da bi Udruženje dostavilo koje izdanje bibliografije važnijih šumarskih
naših djela i članaka. Nije se moglo udovoljiti, jer takovo izdanje bibliografije ne postoji.


13.) — Središnja uprava za posredovanje rada (Socijalni arhiv) obratila se
pismom, od 14. VII. 1939. sa zamolbom, da šaljemo Šumarski list za njihov list »Socijalni
arhiv«. (Ne usvaja se.)


14.) Ljubljanska podružnica održala je dne 13. VIII. 1939. svoju glavnu godišnju
skupštinu u Trbovlju, zamolivši, da glavna uprava odredi svoga delegata za tu skupštinu.
Na zamolbu Udruženja zastupao je središnjicu J. Š. U. na toj skupštini predsjednik
g. tog. Milan Lenarčić.


15.) Gosp. prof. dr. ing. Vasilj Stojanov dostavio je za knjižnicu udruženja svoj
najnoviji rad: Prinos k izučavane tehničeskite kačestva na drvesinata na bjelata
mura i bijelija bor«. Knjiga je zavedena u katalog knjižnice pod brojem 1692, a gosp.
prof. Stojanovu je izražena najtoplija hvala.


16.) Češka tiskova kancelar (Prag II. Liitzova 5) dopisom od 27. VII. 1939. izvješćuje
da je jedino njoj podijeljeno pravo, da prima novine i časopise upravljene
ha teritoriji češke i Moravske i dostavljati ih adresatima. Preporuča se i traži, što bi
joj se moglo dati za raspačavanje Šumarskog Lista po Češkoj i Moravskoj. (Ima se
najprije pismeno zapitati naše dosadanje adresate, da li Šumarski List uredno primaju.)


17.) 0. dr. ing. Milan Anić saopćava, da mu se g. dr. Ivan Uhrin, upravitelj
kaznenog zavoda u Lepoglavi izjavio spremnim plakate »Molitva šume«, štetama od
poplava, i štetama od požara uokviriti i objesiti na vidljiva mjesta ikaznione. (Poslat će
se od svakog plakata po 5 komada, a nastojati, da se isto učini i u kaznionicama U
Staroj Gradiški, Zenici, Sremskoj Mitrovici, Požegi i Skoplju!)


588




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 75     <-- 75 -->        PDF

18.) Prema ranijem zaključku dostavljene su primjetne o promjenama zakona


o lovu skupljene od Podružnica J. Š. U. odborniku i članu odbora ad hoc g: mg.
Otmaru Miklau. Isti izvještava, da mu je kod Ministarstva šuma i rudnika saopćeno,
da .pitanje nije momentano hitno i aktuelno, pa da se može više vremena i pažnje
posvetiti studiju pojedinih primjedaba i prijedloga. (Uzima se na znanje!)
4. — Izvještaj blagajnika.
O. blagajnik Oska r Dremi l izvjestio je o tekućem blagajničkom poslovanju
kao i stanju imovine Udruženja. Blagajničko poslovanje pregledano je po revizionom
odboru i pronađeno je u potpunom redu za cijelu poslovnu godinu 1938/39, Izvještaj
blagajnika i revizionog odbora uzima se na znanje s time, da se zamoli revizioni
odbor da ubuduće izvrši pregled cjelokupne imovine udruženja, a naročito knjižnice.
Predlog budžeta primljen je nakon kratke diskusije sa manjim promjenama i
zaključeno je predložiti, da se manjak podmiri iz glavnice Udruženja, jer je neophodno
potrebno da se izvrše popravci na Šumarskom Domu u Zagrebu.


