DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Osnovna državna Općinski prirez na Postotak op. prireza Imovna općina zemljarina po ha zemljarinu po ha na drž. zemljarinu Din Din /o otočka 3,01 6,81 226,02 ogulinska 3,88 9,30 239,— slunjska 4,75 7.30 153,— I. banska 3,40 5,61 165,— II. banska 9,42 13,59 144,— đurđevačka 9,86 10,32 104,— križevačka 11,22 10,03 89,— novogradiška 14,40 11,78 82,— brodska 18,30 14,90 81,70 petrovarađinska 23,87 13,— 54,45 skrižaljku i ako si predočimo topografski položaj područja pojedinih imovnih općina, upada nam u oči, da opterećenje po jednom hektoru sa državnom osnovnom zemljarinom biva najmanje kod otočke imovne općine, a čim se više krećemo od zapada prema istoku, to u istom omjeru raste opterećenje po jedinicil površine sa državnom osnovnom zemljarinom, tako da kod najistočnije t. j . petrovaradinske imovne općine dostiže svotu od 23,87 Din po ha. Ovo je i razumljivo, kada si predočimo, da je plodnost zemljišta najmanja na području otočke imovne općine, čije se šume nalaze daleko od prometnih sredstava u Kršu i visokim planinama. Prema tome nam gornja tabela pokazuje posve logičnu pojavu, da je zemljarina to niža, što je zemljište siromašnije. Otočka imovna općina plaća poprečno samo jednu osminu one zemljarine, koju plaća petrovarađinska imovna općina. Međutim ako promatramo, sa kolikim je apsolutnim iznosima poprečno opterećeno šumsko zemljište po općinskim prirezima, onda se slika mijenja. Ogulinska imovna općina plaća na svaki ha šumskog zemljišta 9,30 Din u ime općinskog prireza, dakle ne mnogo manje od one svote, koju plaćaju đurđevačka, križevačka, gradiška, brodska i petrovarađinska imovna općina, iako je zemljarina kao indikator prihodne sposobnosti kod tih imovnih općina višekratnik od one, koju plaća ogulinska imovna općina. Iz ovog slijedi, da kod opterećenja šuma po općinskim prirezima nema neke jasne i logične veze femeđu prihodne sposobnosti i opterećenja. Ako pak promatramo poprečne postotke općinskih prireza spram zemljarine, onda nam opet upada u oči neka zakonitost. Postotak općinskog prireza je najveći kod najsiromašnijih imovnih općina, kao što su otočka i ogulinska, pa postepeno pada ako idemo od zapada prema istoku i postigne najniži iznos kod petrovaradinske imovne općine. Iz ovog stanja stvari možemo deduciratü opće opažanje- Što je neki kraj siromašniji, što je zemljište manje plodno, to je u istom omjeru težina općinskog prireza relativno veća i teža. Što je neki kraj bogatiji i plodniji, to su relativno manje općinske daće, općinski prirez. 555 |