DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Kod tih poslova privatno-pravne prirode učinjena je izmjena Kameralne
tak.se u toliko, što se vrijeme izravnanja razlike u drvnim masama u
ophodnji (u) skratilo na kraće vrijeme (a). Osim toga su se zbiljna masa
i normalna masa počele određivati po prihodnim tablicama, koje su
stvarane u drugoj polovini 19. vijeka, a dobiveni rezultati su se reducirali
na konkretan obrast.


U prvoj uredbi za uređivanje državnih šuma u Austriji od g. 1856.
izradio je Rudolf F e i s t m a n t e 1 Austrijsku kameralnu taksu u ovom
obliku:


ZT, 4-Z V V


e_ _ | _


{Zk = budući prirast na novoj normalnoj masi,-Z„ — zbiljni tečajni
prirast; Vv> = zbiljna masa; Vn = normalna masa; u = ophodnja).


Prirast il normalna masa određuju se po prihodnim tablicama. U
tu je svrhu Feistmante l sastavio svoje posebne prihodne tablice,
koje su i kod nas bile dugo u upotrebu.


U drugoj uredbi za uređivanje državnih šuma od g. 1878. primjenjuju
se lokalne prihodne tablice z,a određivanje masa, te se vrše redukcije
na srednji obrast.


Neosporna je činjenica, da je temeljna misao Austrijske kameralne
takse služila kao snažan izvor .. razvitak nauke o uređivanju šuma kroz
prošlih 150 godina, te da ona na svojoj važnosti do danas nije ništa izgubila.
Smjer, u kojem se ova nauka razvijala, može se otprilike ocrtati
ovako:


Austrijska kameralna taksa išla je za uređenjem šuma po vremenu,
te za određivanjem njenog potrajnog prihoda, a uređivanje šume po
prostoru prepustila je brizi upravnika šume. Odmah u početku poklanja
metod najveću pažnju masi i prirastu, te veličinu prihoda osniva na
jakosti prirasta šume. Ta veličina prirasta je glavno mjerilo za prosuđivanje
količine prihoda šume i! njegovo osiguranje u budućnosti. Površina


\~.~)> kao regulator uživanja, do tada je nepoznata.


Da su gornje veličine metoda za uređivanje šuma bile nedostatne,
leži uzrok u tadanjem slabo razvitom stanju šumarske nauke uopće.
Zbog toga se kod primjene metoda u praksi moglo lako griješiti. Naravno,
da se mnogo griješilo i zbog toga, što se šablonskii računalo po
formuli il što se dugo držao na snazi formulom izračunani etat, a nije
se (iz komoditeta) htjelo preduzeti novo računanje veličina potrebnih
u formuli za određivanje etata.


( -JL\


Samo u slučaju, ako se etat šume određuje po površini Ie — u I,


nije potrebno novo određivanje etata. Kod svih drugih slučajeva određivanje
etata formulom je neophodno potrebno. Nil dugo vrijeme z,a
izravnanje masa, tj. čitavo vrijeme ophodnje, nije mana samo Austrijske
kameralne takse, jer upravo u tom vremenu izravnavaju razlike u masama
i šestarski metodi.


U glavnom se može reći, da je Austrijska kameralna taksa ma


tic a za sve druge normalno-zališne metode, počevši od najstarijeg


488