DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 84     <-- 84 -->        PDF

A kakav je bio prema kolegama? Prema mlađima učitelj, prijatelj, savjetnik


otac, sa svima uvijek srdačan, miran, blag i pravedan.


U obitelji sa svojom vjernom družicom uživao je rajski mir i upravo anđeosku


sreću.


Otpraćen je na vječni počinak dne 13. svibnja 1939. od svih činovnika i službenika
Brodske imovne općine na čelu sa g. direktorom ing. Jasićem. Nad otvorenom
rakom oprostio se od pokojnika u ime činovništva B. I. 0. potpisani kao pokojnikov
mlađi drug i štovatelj.


Ožalošćenoj supruzi duboko i iskreno saučešće, a vječna slava nezaboravnom
čvrstom graničarskom hrastu, našem dragom Tuni Tomljenoviću. Neka mu bude laka
rođena njegova mikanovačka zemljica, koju je toliko ljubio i u kojoj je želio da ostavi
i kosti svoje. Ing. Antun Cenić.


PROF. INZ. ALOJZ NECHLEBA.


(Povodom njegove 80-godišnjice).


Veliki prijatelj jugoslovenskih studenata šumarstva u Pragu i Jugoslovena uopšte,
profesor Šumarskog otseka Visoke tehničke škole g. inž. Alojz Ne c hieb a navršava
28. juna t. g. osamdeset godina svoga plodnoga života. Rođen je 1859. u Mileticama
kod Velvara u Češkoj. Posle svršene srednje škole u Litomjericama otišao je u Cirih
na politehniku, gde je od 1879.—1883. studirao šumarstvo, a zatim je proveo godinu
Jana u Minhenu studirajući pravne nauke. Da bi stekao i proširio svoje vidike, izvršio
je nekoliko putovanja po Italiji, Hrvatskoj, Istri i Srednjoj Nemačkoj, posle čega je
stupio u službu na firstenberškoj, krivoklatskoj domeni, gde je uskoro postao vodeći
službenik. Kada je 1922. g. osnovan Šumarski otsek na češkoj politehnici u Pragu, bio
je pozvan da na njemu kao honorarni nastavnik drži predavanja iz Enciklopedije šumarstva
i Zaštite šuma. Godine 1923. po molbi je penzionisan kao šumarski savetnik
i od tada se potpuno posvetio radu u školi kao visokoškolski profesor.


Zbog svojih zasluga za češko šumarstvo izabran je za člana Čehoslovačke poljoprivredne
akademije, Masarykove akademije rada, Narodno-ekonomskog zavoda pri
Češkoj akademiji nauka i umetnosti, za člana pedagoških komisija, za sudskog eksperta
itd. itd. Učestvovao je aktivno pri osnivanju Državnog istraživačkog zavoda za zaštitu
šuma.


Njegova literarna delatnost zahvata gotovo sve oblasti šumarstva, lovstva, istorije
šumarstva i zemljoradnje u Kfivoklatskom kraju, a česte su njegove rasprave iz
narodne ekonomije i istorije čeških železnica. Iz oblasti Proizvodnje šuma naročito
otskaču njegovi radovi iz Zaštite šuma, o šumskim požarima, o štetnim šumskim insektima,
o štetama u šumi od strane čoveka, otrovnih gasova i dr. Za studente je
napisao udžbenik iz Zaštite suma.


Svoje naučne i popularno pisane radove (preko 165 njih) objavljivao je u časopisima,
vesnicima i zbornicima naučnim i stručnim, a feljtonističke ikozerije najvećim
delom u časopisu »Češkoslovcnski zemljodelac«.


Šumaru od rase i simpatičnom profesoru g. Nechlebi želimo zdravlja još za
Mnogaja ljeta! M. Gradojević.
PROMJENE U SLUŽBI.
Unapređeni su:


Šavo r inž. Iva n za šumarskog višeg pristava 7 grupe kod šumske uprave
Đurđevačke imovne općine u Đurđevcu;


Kopri ć inž. Andrij a za šum. savjetnika 4 grupe l stepena kod Šum. odsjeka
Banske uprave u Zagrebu;


Afanasijev inž. Dimi tri je, za šum. savjetnika 4 grupe 2 stepena kod
Šum. odsjeka Banske uprave u Sarajevu;


.492