DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 40 <-- 40 --> PDF |
pomogne malim zemljoradnicima, koji uz pomanjkanje specijalne stručnespreme ne bi mogli od toga zemljišta imati dovoljno materijalne koristi, kada bi na njemu samostalno gospodarili. Kada su dakle socijalni obziri! bili! mjerodavni, da se je pristupilo» osnivanju imovnih općina i! zemljišnih zajednica, onda je posvema nelogično i! nepravedno, da se ovako stvorene administrativne i ekonomske zajednice najednoč proglase zemljišnim veleposjednikom, da se izjednačuje sa raznim knezovima i grofovima, koji su se još održali u pojedinim našim krajevima. Smatram, da na osnovu onih istih socijalnih tendencija, koje su bile mjerodavne za uvađanje progresivnih poreza, treba da se izuzmu ispod udara tog zakona socijalne ekonomske tvorevine, kao što su kolektivni šumski posjedi zemljoradnika. Sa finansijsko-tehničkog stanovišta bilo bi najlakše provesti ovo olakšanje, jer bil trebalo samo u finansijskom zakonu istaknuti, da se dopunski porezi! na zemljarinu neće razrezivati na posjede imovnih općina, zemljišnih zajednica, sela itd. III. OPĆINSKI PRIREZI U našem poreskom sistemu nisu upravnim općinama prepuštena nikakova izravna poreska vrela, jedino im je dozvoljeno, da mogu ubirati pijacovinu i maltarinu. Sve ostale prihode, koji su potrebni! za redovito funkcijonisanje općinskih uprava, ove ubiru u vidu prireza na osnovne državne poreze. U našoj državi imaju općine vanredno širok djelokrug i zadatak, pa provađanje toga zadatka traži znatne svote novaca. Naročito je stavljeno u dužnost općinama, da vrše mnoge poslove, koji spadaju u djelokrug državnih vlasti, ali ih je država prenijela na općine. To je takozvani preneseni djelokrug upravnih općina. Baš zbog vršenja dužnosti ovog prenesenog djelokruga upravne općine moraju da podržavaju razmjerno jaki birokratski aparat, moraju da plaćaju brojno činovništvo. Ovu situaciju moramo imati pred očima, kada prosuđujemo pitanje općinskih prireza. Ovi prirezi su vanredno teški teret, koji se naročito teško podnosi! od strane posjednika šuma, koji svoje gospodarstvo vode po načelima prekidnog gospodarenja. Općinski prirezi različiti su u raznim godinama, a različiti su i u raznim općilnama. Ne postoje nikakove zakonske granice ni na više ni na niže. Dok pojedine općine u jednoj godini razrezuju i do 600% općinskog prireza na državni osnovni porez, to druge općine u isto vrijeme mogu da izlaze sa prirezom od 40%, a da se možda već na godinu taj prirez popne na bajoslovne visine. Općinski prirezi su onaj elemenat, koji u privredu unosi! najveću nesigurnost, nikada se ne može unaprijed sa nekom sigurnošću kalkulirati, koliko će iznositi. Upravo je teško pronaći neke opće smjernice kretanja visine općinskih prireza, pogotovo ako se isti promatraju od jedne općine do druge. Međutim ako se uzmu za upoređivanje veće teritorijalne jedinice, onda i pak možemo da utvrdimo neke opće karakteristike. Za imovne općine izračunani su statistički podaci o oporezivanju u godini 1936, kako se vide iz priložene tabele. Ako promatramo ovu 554 |