DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 7 <-- 7 --> PDF |
U smislu 61. 16 zakona o neposrednim porezima porez na prihod od zemljišta razrezuje se po katastarskom čistom prihodu, proračunanom po površini, po vrsti obradbe (kulturi) i kakvoći zemljišta__(bonitetu). Katastarski čistil prihod je novčana vrijednost srednjeg prinosa zemljišta, koji se može postići uz obično gospodarenje po odbitku pro sječnog iznosa redovnih gospodarskih troškova. Srednju prinos je ona količina priroda i sporednih užitaka, koja se postiže u prosječnoj gospodarskoj godini uz običajni način obrade zem ljišta u dotičnom kraju po jednom hektaru odnosno po jutru površine. Pod redovnim gospodarskim troškovima razumijevaju se: troškovi na sve vrsti sprežnih, ručnih i gospodarskih radova oko pripremanja zemljišta, čuvanja i njege gospodarskih proizvoda i amortizaciionil tro škovi uloženog kapitala za gospodarske zgrade i inventar, troškovi osi guranja, koji su potrebni da se običajnim načinom obrade zemljišta po stigne srednji prinos u dotičnom kraju. U 61. 17 z. o. n. p. predviđeno je, da se pored redovnih troškova mogu odbiti od bruto-prinosa zemljišta još neki daljnji troškovi, ako su til troškovi tehnički preduslov, da je neko zemljište učinjeno plodnim, te da je zbog toga moglo donijeti prinos. Zakon o neposrednim porezima razlikuje 7 različitih vrsta obradbe (kulture) zemljišta: njive, vrtove, vinograde, livade, pašnjake ii planine, šume il konačno trstike. Svaka od ovih vrsta dijeli se po kakvoći zemlji šta najviše u 8 redova (klasa). Način, kako se ima utvrđivati katastarski čist prihod na zemljište, utvrđen je u članovima 19 do 26 z. o. n. p., a osim toga u »Uredbi o delokrugu i načinu rada komisije za utvrđivanje prihoda od zemljišta kao i o izvršenju popisa zemljišta u krajevima, gde još nisu izrađeni kata starski podaci«. Poslove oko utvrđivanja katastarskog čistog prihoda od zemljišta izvršile su posebne terenske sekcije, koje su radile pod kontrolom i po odobrenju vrhovne komisije, koja se je sastojala iz 16 članova. Osmoricu je birala Narodna skupština, a ostale su imenovali ministri poljoprivrede, šuma i rudnika, te finansija. Ti stručnjaci su bili: dva ekonomska, dva šumarska, dva katastarska i dva poreska stručnjaka. Rad sekcija i komisija oko utvrđivanja katastarskog čistog prihoda bio je različit u raznim područjima države i to s obzirom na podatke i predradnje, kojima su se mogli služiti i koje su bille ili nisu bile već od prije izvršene. U smislu zakona i uredbe treba razlikovati u čitavoj državi tri područja rada oko utvrđivanja katastarskog čistog prihoda i to: a) Krajevi, gdje je od ranije postojao katastar zemljišta, te je prema tome bio izračunan katastarski čisti prihod. Ti krajevi jesu: Hrvatska i Slavonija, Banat, Bačka, Baranja, Srijem, Slovenija, Prekomurje, Međimurje i Dalmacija. b) Krajevi, gdje je postojao katastar zemljišta, ali je katastarski prihod od zemljišta bio izračunan samo za šume, dok je za ostale kulture bila izračunana samo katastarska vriijednost zemljišta, pa je na toj bazi razrezivana zemljarina. To je bio slučaj u Bosni i Hercegovini. c) Krajevi, gdje nije postojao katastar zemljišta, a to su sjeverna il južna Srbija ii Crna Gora. 521 |