DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Naše nedržavne šume većim dijelom su iscrpljene. Prevladavaju mlade šume, koje za sada ne mogu još odbacivati prihoda. Mnogi posjednici šuma već danas nemaju mogućnosti da plaćaju javne daće od šuma, jer ove nisu još zrele za iskorišćavanje. Neki od njih za sada još udovoljavaju svojim poreskim obavezama na taj načih da protivno načelima raciljonalnog šumskog gospodarstva sijeku šume, koje nisu zrele za sječu, sve više uništavaju tehničke uslove za potrajno šumsko gospodarenje, kvare omjer dobnih i debljinskih razreda. Za nekoliko će godina i ovi posjednici imati samo mlade šume, od kojih neće moći crpsti nikakovih prihoda, državni fiskus će se morati odreći svojih zakonom priznatih prihoda, jer će ti prihodi biti neutjerivil. Na osnovu takovog stanja naših šuma moramo odlučno kazati, da naš poreski sistem zemljarine na šumsko tlo ne odgovara više. Da se spasi šumarstvo kao važna privredna grana u našoj državi, hitno je potrebno da se pristupi temeljnoj reformi oporezivania šuma. Potreba takove reforme zato je hitna, jer mnogi posjednici šuma udovoljavaju svojim poreskim obavezama uz cijenu uništavanja poreskih objekata, pa ako će se reforma dulje odgađati, nastat će štete, koje će se teško moći reparirati, trebat će možda jedan vijek, da naše šumarstvo opet dođe u ravnotežu. Reforma zakona o neposrednim porezima treba da se izvrši u ovom pravcu: Zakon treba da prizna biološku činjenicu, da turnus šumske produkcije nije jedna godina, već najmanje nekoliko decenija, a prosječno jedno stoljeće. Prihod od šuma nije prosječni godišnji prirast vrijednosti, već je prihod jednak vrijednosti one drvne mase, koja se faktično u šumi posiječe, izluči iz produkcijonog procesa i upotrijebi za podmirivanje ekonomskih potreba. Porez se ima plaćati samo na one prihode koji su faktično ostvareni, a ne na izračunani godišnji prosjek. Zbog toga se porez na prihod od šuma ne može naplaćivati u jednakim godišnjim ratama, bez obzira da li je u šumama sječeno ili ne, već se ima platiti samo onda, kada je zaista sječeno. Prema tome je potrebno da se donese zakonska odredba, da zemljišta, koja su u zemljišnom katastru označena kao šuma, ne podleže plaćanju poreza na prihod od zemljišta (zemljanim). Prihodi od šuma imaju se oporezovati po načelima, koji su uzakonjeni za »porez na prihod od preduzeća« (tečevina), a poreska stopa se ima posebno odrediti: s obzirom na dugi turnus produkcije u šumskoj privredi. Koje koristi očekujemo od ovakove reforme poreskog sistema? Šumoposjednik, koji posjeduje samo mlade ili pretežno mlade sastojine, koje u sadanje doba ne odbacuju prihoda, neće ovaj šum. posjed osjetiti kao neki nepodnositi teret, već će sa voljom prionuti racionalnom uzgoju šuma. Kolektivni šumski posjedi, kao što su sela, seoske operne, zemljišne zajednice i imovne općine, neće više biti prisiljeni da sijeku mlade šume u naponu svog prirasta samo zato, da mogu plaćati javne dažbine. Neće se uništavati poreski objekti samo zato, da se udovolji,poreskim oba vezama. 551 |