DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 16 <-- 16 --> PDF |
osnovica uzeti maksimalni mogući prihodi. Takav sistem mora nužno da izaziva nezadovoljstvo porezovnika. Nakon što smo u kratkim potezima osmotrili metode rada, koje su primjenjivane kod izračunavanja čistog katastarskog prihoda od zem ljišta, treba da se ponovno osvrnemo na kritike, koje su iznijeli šumarski stručnjaci, koji su se bavili problemom oporezivanja naših šuma. Paušalni postupak, koji je primjenjivan kod izračunavanja novog katastarskog čistog prihoda, je razlog da izračunatim podacima ne mo žemo pokloniti onu vjeru, koja bi bila potrebna. Vidjeli smo, da postoji teoretska mogućnost znatnih pogrešaka kod određivanja osnovice za porez na prihod od zemljišta, a specijalno s obzirom na šumsko gospodarenje moramo ustvrditi, da nisu sa dovoljnim intenzitetom proučavane prilike i prihodne sposobnosti naših šuma. Paušalnim postupkom oko određivanja novog čistog katastarskog prihoda od šumskog zemljišta u stvari su prenesene i sve mane starog katastra s obzirom na šume i na novi zemljišni katastar. Ing. P 1 a v š i ć citirao je u svom članku pritužbe Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva odnosno spomenicu, koju je sastavio vlastelinski šumar Danhelovski. Moramo da konstatiramo da nepravilnosti starog šumskog katastra nisu reparirane novim zemljišnim katastrom. Prema tome postoji mogućnost, da katastarski čisti prihod na šume nije pravedno izračunan. Na osnovu tih teoretskih mogućnosti naravno ne možemo ustvrditi, da je to zaista i učinjeno. To bismo mogli dokazati samo na osnovu konkretnih statističkih podataka za konkretne šume i za konkretne posjednike šuma. S ovog vidika opažamo, da je ispravno i tačno vođenje šumarske statistike u prvom redu u interesu samih posjednika šuma. Kada bi svaki posjednik šuma iz vlastite inicijative vodio tačnu statistiku, dobio bi u prvom redu tačan uvid u stanje svog posjeda, uvid u mogućnost prihoda, koje može učekivati od svog posjeda, pa bi iz toga mogao povući korisne zaključke za svoje gospodarstvo. Ovakovi statistički podaci bili bi posjednicima šuma potrebni i u cilju obrane svojih ekonomskih interesa. Kod nas je šumarska statistika veoma nepopularna, svi se tuže na nju. Kada državne vlasti traže statističke podatke o nedržavnim šumama, digne se prava bura negodovanja iz redova posjednika šuma, žale se da im država nalaže nepotrebne i skupe radove. Međutim kada bi posjednici šuma sami uvidjeli potrebu vođenja statistike, kada bi ju vodili iz vlastite inicijative, onda bi na osnovu svojih podataka u najkraće vrijeme mogli udovoljiti zahtjevima državnih vlasti, a da zbog toga ne bi trebali da izvrše neke spomena vrijedne napore. Doklegod se budu statistički podaci sakupljali samo na pritisak državnih vlasti, oni neće biti točni, a takav nepripremljeni rad nalaže i veće troškove posjednicima šuma. Ono što je mogao usput da zabilježi, mora na nalog državnih vlasti posebno da istražuje. Gospoda Ing. P 1 a v š i ć i Ing. P e r u š i ć naročito su prigovorili našem zemljišnom katastru, da izračunani prihodi od poljoprivrednog i šumskog zemljišta nisu u pravilnom omjeru. Šumsko gospodarstvo odbacuje znatno manji prihod od zemljišta, nego što ga odbacuje poljoprivreda, produkcija cerealija. Takav prigovor prvi je postavio Ing. M. M a r k i ć u svojoj knjizi »O krajiškim imovnim općinama«, gdje je na strani 42 i 43 naveo niz 530 |