DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 39 <-- 39 --> PDF |
gresivnih poreza. Danas je upravo nepopularno ustajati protiv progresivnih poreza. U članku Ing. P 1 a v š i ć a u Šumarskom Listu broj 7 od 1937 godine također dolazi do izražaja ovo opće gledište u pogledu progresivnih poreza. Zagovara se održavanje institucije dopunskog poreza na zemljište. Ovo gledište i stanovište je općenito uzevši i! posve ispravno, a ekonomski i socijalno opravdano. Međutim ovim porezom su opterećene i neke vrste šumskih posjeda, kao što su imovne općine i zemljišne zajednice. Prema statističkim podacima platile su imovne općine 1936 godine oko 3,445.000 Din u ime dopunskog poreza na zemljarinu. Ova svota je svakako vrlo znatna, pa kada se znade, da se imovne općine nalaze u vrlo lošem finnsijskom stanju, o čemu je i naprijed bilo govora, onda se pojavljuje putanje, da Hi je dopunski porez opravdan sa so^jalnog i pravnog gledišta. Pojavljuje se pitanje, da li ne bi bilo potrebno da se specijalno kod kolektivnog šumskog posjeda javnopravnog karaktera postave neka iznimna mjerila u pogledu prosuđivanja institucije progresivnih poreza. Imovne općine, zemljišne zajednice, seoske i općinske šume jesu kolektivno vlasništvo većeg broja fizičkih lica, koja su mali seljački posjednici. Imovne općine i zemljišne zajednice organizovane su silom zakona u cilju, da se u šumama zavede racijonalno i napredno šumsko gospodarenje. Zakonska svrha bila je prema tome ekonomske il administrativne prirode. Zakoni o imovnim općinama i zemljišnim zajednicama u načelu nisu dirali u pravo vlasništva. Zakon priznaje činjenicu, da su te šume u vlasničkom pogledu razdijeljene u velik broj idealnih prava vlasništva. Ovi idealni dijelovi! zakonom nisu ujedinjeni u jednu vlasničku cjelinu, nije postojala namjera eksproprijacije, da u mjesto brojnih vlasnika ima da stupi samo jedno lice kao vlasnik, već je bila zakonska svrha, da se idealni vlasnički dijelovi ujedine u jednu upravn u il ekonomsku cjelinu. Imovne općine il zemljišne zajednice predstavljaju prema tome udruženje brojnih vlasništva malog zemljoradnika u cilju racijonalnog uzgoja šuma. Zbog toga se te institucije sa velikim opravdanjem mogu uporediti sa seljačkim produktivnim zadrugama, šumskim produktivnim zadrugama. Kako je poznato, u našoj državi posvećuje se najveća pažnja zadružnom pokretu, jer se sa pravom u tom pokretu gleda sredstvo za pomaganje našeg malog čovjeka. Seljačke zadruge oproštene su gotovo svih poreza, da se tako olakša njihov napredak. I ako se imovne općine, strogo formalno uzevši, ne mogu subsumirati pod pojam seljačkih zadruga, ipak je njihova svrha posvema identična sa svrhom, koju imaju seljačke privredne zadruge. Zato je na mjestu, da se i na njih primijene bar neke olakšice, koje su dane seljačkim zadrugama u smislu zadružnog zakona. Osim toga treba imati u vidu i ove činjenice: Idealni vlasnički dijelovi pojedinih pravoužitnika zemljišnih zajednica i imovnih općina udruženi su u jednu administrativnu i ekonomsku cjelinu u cilju, da se na taj način postigne racijonalnije i naprednije šumsko gospodarenje. Ovo udruženje provedeno je, kako je već naprijed istaknuto, silom zakona. Očigledna je dakle tendencija zakonodavca, koja je išla za tim, da se 553 |