5. — Oporavilište za šumarske činovnike na otoku Mljetu.
Tajnik ing. Ante Premužić izvješćuje, da je finansijskim zakonom za god. 1939/40.
u § 35 toč. 8. ovlašćen Ministar pravde, da po odobrenju Ministarskog savjeta propiše
uredbu sa zakonskom snagom o prenosu vjerozalkonskih zaklada katoličke crkve u
vlasništvo i upravu katoličke crkve. Prema tome bit će crkvi povraćena i u upravu
crkvenih ustanova predana i državna šuma na otoku Mljetu zajedno sa bivšim benediktinskim
samostanom u kojem se nastojanjem Udruženja i Ministarstva šuma i
rudnika kanilo urediti oporavilište za šumarske činovnike. Prema dobivenim informacijama
radnje su oko predaje šuma i zgrada manastira na Mljetu crkvenim vlastima
u toku.


Zaključuje se, da se upita Ministarstvo šuma i rudnika, kako stvar stoji, pa ako
je tako, da se nastoji što skorije ostvariti zamisao oporavilišta za šumarske činovnike
na drugom kojem prikladnijem mjestu.


G. Bor a Obradović : Kod ostvaranja te zamisli treba paziti, da šumarsko
oporavilište bude po mogućnosti što dostupnije najvećem broju šumarskih činovnika,
da dolazak ne bude skopčan sa suviše velikim troškom, a da budu moguće redovite i
česte željezničke i parobrodarske veze. Tada bi samo moglo takovo oporavilište biti
lako snabdjeveno živežnim namirnicama, a dolazak, stan i opskrba bili po cijeni podnosivoj
prilikama većine šumarskih činovnika.
6. — Važnost šume »Dundo« na otoku Rabu za našu znanost uopće, a šumarsku
nauku napose.
Ing. Ante Premužić čita svoj predlog, da J. Š. U. zamoli Ministarstvo šuma i
rudnika, da se radi posebnog značenja za našu znanost uopće a šumarsku nauku napose,
mediteranska šuma »Dundo« na otoku Rabu zadrži u državnoj upravi, a crkvenim
vlastima u smislu ustanova finansijskog zakona za god. 1939/40. § 35. toč. 8. preda
eventualno odgovarajući dio državne šume na otoku Krku. U obrazloženju svojega
prijedloga veli, da bi se i šuma »Dundo« na otoku Rabu jednako kao i državna šuma
na Mljetu imala po odredbi spomenutog zakona vratiti u vlasništvo i upravu crkvenim
ustanovama. Šuma »Dundo« kud i kamo je od većeg interesa za naše šumarstvo, nego
šuma na Mljetu, šuma na Mljetu najvećim je dijelom od Alepova bora, a šuma »Dundo«
ima sve sastojke autohtone mediteranske šume sa svim biljima i sastojinama zimzelenih
mediteranskih listača, koje se javljaju u mediteranskom obliku »makije« (»Ouercus
ilex kao glavna vrsta drveta, pa Quercus pseudosuber, Phillyrea media i t. d. kao
primješame i podstojne vrste drveća). ......,:


589




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 76     <-- 76 -->        PDF

7. — Q. ing. Per o Kovačev i ć, sres. šumarski referent, Jastrebarsko, uputio
je ponovno predlog, da se Udruženje zauzme u predmetu unapređenja sreskih šumarskih
referenata u IV/1. grupu te davanja deputata zemljišta i ogrjeva šum. činovnicima
drž. šumarskog nadzora.
Nakon poduže diskusije zaključuje se, da se uputi ponovno predstavka g. Ministru
šuma i rudnika u tom važnom pitanju.


8. — Skopska podružnica J. Š. U. dostavila je Udruženju zapisnik Glavne godišnje
skupštine iz kojega je očito vidljivo da je Podružnica nakanila zatražiti priključenje
u Udruženje inžinjera i arhitekata.
U podužoj diskusiji u kojoj su uzeli učešća gg. L e n a r č i ć, Miklau,
Obr a do vi c i ostali članovi odbora konstatirano je, da je taj stav Podružnice vrlo
nezgodan i to ne za Udruženje nego za Podružnicu. Udruženje inženjera i arhitekata
je čisto staleško udruženje dok je Šumarsko udruženje jedan široki šumarski forum
svih šumara i svih onih koji su u vezi sa šumom i šumarstvom. Nema konkretnih
slučajeva da je Udruženje krnjilo ugled struke nego naprotiv, Udruženje je uvijek
stajalo na braniku ugleda i procvata šumarske struke i šumarskog staleža. Naglašena
je neugodnost da g. Markovi ć rad upravnog odbora kritizira, iako ima kao član
tog odbora najbolju mogućnost najšireg udejstvovanja.


