DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 84 <-- 84 --> PDF |
A kakav je bio prema kolegama? Prema mlađima učitelj, prijatelj, savjetnik otac, sa svima uvijek srdačan, miran, blag i pravedan. U obitelji sa svojom vjernom družicom uživao je rajski mir i upravo anđeosku sreću. Otpraćen je na vječni počinak dne 13. svibnja 1939. od svih činovnika i službenika Brodske imovne općine na čelu sa g. direktorom ing. Jasićem. Nad otvorenom rakom oprostio se od pokojnika u ime činovništva B. I. 0. potpisani kao pokojnikov mlađi drug i štovatelj. Ožalošćenoj supruzi duboko i iskreno saučešće, a vječna slava nezaboravnom čvrstom graničarskom hrastu, našem dragom Tuni Tomljenoviću. Neka mu bude laka rođena njegova mikanovačka zemljica, koju je toliko ljubio i u kojoj je želio da ostavi i kosti svoje. Ing. Antun Cenić. PROF. INZ. ALOJZ NECHLEBA. (Povodom njegove 80-godišnjice). Veliki prijatelj jugoslovenskih studenata šumarstva u Pragu i Jugoslovena uopšte, profesor Šumarskog otseka Visoke tehničke škole g. inž. Alojz Ne c hieb a navršava 28. juna t. g. osamdeset godina svoga plodnoga života. Rođen je 1859. u Mileticama kod Velvara u Češkoj. Posle svršene srednje škole u Litomjericama otišao je u Cirih na politehniku, gde je od 1879.—1883. studirao šumarstvo, a zatim je proveo godinu Jana u Minhenu studirajući pravne nauke. Da bi stekao i proširio svoje vidike, izvršio je nekoliko putovanja po Italiji, Hrvatskoj, Istri i Srednjoj Nemačkoj, posle čega je stupio u službu na firstenberškoj, krivoklatskoj domeni, gde je uskoro postao vodeći službenik. Kada je 1922. g. osnovan Šumarski otsek na češkoj politehnici u Pragu, bio je pozvan da na njemu kao honorarni nastavnik drži predavanja iz Enciklopedije šumarstva i Zaštite šuma. Godine 1923. po molbi je penzionisan kao šumarski savetnik i od tada se potpuno posvetio radu u školi kao visokoškolski profesor. Zbog svojih zasluga za češko šumarstvo izabran je za člana Čehoslovačke poljoprivredne akademije, Masarykove akademije rada, Narodno-ekonomskog zavoda pri Češkoj akademiji nauka i umetnosti, za člana pedagoških komisija, za sudskog eksperta itd. itd. Učestvovao je aktivno pri osnivanju Državnog istraživačkog zavoda za zaštitu šuma. Njegova literarna delatnost zahvata gotovo sve oblasti šumarstva, lovstva, istorije šumarstva i zemljoradnje u Kfivoklatskom kraju, a česte su njegove rasprave iz narodne ekonomije i istorije čeških železnica. Iz oblasti Proizvodnje šuma naročito otskaču njegovi radovi iz Zaštite šuma, o šumskim požarima, o štetnim šumskim insektima, o štetama u šumi od strane čoveka, otrovnih gasova i dr. Za studente je napisao udžbenik iz Zaštite suma. Svoje naučne i popularno pisane radove (preko 165 njih) objavljivao je u časopisima, vesnicima i zbornicima naučnim i stručnim, a feljtonističke ikozerije najvećim delom u časopisu »Češkoslovcnski zemljodelac«. Šumaru od rase i simpatičnom profesoru g. Nechlebi želimo zdravlja još za Mnogaja ljeta! M. Gradojević. PROMJENE U SLUŽBI. Unapređeni su: Šavo r inž. Iva n za šumarskog višeg pristava 7 grupe kod šumske uprave Đurđevačke imovne općine u Đurđevcu; Kopri ć inž. Andrij a za šum. savjetnika 4 grupe l stepena kod Šum. odsjeka Banske uprave u Zagrebu; Afanasijev inž. Dimi tri je, za šum. savjetnika 4 grupe 2 stepena kod Šum. odsjeka Banske uprave u Sarajevu; .492 |