DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 5 <-- 5 --> PDF |
slučajeve i prilike, koje Ing. Plavšić nije dodirnuo. Ovo važi naročito u pogledu zahtjeva, da poreski propisi treba da uvažavaju vanekonomsku zadaću, koju vrše neke kategorije šumskog posjeda. Ing. Plavšić izjasnio se doduše, da bil trebalo uvesti i porez na dohodak, te porez na imovinu u cilju, da se postigne veća pravednost raspodjelenja poreskih tereta, ali se nije izjavio kao protivnik poreza na prihod od zemljišta, već se iz same rasprave vidi, da ovaj poreski oblik smatra relativno prikladnim za naše prilike. I Ing. Perušić se izjasnio u tom smjeru, samo on ide još i dalje. Na stranu 62 kaže ovo: »Prema tome izvjesno je to, da našim sadanjim šumsko-gospodarskim odnosima odgovara sadanji jednostavni poreski sistem, a taj je u zemljišnom porezu«. Nekoliko rekada niže kaže: »Izlazi, da se ne može smatrati potrebnim, da se sadanji t. zv. zemljišni porez napusti zbog svoje zastarjelosti odnosno krutosti i prema tome nejednakosti, koja rada nesrazmjernim razrezom poreza, 1 da se zamijeni savremenim porezom na dohodak. Stoga ću ovdje jednostavno prijeći preko toga pitanja i pozabaviti se samo pitanjem izvjesnih, lako izvedivih ispravaka dot. dopuna današnjeg našeg zakona o neposrednim porezima«. Prema tome izlazi, da su šumarski stručnjaci, koji su se do sada bavili oitanjem oporezivanja šuma, došli do zaključka, da je naš poreski sistem s obzirom na šume u glavnome dobar, te da je potrebno provesti samo neke djelomične, lako izvedive izmjene ii dopune. Ing. Plavšić i! Ing. Perušić došli su do suprotnosti gledišta jedino u pitanju, da li se porez ima različito razrezivati u slučaju, kad se radi o prekidnom ili pak potrajnom gospodarenju. Ing. Plavšić, na osnovu poznatog teorema Prof. Dr. M. Endresa zahtijeva, da se kod prekidnog šumskog gospodarenja ima oporezovati samo zemljišna renta, a to bi značilo olakšanje od 70—80% prema dosadanjem poreskom opterećenju, dok Ing. Perušić izjavljuje, da nema objektivnih razloga, koji bi opravdavali ovakovo diferenciranje kod oporezivanja šuma. Daljnja razlika u mišljenju Ing. Perušića i Ing. Plavšića je u tome, što ovaj posljednji! zagovara instituciju dopunskog poreza, dok onaj prvi tvrdi, da ova institucija u nekim slučajevima odnosno kod nekih kategorija vlasništva šuma nije pravedan. Kada suprotstavimo rezultate dosadanje stručne šumarske ankete o pitanju oporezivanja šuma, te žalbe na sadanji poreski sistem, koje potječu od strane posjednika šuma, onda moramo podvući logički zaključak, da te žalbe nisu u skladu sa rezultatima ankete, odnosno obratno, da rezultati ankete ne odgovaraju tužbama, koje se dižu protiv oporezivanja šuma. Šumarski! stručnjaci! došli su do zaključka, da zaista postoje izvjesne nepravilnosti i anomalije u pogledu oporezivanja šuma, stavili su i konkretne predloge u cilju da se ti nedostaci uklone, ali u glavnome su jednodušno utvrdili, da naš poreskii sistem odgovara našim šumskogospodarskim prilikama. Ako nakon toga slušamo tužbe naših posjednika šuma, a naročito onih posjednika, koji imaju pretežno mlade šume, koji tvrde, da su tereti javnih dažbina upravo nepodnosivi, koji tvrde, da je posjed šuma za 519 |