DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 6     <-- 6 -->        PDF

njih prava propast, jer im ne donosi! nikakvih koristi, a traži silna poda


vanja u ime javnih dažbina, onda dolazimo do zaključka, da bi trebalo


još jednom proučiti! čitav taj kompleks pitanja u cilju da se utvrdi, da li


ipak ne postoje još neki razlozi, koji ugrožavaju našu šumarsku privredu.


Nije zadaća šumarskih stručnjaka, da budu advokati posjednika


nedržavnih šuma, ali im je dužnost da proučavaju prilike šumskog go


spodarstva i da nadležne krugove upozore na opasnosti, koje ugrožavaju


ovu važnu granu naše nacijonalne privrede.


Šumarski stručnjaci, koji su do sada pisali o tim pitanjima, u izdašnoj
su se mjeri služili rezultatima istraživanja, stranih autora, koji su.
se bavili problemom oporezivanja šuma. Ing. Perušić je osim toga donio
kratak pregled o načinu, kako se provodi oporezivanje šuma u raznim,
nama bliskim evropskim državama.


Nakon toga smatram, da bi bilo na mjestu, da se nešto potanje pozabavimo
s pitanjem, kako su naš i zakonski propisi odredili visinu
javnih dažbina na naš e šume u cilju da možemo odgovoriti na pitanje,
kakav su utjecaj imali ovi zakonski propisi na naš e šumsko gospodarenje.


Nadalje smatram, da se kod ovog razmatranja ne smijemo ograničiti
samo na tekst Zakona o neposrednim porezima od 1928 godine,
već su vrlo važne i uredbe, koje propisuju kako se imaju provadati odredbe
napred spomenutog zakona. U tom pogledu vrlo je važna »Uredba


o delokrugu i načinu rada komisija za utvrđivanje prihoda od zemljišta
kao i o izvršenju popisa zemljišta u krajevima, gdje još nisu izrađeni
katastarski podaci«. Ova je uredba objavljena u Službenim Novinama
broj 113 od 1928 g.
Nadalje treba da se u našim razmatranjima osvrnemo ne samo na
državne neposredne poreze, već moramo proučiti il samoupravne prireze
na državne poreze.


I. OSNOVNI POREZ NA PRIHOD OD ZEMLJIŠTA
A) Pregled zakonskih odredaba


Naš zakon o neposrednim porezima razlikuje 6 glavnih vrsti neposrednih
poreza: zemljarinu, kućarinu, tečevinu, porez na rente, društveni^
porez i konačno službenički! porez.


Šumska privreda kao takova podvrgnuta je samo zemljarini t. j .
porezu na prihod od zemljišta,, i ako posjednici šuma u većini slučajeva
plaćaju još i druge vrsti poreza, jer posjeduju il ina vrela prihoda.


U smislu čl. 9 tog zakona porezu na prihod od zemljišta podleži
svako zemljište na teritoriji kraljevine, koje se poljoprivredno iskorišćuje
ili se može poljoprivredno iskorišćavati, makar se stvarno ne
iskorišćavalo.


Treba istaknuti, da naš zakon o neposrednim porezima, kad govori
o poljoprivrednom iskorišćavanju, pod takovim iskorišćavanjem razumijeva
ne samo poljoprivredu u užem smislu, već i šumarstvo. Produkcija
drveta i ostalih šumskih proizvoda smatra se kao jedna grana
poljoprivrede. Šumarstvo je na taj način neobično usko vezano sa poljoprivredom
u užem smislu, i ako su zakoni produkcije drveta il ostalih-,
šumskih proizvoda bitno različiti od zakona produkcije cerealija.


520