DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 19 <-- 19 --> PDF |
neznatne prihode. Međutim ekonomska efikasnost tih mjera u najvećoj je mjeri ovisna o načinu postupka oko postizavanja tih olakšica. Ako bi te olakšice bile vezane uz uslov, da se posebnom vjerodostojnom izmjerom utvrdi površina mladih šuma, na koje bi se odnosila, ako bi se općenito tražilo, da se te površine utvrde posebnim očevidima na licu mjesta, a te izmjere i očevidi bi padali na teret posjednika šuma, koji traži olakšice, onda bi posjednik šuma u većini slučajeva sam odustao od svoje molbe, jer uloženi troškovi ne bi bili u omjeru sa koristima, koje bi od toga crpio. Posjednik šuma u mnogim slučajevima ne zna tačnu površinu svojih mladih šuma i branjevina, ne zna tačnu granicu topografskih čestica prema gruntovnom nacrtu, a mlade šume se često puta protežu preko većeg broja tih topografskih čestica, pa bi trebalo da vrši posebne izmjere u cilju da može svoju molbu propisno opremiti. Međutim u mnogim slučajevima bili bi ovi troškovi veći od koristi, koje bi postigao privremenim oslobođenjem ili olakšanjem poreza na te šumske površine. Ako resumiramo dosadanja razmatranja, dolazimo do zaključka, da paušalne metode određivanja novog katastarskog čistog prihoda kriju u sebi mnoge mogućnosti poreskih nepravednosti, ali te poreske nepravednosti trebalo bi u većini slučajeva konkretno dokazati i opravdati. Ovaj postupak bio bi negdje tehnički teško izvediv i skup, pa u tim okolnostima moramo tražiti glavni razlog, da do sada nisu postignute nikakove olakšice u pogledu plaćanja javnih daća na šume. Smatram, da nemamo dokaza niti razloga za tvrdnju, da je naš poreski sistem doduše dobar, samo njegova izvedba da ne valja. Nasuprot tome usudio bih se tvrditi, da je jedno od najvećih djela, koje je izvršila naša državna administracija od ujedinjenja ovamo, baš sastav novog katastra zemljišta. Kod svakog velikog djela dešavaju se i greške, one su tako reći i neizbježive. One će se moći postepeno ispraviti naknadnim revizijama katastra, a posjednici šuma treba da za vremena prikupe potrebne podatke, da se isprave greške, koje su učinjene. Međutim ako si postavimo pitanje, u kolikoj se mjeri šumska privreda može nadati olakšanju nakon provedenih ispravaka u zemljišnom katastru, moramo doći do zaključka, da to olakšnje neće biti od nekog naročitog značaja. Svakako ovakovim putem stečene olakšice neće biti dovoljne, da se sanira zaista vrlo teško stanje naše šumske privrede. Zbog toga se ponovno javlja pitanje, da li nije možda provedba našeg poreskog sistema relativno dobra i zadovoljiva (naši katastarski stručnjaci pokazali su visoku spremu već time što su u neviđeno kratkom roku sastavili novi zemljišni katastar), ali poteškoće posjednika šuma izviru možda baš iz samog sistema? Ovu hipotezu preispitat ćemo u slijedećem odsječku. C. Kritički osvrt na principe, na kojima se osniva naš sistem oporezivanja šuma U zapadnim evropskim zemljama još je i danas u velike raširen tako zvani zakupnički sistem. To važi naročito za Englesku, Francusku, a djelomično i za neke predjele Njemačke i za Italiju. Zemlju u većini slučajeva ne obrađuju vlasnici zemljišta, već zakupnici, koji vlasniku plaćaju godišnju zakupninu ili kiriju (Pachtzins). Vlasnik zemljišta prima na osnovu prava vlasništva zemljišta neki stalni prihod, neku rentu, koju 533 |