Zaključuje se, da se ponovno Podružnicu upozori na nezgodan stav i da se zamole
konkretni primjeri za istaknute prigovore kao i predloži kako bi se moglo poboljšati
i intenzivirati rad Udruženja.


9. — Skopska podružnica J. Š. U. dopisom od 3. Vid. 1939. broj 53 zamolila je
Udruženje da se zauzme za dokidanje nepravedne odredbe Ministarstva šuma i rudnika
prema kojoj se novo postavljeni mi unapređenim ne isplaćuju prinadležnosti do saglasnosti
glavne kontrole.
Nakon diskusije u kojoj se konstatovalo da je Udruženje preko članova upravnog
odbora uspjelo izraditi opozivanje te odredbe zaključuje se, da se o tome Podružnica
izvijesti.


10. — Skopska podružnica Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Skoplju dopisom
od 3. VH. 1939. upozorava Udruženje, da bi -specijalna upustva mogla biti nezgodan
presedan i da bi postavljanje većeg broja nadničara nezgodno utjecalo na akciju
Udruženja u pitanju postavljanja šumarskih inžinjera za čin. pripravnike. Podružnica
listiće, da Udruženje treba u prvom redu nastojati da se sva moguća mjesta kako u
državnoj tako u privatnoj službi već jednom popune i tako smanji odnosno posve
dokine broj nezaposlenih šumarskih inžinjera. — Zaključuje se, da se Podružnici odgovori,
da specijalna upustva nisu presedan nego samo detaljnije obrađena opća upustva
po kojima su dosada bili postavljani nadničari. U tim upustvima nije bila određena
visina nadnice kao ni neki drugi važniji odnosi kvalifikovanog nadničara naprama
državi odnosno obratno, pa je Udruženje smatralo potrebnim, da predloži Ministarstvu
jedan projekt specijalnih upustava prema kojemu bi Ministarstvo u buduće postavljalo
kvalifiikovane umne nadničare za sve povremene radove. Time bi se manjila znatna
razlika u prihodima nadničara prema prihodima čin. pripravnika, što bi imalo za posljedice
smanjenje broja nadničara, a povećanje broja čin. pripravnika. Nadalje je zaključeno,
da se Podružnici odgovori i na ostale točke, a naročito da se odobri mišljenje
Podružnice da Udruženje treba poraditi svim silama na poboljšanju odnošaja i
personalne politike u Ministarstvu šuma i rudnika.
11. — Udruženje Jugoslovenskih inžinjera i arhitekata dostavilo je J. Š. U. u
smislu rezolucije XX. godišnje skupštine U. J. I. A. dopis u kojem iznosi potrebu organizacijonog
jedinstva svih inžinjerskih organizacija u zemlji. Zaključuje se, da glavnoj
upravi U. J. I. A. zahvali na pozivu za saradnju i da im se saopći, da Šumarsko udru590




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ženje kao najširi šumarski forum kojemu su članovi istina većinom šumarski inžinjeri
ipak ne može pristupiti kao udruženje u zasnovani savez. J. Š. U. će potpomoći svaku
akciju saveza i neće priječiti učlanjivanje šumarskih inžinjera u savez.


