DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 52 <-- 52 --> PDF |
gih privrednih grana u vezi sa izvršenom diobom, dijelile bi se potrebne sadnice, sjeme, eventualne subvencije, nagrade i t. d., postavljali bi se zajednički čuvari i regulisala pitanja oko zajedničke sezonske ispaše. Ukratko, vlasništvo i iskorišćavanje prihoda zemljišta bilo bi na bazi individualne svojine, a uprava i čuvanje na zadružnoj bazi sa individualnom korišću. Postupak kod diobe morao bi biti što jednostavniji, što jeftiniji i morao bi voditi računa o lokalnim prilikama i običajima. To je u ostalom bio i glavni razlog, da ;Se stari austrijski zakon o diobi općinskih dobara u Dalmaciji skoro nigdje nije proveo, jer je postupak bio preskup i odveć kompliciran, a osim toga bio je zakon fakultativan t. j . provedba njegova ovisila je o zaključku seoskog zbora, u kojem su ekonomsko jači, kojima dioba iz spomenutih razloga nije konvenirala, uvijek uspijevati da putem svog upliva ishode negativni zaključak. Stoga bi novi zakon tim eventualnostima trebao da izbjegne i da predvidi oba veznu diobu svih općinskih i seoskih šumskih i šum, sko pašnjačkih prostorija na odnosne pravoužitnike. Od ovog bi se imale izuzeti samo planinske šume i pašnjaci, šume i za pošumljavanje izdvojene površine sa strogo i stalno zaštitnim karakterom i šume sa karakterom parka u blizini gradova, većih naselja i turističkih mjesta. Ove bi površine ostale i nadalje vlasništvo općina stim, da se njima mora gospodariti na ,osnovi privrednih planova i na osnovi regulisanih prava služnosti. Provadanje same diobe moralo bi se prepustiti seljacima odnosno pravoužitnicima samima, koji sve diobe po starinskom običaju vrše na način zvan »brušket«, gdje se dijelovi najprvo omedaše na terenu, označe brojevima i zatim svaki interesent izvuče svoj broj po sreći. Pojedinci zatim mijenjaju međusobno svoje dijelove, kako im s obzirom na položaj kuće bolje konvenira. Tek eventualne prigovore protiv diobe rješavala bi mješovita komisija stručnjaka i pojedinih interesenata. Ova bi komisija istodobno imala zadatak, da prije diobe izradi za svakog komunalnog posjednika — na osnovi opisa zemljišta, terenskih karata ili još bolje aeroplanskih snimaka i terenskog uviđaja — generalni plan diobe, naznačivši predjele sposobne za pojedine vrsti kultura, kao šume, voćnjake, pašnjake, sijanice i eventualne puteve, a koji bi plan bio za učesnike diobe obavezan. Poslije tako izvršene diobe moralo bi se naravno zakonskim reformama onemogućiti daljnje parcelisanje zemljišta na pojedine nasljednike, pošto se po dosadašnjim zakonima kod nasljedstva dijele zemljišta na toliko dijelova, koliko ima nasljednika. Paralelno sa provađanjem diobe morali bi! se provađati razni javni radovi u vezi sa unapređenjem poljoprivrede, kao razne melioracije zemljišta, isušivanje poplavljenih kraških polja, asanacija sela, komasacija zemljišta, gradnja javnih puteva i t. d. i to koliko radi same koristi odnosnih javnih radova toliko i radi toga, da se omogući pučanstvu (u doba´ prelaza od ekstenzivno komunalnog na intenzivni individualni način gospodarenja) stanovita zarada za lakšu prehranu i za neophodno potrebne < 566 |