DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Posjednici šuma, koji iz ličnog koristoljublja i želje za uživanjem traže dozvolu za prekomjerne sječe šuma, izgubit će najjači argumenat. kojim su se dosada služili, naime da šume moraju sjeći, kako bi udovoljili poreskim obavezama. Državne šumarske vlasti imat će mogućnost da dosljednije provađaju propise zakona o šumama. Pitanje je, kakove bi i kolike finansijske žrtve i gubici nastali za državni fiskus zbog ovakove reforme? Posjednici šuma, koji potrajno gospodare u svojim šumama, sjeći će kao i dosada, a država će ubirati porez na prihod kao i dosada, samo se ovaj porez neće više zvati zemljarina već tečevina. To isto važi i za male zemljoposjednike, koji posjeduju po nekoliko hektara šume, u kojoj sijeku prebornim načinom za pokriće kućnih potreba. Kod ovih kategorija šumoposjednika naći će se mogućnost da se porezi paušaliraju i tako olakša poreska administracija. Prihodi! države i samoupravnih tijela smanjit će se jedino s obzirom na one posjednike šuma, koji su do sada sjekli šume u svrhu da mogu plaćati javne daće. Nominalno će se smanjit i s obzirom na one posjednike, koji već do sada nisu imali nikakovih prihoda od šuma, nisu mogli ni plaćati porez, već su se u poreskim knjigama samo gomilala knjiženja o poreskim dugovima, koji u većini slučajeva nisu bili utjerivi. Poreska administracija u veliko će se olakšati, kada otpadne manipulacija oko utjerivanja neutjerivih dugova. I do sada se prakticiralo, da su povremeno ovakovi dugovi otpisivani na osnovu posebnih zakonskih ovlaštenja. Ovi državni prihodi bili su djelomično samo fiktivni ili su se pak za sada još ostvarivali uništavanjem poreskih objekata. I bez poreske reforme ovi prihodi će za nekoliko godina sami! po sebi usahnuti, ali prije će biti još uništene mnoge naše lijepe šume. II. DOPUNSKI POREZ NA ZEMLJARINU U našem zakonu o neposrednim porezima uzakonjen je i dopunski porez na čisti prihod od zemljišta. Dopunski porez omogućuje, da se i kod nas provedu u djelo načela progresivnog oporezivanja, da ekonomski jači gospodarski subjekti u većoj mjeri sudjeluju kod snašanja troškova državne administracije i obrane. Zadnji razlog uvadanja progresivnih poreza moramo tražiti u okolnosti, da bogataš i nakon što je platio relativno veći porez, ipak još uvijek može u većoj mjeri udovoljiti svojim ličnim potrebama nego siromak, koji raspolaže sa malim količinama ekonomskih dobara. Subjektivna vrijednost novčane jedinice za bogataša je mnogo manja nego za siromaka, pa bogataš, makar platio i veći broj novčanih jedinica, sa subjektivnog stanovišta snosi manju žrtvu nego siromak. . Uvađanje progresivnog poreza na prihode bilo je u Evropi spojeno sa velikim socijalnim borbama, jer su se bogatiji slojevi u velike bunili protiv toga, te su za sebe tražili tako reći matematičku pravednost. Kada je pak progresivni poreski; sistem postepeno pobijedio u gotovo svim državama, to je ovo ujedno značilo i pobjedu socijalnog shvaćanja u savremenom društvu. Napredni društveni slojevi danas upravo ljubomorno čuvaju tekovinu dugotrajne socijalne borbe, čiji! je rezultat uvađanje pro 552 |