12. — Ing. Vladimir Korica zamolio je Udruženje, da se zauzme i ove
godine za priznanje godina volonterske službe za napredovanje i penziju. Zaključuje´
se, da se Udruženje zauzme za to i to kako preko Ministarstva šuma i rudnika tako
i preko Narodne skupštine.
13. — Ljubljanska podružnica uputila je Ministarstvu saobraćaja predstavku u
pitanju sniženja tarife za prevoz hmeljarki i zamolilo je Udruženje da podupre tu
akciju. Zaključuje se da se Udruženje zauzme u tom pitanju.
14. — Kretanje u članstvu J. Š. U.
Primaju se za redovne članove: Ing. Juvan Ivan, viši šum. pristav
Direkcije šuma Ljubljana; Ing. Marinković Branimir, šumarski inžinjer, Split; Ing.
Možina Ivan, šum. inžinjer, Nazarje; Ing. Šušković Viktor, šum. pripravnik kod Banske
uprave Ljubljana; Ing. Mandarić Petar, čin. pripravnik Direkcije šuma Banjaluka;,
Ing. Radovanović Dimitrije, šumarski inžinjer, Tikveš Šum. uprava.


Primaju se za članove pomagače: Lampel Franjo, stud, forest.,
Zagreb.
Na vlastitu molbu istupio iz članstva: Ing. Bojić Stojko, direktor
šuma, Banjaluka.


15. — Gosp. tajnik ing. Ant e Premuži ć čita predlog izvještaja o radu
Upravnog odbora za XVIII. (63.) Glavnu godišnju skupštinu J. Š. U. Nakon kraće
diskusije prima se izvještaj sa malim izmjenama.
16. — Prema ovlaštenju XVII. (62.) skupštine u Vinkovcima Upravni odbor raspravio
je pitanje datuma za održanje skupštine i zaključio, da je najpovoljnije iz
tehničkih i drugih razloga da se skupština održi u Beogradu dne 8. listopada i narednih
dana. Sjednica Upravnog odbora održat će se subotu dne 7. listopada.
U pitanju ekskurzije poradit će se na organizaciji jedne ekskurzije na Avalu i
Šumarski muzej u Topčideru i druge tna Deliblatske pijeske.
Predsjedništvo je zamolilo Beogradsku podružnicu još pred dva tjedna za
mišljenje i prijedlog o organizaciji skupštine, a do danas još nije stigao odgovor.


17. — Eventualija:
1.) Udruženje je primilo od gosp. ing. Bor is lav a Nikolića spisak šumarskih
inžinjera koji su postavljeni na teret budžeta Ministarstva šuma i rudnika.
Iz tog spiska je vidljivo da od 63 inžinjera svega je samo 17 zagrebačkih apsolvenata,
a svi ostali su apsolventi zemunskoga fakulteta. Nadalje je vidljivo, da su apsolventi
zagrebačkog fakulteta diplomirali 1934., 1935., a od beogradskih izim Rusa svi su diplomirali
mnogo kasnije pa čak i 1938. godine; koliko smo informirani imade ih koji nisu
na spisku a diplomirali su 1939. godine. Jasno je i očito da je i ovaj puta zapostavljen
zagrebački fakultet, te da je usprkos obećanja g. Ministra da će spisak postavljenja
biti pravedno i po jednom redu sastavljen, ipak je postupljeno drugačije. Nije pozvano
Udruženje kako je bilo obećano da podnese spisak na osnovu kojeg bi se ispravile
stare nepravde, koje su se godinama nanosile.
Zaključuje se, da Udruženje pribavi od zemunskog i zagrebačkog fakulteta spiskove
apsolvenata od 1930. god. napred, pa da se prema tima spiskovima revidira i
kontrolira postavljenja koja su izvršena kroz to vrijeme.


2.) Gosp. ing. Bor a Ob rad o vi c iznosi dokumenta koja teško optužuju šumarsku
upravu i gospodarenje u bosanskim šumama. Kaže: da nije sastavio koncepta
ali gledajuć fotografije mogao bi dva dana da govori i još ne bi stigao da prikaže sve
načine kako se firme, trgovci i pilanari dovijaju načinu da opustoše Bosnu; da je:


591




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 78     <-- 78 -->        PDF

