DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Snimanja se vrše svakih 5 god. po točno unaprijed određenim principima niske prorede, koji se u nikojem slučaju ne mijenjaju, jer bi u protivnom rezultati izgubili svoju znanstvenu vrijednost. Kod izvođenja niske prorede uzela se u obzir pripadnost stabala poznatim Kraftovim stabalnim razredima t. j . nije bio odlučan broj stabala i sklop, već sam razvoj stabala, koja sačinjavaju sastojinu. O daljnjem opstanku stabla u sastojini odlučilo je stanje i razvoj njegove krošnje, te kako je prema tome to stablo bilo sposobno za daljnji život. Ovo je grupisanje stabala u razrede po Kraftovom principu biološko i znanstveno, a temelji se na sociologiji razvoja sastojine. Kraft je razvrstao stabla u slijedećih 5 razreda: U prv i su razred svrstana stabla sa osobito jako razvijenom krošnjom, te koja potpuno prevladuju nad svojom okolinom. U drug i SI. 5. Š. U. Denklingen. Pokusna SI. 6. Š. U. Dillenburg. Slaba 100 ploha 5/.. 90-godišnia smrekova sa- god. bukova sastojina na .plitkom tlu. stojina nakon 55-god. iprovadanja ni- Foto: Dr. Z. Vajda, ske prorede stupnja C. Foto: Dr. Z. Vajda. razred spadaju stabla, koja sačinjavaju glavnu sastojinu, imaju dobre i pravilno razvijene krošnje, te imaju dominantan položaj nad svilm nižim stablima. Treć i razred sastavljaju stabla, kojima su krošnje u istoj etaži sa onima iz drugog razreda, ali nisu tako dobro razvijene, jer su među krošnjama vladajućih stabala stiješnjene. Zato se ta stabla mogu nazvati suvladajućima. Četvrt i razred čine stabla, čije su krošnje jednostrano razvijene i donekle zakržljale. Ta su stabla već nadvladana od jačih stabala svoje okoline. Medu njima se razlikuju: a) koja još imaju slobodnu krošnju, b) kojima je gornji dio krošnje slobodan, a donji potišten. U pet i su razred svrstana sva podstojna stabla. I tu se razlikuju dvije grupe: a) ona sa još živim krošnjama i b) ona, kojima su već i krošnje uginule. Kod provedbe slab e niske prorede ili prorede stepena A vadila su se svake pete godine samo izumrla i suha stabla t. j . koja su po Kraftu razvrstana u peti razred. Kod srednj e niske prorede ili pro 417 |