DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 14 <-- 14 --> PDF |
količnik, kojim se je katastarska čista vrijednost zemljišta, izražena u krunama, imala pretvoriti u katastarski čisti prihod izražen u dinarima. U krajevima, koji su potpadali pod bivšu A. U. monarhiju, izuzev Bosnu i Hercegovinu, postupalo se tako, da su na uzornim zemljištima na području izabranih uzornih srezova pojedinih »ekonomski sličnih grupa« izračunani novi katastarski čisti prihodi, ti novi prihodi podijeljeni sa starim prihodima, pa se tako došlo do količnika, to jest do onog broja, kojim treba pomnožiti stari katastarski čisti prihod za pojedinu kulturu i bonitet, da se dobije novi katastarski čisti prihod. Kod toga se služilo i metodom interpoliranja. Kada su na taj način izračunani količnici za sve vrste kultura i boniteta, koje su zastupane u dotičnom uzornom srezu, pomoću tih količnika izračunan je novi katastarski čisti prihod za sve uzorne srezove dotične grupe. U tu svrhu trebalo je za svaku parcelu u tim srezovima već prema vrsti kulture i klasi boniteta izračunati novi katastarski čisti prihod. Zbrajanjem novih katastarskih čistih prihoda svih parcela u tim uzornim srezovima, dobivena je suma novih katastarskih čistih prihoda u tim uzornim srezovima. Podjeljenjem sume novih katastarskih čistih prihoda sa sumom starih katastarskih čistih prihoda dobiven je glavni količnik, koji je zaokružen na cijeli broj. Ovaj. glavni ili konačni količnik naziva se prema uredbi »količnik grupe«, to je onaj broj, kojim se umnože svi katastarski čisti prihodi iskazani u starom katastru, bez obzira na vrst kulture ili klase boniteta, da bi se dobio novi katastarski čisti prihod. Količnik grupe važi za sve srezove, koji pripadaju istoj »grupi ekonomski sličnih srezova«. Visina sadanjeg poreskog opterećenja pojedinih krajeva i pojedinih vrsta kultura je neposredna posljedica veličine izračunanog količnika, kojim je stari katastarski čisti prihod pretvoren u novi katastarski čisti prihod. U koliko su pojedine vrste kultura tokom vremena iz specijalnih razloga postale rentabilnije, to je ova povećana rentabilnost imala utjecaja na visinu izračunanog čistog katastarskog prihoda i onih vrsta kultura, kod kojih se rentabilitet nije povećao ili se dapače smanjio. U krajevima, gdje se tokom vremena razvila industrija ili su sagrađene nove prometne veze, od toga su imale koristi više ili manje sve vrste privrede, a također i sve vrste kulture zemljišta. Međutim ako uzmemo u obzir specijalno šumarstvo, to je poznato, da sa porastom pučanstva porastu i troškovi čuvanja šuma u tolikoj mjeri, da šumsko gospodarstvo postaje gotovo nemoguće. Iz vlastitog iskustva poznato mi je, da su neke šume u neposrednoj okolici! Bjelovara morale biti iskrčene i daljnje uzgajanje šuma napušteno, jer je gradski proletarijat u tolikoj mjeri navaljivao na te šume. da su troškovi čuvanja postali veći od prirasta vrijednosti. Međutim metodom količnika i ove su šume sa velikim količnikom uvrštene u visoki razred čistog katastarskog prihoda, pa je zbog toga daljnji opstanak šuma u tom kraju opće ugrožen, jer posjednik šuma ne nalazi računa, da ih dalje podržava. Ova pojava, da porast rentabiliteta pojedinih kultura ne mora da automatski poveća i rentabilitet svih ostalih kultura, naročito upada u oči u pogledu šuma u blizini većih gradova, ali manje upadno dolazi gotovo svuda do izražaja. Zbog metode preračunavanja starih katastarskih čistih prihoda u novi k. č. prihod pomoću količnika grupa, po mom mišljenju, relativno najviše i najčešće su oštećeni posjednici šuma. 528 |