žalosno pogledati te fotografije na kojim se vidi na golim kamenitim strminama golu
sječu mladih smrekovih i jelovih stabala; da su posljedice toga jasne. Bujice, vododerine
i goli krš bit će na tom mjestu gdje su do nedavna stajale ponosne bosanske
šume. Istekli su dugoročni ugovori mnogobrojnim firmama, odahnuli su bosanski šumari,
da će se riješiti: toga nesnosnoga tereta i da će se početi podizati šume. Međutim
država iskorištava i posljednje ostatke u vlastitoj režiji, a pilanari ne dižu svojih
pilana i ako im je ugovor istekao, jer znadu da će od države dobiti u režiji izrađene
trupce i da će i nadalje moći zarađivati na narodnoj imovini. Bosanski seljaci osjećaju
gdje je glavni krivac ništenja šuma i redovno ćete čuti od njih »šumari brste šumu«.
Istina je to nažalost, da šumari na apsolutnim šumskim zemljištima u planinama i nS
strminama izdvajaju krševite terene i daju ih kolonistima. Troškovi toga rada veliki
su i treba da ih plaća opet šuma. Što ostane iza firmi i režije siječe se zbog koloni^
zacije.


Ponukan je, da se obrati na Udruženje, jer ga duša boli gledajući kako šume
iz dana u dan sve više nestaje. Nije mogao da donese najnovije fotografije koje su
još strasnije od ovih što ih je pokazao, ali na iduću sjednicu donijet će stotinjak slika,
koje će najbolje dokumentirati i dokazati istinitost njegovih tvrdnja. Poznato je, da
u Bosni postoje dvije vrsti šumskih uprava od kojih su jedne skopčane sa velikim
prihodima, a druge bez prihoda sa velikim naporima. Na prvim upravama da sjede
šefovi po desetak godina i ne sjete se, da bi molili da ih se premjesti, dok na drugim
dolaze ljudi, koje se hoće kazniti. Ti da nastoje da se čim prije iskopaju i redovno
ne ostaju više od godine dana.


Dolaze raspisi: propagirajte šumarstvo seljacima. Teško je to i nemoguće kad
svaki iole prosvjećeniji seljak znade, da šumu satiru pilanari i trgovci. Drvo se kriomčari
regularno željeznicom jer se trupcima bez žiga i čekića zamaže čelo blatom i ne
vidi se ništa. Predložio je, da se lugare koji bez koristi lutaju šumama i radnike
postave na stanice i glavne izvozne puteve gdje će ispirati kefama čela trupaca i tako
zasigurno naći 90% kriumčarene robe. Kriumčari se drvo splavovima niz Drinu. Seljaci
sijeku, sastave splav, spuste se niz Drinu i ako neće da prodaju u bezcijenu pilanarima
koji na to čekaju, sigurno je da ih dočeka patrola, splav se plijeni i robu kupuje
pilanar, kojemu je seljak nije htio prodati.


Dok se s jedne strane goni seljake za svaku i najmanju šumsku štetu, s druge
strane se otpisuju milijuni firmama i pilanarima. Udruženje treba da raspiše anketu,
da se stvori komisija, koja će obići terene koji se pustoše i ustanoviti ma komu je
krivica. Krajnje je vrijeme, da se šumari trgnu i da se spriječi daljnje ništenje šume
i krnj ©nje ugleda šumarskog staleža.


Gosp. predsjednik Lenarči ć zahvaljuje gosp. Ob rad o vic u na iznijetim
interesantnim podacima i moli za konkretne primjere, koji će iznesena općenita izlaganja
i dokazati.


Qosp. prof. dr. Petrači ć zagovara prijedlog g. Obradovića, da se obrazuje
anketa i predlaže, da se partija u budžetu nazove za propagandu i zaštitu šumarstva.
Gosp. tajnik ing. Premuži ć u podužem govoru iznosi posljedice ankete, koja
je bila provedena 1928. god. i navada interesantne činjenice.


Zaključuje se nakon diskusije, da se Udruženje u tom pitanju najozbiljnije zauzme,
a ako bude poslije donesenih dokaza potrebno, da se povede i anketa.


Zaključeno i potpisano:


Predsjednik: Tajnik: u. z.
Ing. Milan Lenarčić v. r. Ing. Mato Gjaić v. r.
Ovjerovljuju:


592