DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 4     <-- 4 -->        PDF

S obzürom na takovu prirodu pitanja razumljivo je, da su spomenuti
šumarski stručnjaci na osnovu poduljih razmatranja došli i do nekih
konačnih zaključaka, te da su stavili konkretne predloge, kojil imaju cilj
da saniraju naše šumsko gospodarstvo.


Gosp. ing. Plavšil ć stavio je slijedeće predloge:


1. Osnovni i dopunski porez treba kod potrajnog šumskog gospodarenja
razrezati na osnovu prosječnog godišnjeg prihoda, dakle na način
kako se i! dosada prakticiralo. Međutim kod prekidnog gospodarenja
ima se oporezovati samo zemljišna renta, koja iznosi samo 20—30% sadanjeg
katastarskog čistog prihoda.
2. Svagdje, gdje na šumsko zemljište postoji veći katastarski čisti
prihod nego na poljoprivredno zemljište istog boniteta, treba provesti
reviziju ljestvica čistog katastarskog prihoda, u cilju da se ova anomalija
ukloni.
3. Sve sastojine do 30 godina starosti treba oprostiti od poreza.
4. Sva poreska olakšanja, koja se primjenjuju na poljoprivredno
gospodarenje i zemljište, imaju se primijeniti i na šumsko gospodarenje
i zemljište.
Gosp. Ing. Peruši ć došao je do slijedećih zaključaka:


Sadanji sistem neposrednog poreza, kako je propisan u Zakonu o
neposrednim porezima, odgovara ekonomskom stanju naših šuma. Potrebni
su samo neki djelomični! ispravci i izmjene u cilju da se uklone
razlozi opravdanim pritužbama posjednika šuma i to:


1. Šume nisu samo privredni objekat u smislu kapitalističkog gospodarenja,
već imaju i vanekonomsku zadaću, koja je veoma važna
za opće nacijonalne i državne interese. Pojedine kategorije vlasništva
šuma vrše tu opće nacijonalnu i državnu zadaću u različitoj mjeri. Stoga
je potrebno da i poreski zakon kategoriše šume prema raznim kategorijama
vlasništva i da za razne kategorije predvidi različite poreske
olakšice.
2. Za šume treba dati barem takve poreske olakšice, kakve su
date za oranice. Ovaj zahtjev gotovo je identičan sa zahtjevom, koji je
stavio Ing. Plavšić u točki 4.
3. Pošto prigodom klasiranja šumskog zemljišta nisu uvažavane
razlike prihodne sposobnosti poljoprivrednog i šumskog zemljišta, treba
revizijom katastra ukloniti tako nastale nepravilnosti. Revizija bi se
imala obaviti na zahtjev posjednika šuma. I ovaj zahtjev Ing. Perušića
u glavnome se podudara sa onim, što ga je stavio Ing. Plavšić pod
točkom 2.
4. Treba ujednostaviti postupak oko proglašivanja šuma zaštitnim,
kako bi se posjednici takovih šuma mogli u većoj mjeri koristiti pore-
skim olakšicama, koje su predviđene u § 24 Zakona o šumama.
5. Treba da se traži oslobođenje ili olakšica u plaćanju poreza za
one šume, koje se ne mogu iskorišćavati zbog toga, jer su nepristupačne,
jer nema komunikacijonih veza.
6. Treba tražiti produženje privremenog oslobođenja od plaćanja
poreza na kulture podignute vještačkim putem od 40—60 godina.
Vidimo dakle, da se ti predloži u nekim tačkama posve podudaraju,
u nekim točkama je predlog Ing. Perušića opširniji, jer se obazire na


518