DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 40     <-- 40 -->        PDF

pomogne malim zemljoradnicima, koji uz pomanjkanje specijalne stručnespreme
ne bi mogli od toga zemljišta imati dovoljno materijalne koristi,
kada bi na njemu samostalno gospodarili.


Kada su dakle socijalni obziri! bili! mjerodavni, da se je pristupilo»
osnivanju imovnih općina i! zemljišnih zajednica, onda je posvema nelogično
i! nepravedno, da se ovako stvorene administrativne i ekonomske
zajednice najednoč proglase zemljišnim veleposjednikom, da se izjednačuje
sa raznim knezovima i grofovima, koji su se još održali u pojedinim
našim krajevima.


Smatram, da na osnovu onih istih socijalnih tendencija, koje su
bile mjerodavne za uvađanje progresivnih poreza, treba da se izuzmu
ispod udara tog zakona socijalne ekonomske tvorevine, kao što su kolektivni
šumski posjedi zemljoradnika.


Sa finansijsko-tehničkog stanovišta bilo bi najlakše provesti ovo
olakšanje, jer bil trebalo samo u finansijskom zakonu istaknuti, da se dopunski
porezi! na zemljarinu neće razrezivati na posjede imovnih općina,
zemljišnih zajednica, sela itd.


III. OPĆINSKI PRIREZI
U našem poreskom sistemu nisu upravnim općinama prepuštena
nikakova izravna poreska vrela, jedino im je dozvoljeno, da mogu ubirati
pijacovinu i maltarinu. Sve ostale prihode, koji su potrebni! za redovito
funkcijonisanje općinskih uprava, ove ubiru u vidu prireza na
osnovne državne poreze.


U našoj državi imaju općine vanredno širok djelokrug i zadatak,
pa provađanje toga zadatka traži znatne svote novaca. Naročito je
stavljeno u dužnost općinama, da vrše mnoge poslove, koji spadaju u
djelokrug državnih vlasti, ali ih je država prenijela na općine. To je
takozvani preneseni djelokrug upravnih općina. Baš zbog vršenja dužnosti
ovog prenesenog djelokruga upravne općine moraju da podržavaju
razmjerno jaki birokratski aparat, moraju da plaćaju brojno činovništvo.


Ovu situaciju moramo imati pred očima, kada prosuđujemo pitanje
općinskih prireza. Ovi prirezi su vanredno teški teret, koji se naročito
teško podnosi! od strane posjednika šuma, koji svoje gospodarstvo
vode po načelima prekidnog gospodarenja.


Općinski prirezi različiti su u raznim godinama, a različiti su i u
raznim općilnama. Ne postoje nikakove zakonske granice ni na više ni
na niže. Dok pojedine općine u jednoj godini razrezuju i do 600% općinskog
prireza na državni osnovni porez, to druge općine u isto vrijeme
mogu da izlaze sa prirezom od 40%, a da se možda već na godinu taj
prirez popne na bajoslovne visine.


Općinski prirezi su onaj elemenat, koji u privredu unosi! najveću
nesigurnost, nikada se ne može unaprijed sa nekom sigurnošću kalkulirati,
koliko će iznositi. Upravo je teško pronaći neke opće smjernice
kretanja visine općinskih prireza, pogotovo ako se isti promatraju od
jedne općine do druge. Međutim ako se uzmu za upoređivanje veće teritorijalne
jedinice, onda i pak možemo da utvrdimo neke opće karakteristike.


Za imovne općine izračunani su statistički podaci o oporezivanju
u godini 1936, kako se vide iz priložene tabele. Ako promatramo ovu


554