DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 14     <-- 14 -->        PDF

količnik, kojim se je katastarska čista vrijednost zemljišta, izražena u
krunama, imala pretvoriti u katastarski čisti prihod izražen u dinarima.
U krajevima, koji su potpadali pod bivšu A. U. monarhiju, izuzev
Bosnu i Hercegovinu, postupalo se tako, da su na uzornim zemljištima
na području izabranih uzornih srezova pojedinih »ekonomski sličnih
grupa« izračunani novi katastarski čisti prihodi, ti novi prihodi podijeljeni
sa starim prihodima, pa se tako došlo do količnika, to jest do onog
broja, kojim treba pomnožiti stari katastarski čisti prihod za pojedinu
kulturu i bonitet, da se dobije novi katastarski čisti prihod. Kod toga
se služilo i metodom interpoliranja. Kada su na taj način izračunani količnici
za sve vrste kultura i boniteta, koje su zastupane u dotičnom uzornom
srezu, pomoću tih količnika izračunan je novi katastarski čisti prihod
za sve uzorne srezove dotične grupe. U tu svrhu trebalo je za svaku
parcelu u tim srezovima već prema vrsti kulture i klasi boniteta izračunati
novi katastarski čisti prihod. Zbrajanjem novih katastarskih čistih
prihoda svih parcela u tim uzornim srezovima, dobivena je suma novih
katastarskih čistih prihoda u tim uzornim srezovima. Podjeljenjem sume


novih katastarskih čistih prihoda sa sumom starih katastarskih čistih
prihoda dobiven je glavni količnik, koji je zaokružen na cijeli broj. Ovaj.
glavni ili konačni količnik naziva se prema uredbi »količnik grupe«, to je
onaj broj, kojim se umnože svi katastarski čisti prihodi iskazani u starom
katastru, bez obzira na vrst kulture ili klase boniteta, da bi se dobio novi
katastarski čisti prihod. Količnik grupe važi za sve srezove, koji pripadaju
istoj »grupi ekonomski sličnih srezova«.
Visina sadanjeg poreskog opterećenja pojedinih krajeva i pojedinih
vrsta kultura je neposredna posljedica veličine izračunanog količnika,
kojim je stari katastarski čisti prihod pretvoren u novi katastarski čisti
prihod. U koliko su pojedine vrste kultura tokom vremena iz specijalnih


razloga postale rentabilnije, to je ova povećana rentabilnost imala utjecaja
na visinu izračunanog čistog katastarskog prihoda i onih vrsta kultura,
kod kojih se rentabilitet nije povećao ili se dapače smanjio.
U krajevima, gdje se tokom vremena razvila industrija ili su sagrađene
nove prometne veze, od toga su imale koristi više ili manje sve
vrste privrede, a također i sve vrste kulture zemljišta. Međutim ako
uzmemo u obzir specijalno šumarstvo, to je poznato, da sa porastom pučanstva
porastu i troškovi čuvanja šuma u tolikoj mjeri, da šumsko gospodarstvo
postaje gotovo nemoguće. Iz vlastitog iskustva poznato mi
je, da su neke šume u neposrednoj okolici! Bjelovara morale biti iskrčene
i daljnje uzgajanje šuma napušteno, jer je gradski proletarijat u tolikoj
mjeri navaljivao na te šume. da su troškovi čuvanja postali veći od prirasta
vrijednosti. Međutim metodom količnika i ove su šume sa velikim
količnikom uvrštene u visoki razred čistog katastarskog prihoda, pa je
zbog toga daljnji opstanak šuma u tom kraju opće ugrožen, jer posjednik
šuma ne nalazi računa, da ih dalje podržava.


Ova pojava, da porast rentabiliteta pojedinih kultura ne mora da
automatski poveća i rentabilitet svih ostalih kultura, naročito upada u
oči u pogledu šuma u blizini većih gradova, ali manje upadno dolazi gotovo
svuda do izražaja.


Zbog metode preračunavanja starih katastarskih čistih prihoda u
novi k. č. prihod pomoću količnika grupa, po mom mišljenju, relativno
najviše i najčešće su oštećeni posjednici šuma.


528