DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 30 <-- 30 --> PDF |
a.) Privatni šumski veleposjed je nekada u krajevima Slovenije, Hrvatske i Slavonije, Vojvodine i Srijema bio relativno vrlo jako zastupan. U šumama se je dosta konzervativno gospodarilo, a naročito u onima, koje su bile vlasništvo fideikomisa. Strogo se pazilo, da užitci ne prekoračuju prirast, a osim toga su te šume imale ii vrsne šumarske stručnjake kao upravitelje. Mnogi od naših najistaknutijih šumarskih stručnjaka bili su u službi privatnog šumskog veleposjeda. Ovaj veleposjed bio je većim dijelom u rukama starih ili novijih aristokratskih porodica. Prvi znaci neke degeneracije i nazadovanja ovih šumskih posjeda počeli su se opažati! već prije rata. Ova je pojava bila u vezi sa općim opadanjem ekonomske jakosti aristokracije, koja je imala velike zahtjeve na život, tražila je najviši mogući životni standart kao pravo, koje pripada njihovoj društvenoj klasi. Mnoge aristokratske porodice zapale su tokom vremena u dugove, pa su bile prisiljene da u svojim šumama sijeku više nego bi bilo u skladu sa načelima potrajnog gospodarenja. Osim toga su neki aristokrati smatrali, da je uputno da likvidiraju svoj šumski posjed, te da kapital ulože u industriju, slijedeću pri tome tendenciju, koja se opaža također kod aristokracije u Engleskoj i Francuskoj. Na. taj način došlo je već pred rat do prodaje i sječe velikih šumskih kompleksa, a često se dešavalo, da su šumsko-industrijska društva kupovala čitave šumske posjede zajedno sa zemljištem i! drvnom masom. Tako su nastala neka dionička društva, koja su bila u posjedu većinom mladih šuma, pošto su stare zalihe brzo likvidirala. Nakon rata nastao je pravi bijeg aristokrata od šumskih posjeda. Glavni momenti odnosno uzroci toj pojavi bili su strah pred naviještenom agrarnom reformom, neki od ovih stranih aristokrata neugodno su se osjećali u zemlji, gdje su bila ukinuta njihova privilegija, te su oni postali običnim građanima. Neki od aristokrata imali su većinom same mlade šume, koje im nisu donašale gotovo nikakvih prihoda. Ipak je neki dio starih zemljišnih posjednika uza sve to čvrsto ostao na svom posjedu, nastavio sa konzervativnim i strogo potrajnim iskorišćavanjem šuma. Ovi su se još i danas održali, te predstavljaju rela-j tivno uzorna šumska gospodarstva u našoj državi. Kod njih se ni danas ne pojavljuje kritičko pitanje, od kuda namiriti troškove za javne daće i za upravu, već su to solidno fundirane ekonomske jedinice. Međutim, kako je već naprijed rečeno, mnogi stari posjednici šuma došli su u gospodarske poteškoće već prije ili odmah poslije rata, šume su pretjerano iskorišćavali, pa je znatan dio šuma došao u ruke posjednika, koji su u prvom redu htjeli da iskoriste postojeću drvnu zalihu. Naročito u Slavoniji imamo ogromne površine mladih jednodobnih sastojina, koje su vlasništvo raznih šumsko-industrijskih preduzeća ili privatnih privrednika, koji su nekada od starih aristokratskh porodica pokupovali čitave šumske komplekse, te ih eksploatirali već prije ili tek u prvim godinama poslije rata, kada je konjunktura na tržištu drva bila najjača. Ovi novi posjednici šuma bili su kapitalno dovoljno jaki, da bi mogli podmirivati troškove uprave i poreza. Međutim ove mlade šume, koje su nastale na mjestu, gdje su nekada rasle stare i prastare hrastove sa 544 |