DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 12 <-- 12 --> PDF |
što u bosansko-hercegovačkom katastru nije bio izračunan čisti katastarski prihod od zemljišta (izim prihoda od šumskog zemljišta), već je bila izračunata katastarska vrijednost zemljišta. Nepostojanje zemljišnog katastra u Sjevernoj i južnoj Srbiji, te Crnoj Qori bilo je razlog da se u tim krajevima nije mogao razrezivati porez na prihod od zemljišta na isti način kao u prečanskim krajevima, dok se je taj porez ubirao na osnovu starih katastara u ostalim pokrajinama Jugoslavije. Da se ova poreska nejednakost ukloni, te da se postigne izjednačenje poreskog zakonodavstva u čitavoj kraljevini, trebalo je hitno donijeti odluku, da li će se porez na zemljište ukinuti i u ostalim krajevima države ili pak da se taj porez zavede i u krajevima predratne Srbije i Crne Gore. Pošto je prevladalo stanovište, da treba porez na zemljište zavesti! u čitavoj državi, to je daljnja posljedica toga bila, da je trebalo međusobno izjednačiti razne pokrajinske katastre tzv. prečanskih krajeva, a na drugoj strani trebalo je što prije osnovati zemljišni katastar za krajeve predratne Srbije i Crne gore. Ovaj ogromni! tehnički zadatak trebalo je iz političkih razloga što prije dovršiti, pa je baš ova žurba jedan od glavnih razloga, da se u našim poresko-tehničkim osnovicama opažaju stanoviti manjci tehničke prirode. Na drugoj strani naš poreskil sistem trpi od nekih načelnih mana, koje su opažene u svim onim državama, gdje je tokom 19. stoljeća bio zaveden porez na prihod od zemljišta na osnovu zemljišnog katastra. Zemljišni katastar u državama srednje Evrope sastavljen je u prošlom stoljeću, u njemačkim zemljama dapače u prvoj polovici prošlog stoljeća. Ekonomska struktura Evrope otada se bitno promijenila, poljoprivreda u užem smislu ogromno je izgubila na svojoj ekonomskoj važnosti za prosperitet evropskih naroda, a zemljišni katastar se osniva baš na pretpostavci, da je poljoprivreda gotovo jedino, a svakako najvažnije vrelo narodnih prihoda, a s time u vezi i državnih fiskalnih prihoda. U ovom odsječku nećemo se osvrtati na principijelne mane zemljišnih katastara i s time u vezi na mane sistema poreza od prihoda na zemljište, već ćemo kritički promotriti metode rada oko izračunavanja novog katastarskog čistog prihoda od zemljišta. Ovo je toliko više potrebno, jer su sve dosadanje kritike glasile u glavnome onamo, da je poreski sistem dobar, samo mu ne valja provedba. Kako smo naprijed vidjeli, u raznim krajevima države primjenjivane su različite metode rada oko utvrđivanja katastarskog čistog prihoda. Razlikovati moramo tri različita područja rada, pa se i naša kritika mora oslanjati na ta područja. Osim toga treba uvažiti, da su postojali neki opći momenti, koji su u raznim krajevima sa različitim intenzitetom utjecali na tačnost rezultata u pogledu i´zračunanih katastarskih čistih prihoda od zemljišta. a) Prvi opći momenat. koji je utjecao na točnost rezultata, jeste žurba oko sastava novog katastra. U Sloveniji, Prekomurju, Međimurju, Hrvatskoj, Slavoniji, Srijemu, Dalmaciji, Baranji, Banatu i Bačkoj postojali su stari zemljišni katastri, koji su iskazivali čisti katastarski prihod. O manama tih katastara s obzirom na šumsko gospodarstvo raspravljao je Ing. P 1 a v š i ć u svom članku. Osim toga treba uvažiti, da su ti katastri! bili sastavljeni u razna 526 |