DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1939 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Cilj popisa i klasiranja zemljišta je bio, da se u krajevima, gdje nije
postojao katastarski premjer zemljišta, u što kraćem vremenu popisu
sva zemljišta i što točnije utvrdi površina, kultura i klasa za svako zemljište,
da se na osnovu toga može razrezati! porez na zemljište kao i u
ostalim krajevima.


Prema tome u krajevima, gdje nije obavljena katastarska izmjera
zemljišta, nije bilo dovoljno da se obavi ekonomski popis sreza, da se
odrede ljestvice katastarskog čistog prihoda za sve kulture i klase, kako
je ovaj postupak naprijed opisan, već je bilo potrebno da se sastavi privremeni
katastar zemljišta, koji je imao da važi tako dugo, dok ne
bude obavljena katastarska izmjera i dok se ne osnuju definitivne zemljišne
knjige.


Sastav ovog privremenog katastra obavljan je po općinama. Svi
posjednici zemljišta bili su pozvani da prijave svoj zemljišni; posjed, kulturu
i prinos kao i površinu sa točnošću, koja se može od okularne procjene
površine očekivati. Na osnovu tih prijava, koje su podnijeli posjednici
zemljišta, te na osnovu komisijskih uviđaja na licu mjesta korigirane
su okularno površine, koje su bile prijavljene, a ujedno su pojedine
kulture uvrštene u bonitetne klase prema ljestvici, koja je ranijim postupkom
ekonomskog opisa sreza i izborom uporednog sreza u prečanskim
krajevima ustanovljena.


Na taj je način u Srbiji i! Crnoj Gori sastavljen privremeni katastar
zemljišta, time da važi tako dugo, dok se ne izvrši izmjera zemljišta i
sastavi definitivni katastar zemljišta.


Ovo su glavne zakonske osnovice za utvrđivanje katastarskog čistog
prihoda od zemljišta.
U ime poreza na prihod od zemljišta plaća se:


1. osnovni porez sa 10% od katastarskog čistog prihoda (na osnovu
odredaba finansijskog zakona).
2. dopunski porez po sumi ukupnog katastarskog čistog prihoda
svega porezu podložnog zemljišta istog obvezanika na području jedne
poreske uprave, umanjenog odgovarajućim dijelom katastarskog čistog
prihoda, po kome je prethodne godine izvršen otpis poreza zbog elementarne
štete. Dopunski porez naplaćuje se prema određenoj lestvici
te iznosi 2—8% katastarskog čistog prihoda odnosno 20 do 80% osnovnog
poreza na prihod od zemljišta.
B) Kritički osvrt na metode rada oko utvrđivanja katastarskog čistog
prihoda od zemljišta


U našem zakonu u neposrednim porezima dolazi do izražaja opće
ekonomsko poresko načelo, da se poljoprivreda uključivo sa šumarstvom
ima oporezovati jedino sa neposrednim porezom. Porez na dohodak od
zemljišta kao i porez na imovinu nisu prihvaćeni i uvršteni! u naš opći
poreski sistem.


Tehnički preduslov za ubiranje poreza na prihod od zemljišta jeste
zemljišni katastar. Do ujedinjenja takav katastar postojao je za krajeve,
koji su ranije potpadali pod Austro-Ugarsku, ali taj zemljišni katastar
nije bio u svim pokrajinama sastavljen po istim načelima niti je bio sastavljen
u isto vrijeme. Naročito se je razlikovao katastar za Bosnu i
Hercegovinu od ostalih zemljišnih katastara A. U. monarhije i! to u tome,


525