DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GOD. 63. OKTOBAR 1939. Dr. Ing. RUD. PIPAN (Beograd): OPOREZIVANJE ŠUMA (ASSIETTE DES IMPÖTS SUR LES FORETS) UVOD Posjednici šuma u našoj državi dužni su plaćati razne vrsti javnih´ dažbina i to: državni osnovni porez na prihod od zemljišta ili zemljarinu, državni dopunski porez na zemljarinu, banovinski prirez, općinski prirez, zdravstveni!, školski, cestovni i ine prireze, a neki od njih moraju osim toga plaćati i posebni doprinos vodnim zadrugama. Posjednici šuma tuže se, da su ove javne dažbine suviše teške, te da ih šumska privreda neće moći trajno podnositi. Tuže se u prvom redu predstavnici kolektivnih šumskih posjeda, kao što su to zemljišne zajednice, imovne općine, sela i upravne općine, a tuži! se i uprava državnog šumskog erara, koja ističe, da su samoupravni prirezi previsoko odmjereni, tako da ne odgovaraju prihodnim sposobnostima državnih i uopće naših šuma. U jednakoj mjeri tuže se na prevelike javne dažbine i neki privatni šumski veleposjedi. Od strane privatnih maloposjednika šuma ne čujemo u tolikoj mjeri tužbe protiv javnih dažbina na šume, već se oni općenito žale, da su javne dažbine na zemljišni posjed previsoko odmjerene, te da ih seljak ne može podnositi. Seljaci se dakle ne žale posebice radi poreza na šume, već se žale općenito na poreske terete, koji terete sve vrsti! kultura. Ovo opće nezadovoljstvo ponukalo je i šumarske stručnjake, da se potanje bave problemom oporezivanja šuma. I Šumarski List je zadnjih nekoliko godina donio tri opširnije rasprave 0 tom pitanju. Prvi poticaj u tom pravcu dao je Ing. 0. M i k 1 a u sa svojim člankom. Nakon toga objavljen je članak Ing. M. P 1 a v š i ć a: »Oporezivanje šuma«, a u troju 2 od 1938. godine objavljen je članak Ing. A. P e r u š i ć a: »Porez na naše šume«. Rasprava po ovim pitanjima pokrenuta je na poticaj posjednika šuma. Stvarne prilike u našem šumarstvu su bile razlog, da se je i u šumarskom stručnom glasilu počelo raspravljati 0 ovom pitanju. Ove rasprave nemaju značaj stručno-akademskih rasprava, koje interesiraju samo uski krug stručnjaka, već su se njihovi pisci javili za riječ zbog toga, da pomoću svog stručnog znanja traže i nadu praktičnu soluciju šumsko-gospodarskog problema, koji u prvom redu interesira posjednike šuma. 517 |