DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 7 <-- 7 --> PDF |
pomladne plohe i to tako, da se na čitavoj primarnoj pomladnoj površini stare sastojine izvrše jače progale na uskim prugama, koje imaju smjer najjačeg vjetra. Rubovi tih pruga isprva su paralelni, ali daljnjim sječama čine isprva šiljasti, a kasnije i tupi kut, tako da površina sječine dobije oblik klina, kojemu je baza na istočnoj strani, a vrh na zapadnoj (to je u slučaju da je najopasniji zapadni vjetar). Jačim se progaljivanjem pomladi smreka, a sječe na oba ruba klinolike sječne površine pomalo napreduju na taj način, da se debla obaraju i izvlače kroz staru sastojinu (t. j . van sječne površine) i time izbjegava svaka šteta na pomlatku. Tempo sječe ovisi o brzini stvaranja i razvoja prirodnog pomlatka. Ako su uvjeti povoljni, onda se u roku od 15 do 20 god. može pomladiti čitava površina. Međutim se u denklingenskoj, a i u susjednim šumskim upravama ne računa jedino sa prirodnim pomlađenjem, jer današnji brzi tempo SI. 1. Šumska Uprava Danklingen. SI. 2. Š. U. Denklingen. Umjetno unaPočetak klinolike sječe u 90-godišnjoj sanje tmkvc na progaljenim mjestima smrekovoj sastojim. u čistu smrekovu sastojinu. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. iskorišćavanja šuma tamo to ne dozvoljava, i ako bi prirodno pomla denje zbog odličnih ekoloških prilika vrlo dobro uspijevalo, što dokazuje bujni smrekov i jelov prirodni pomladak, na koji sam mjestimice naišao. Klinolike sječe vode se tu jedino iz razloga, da se dobije što dulji rub sječine, te da se time izbjegnu veće površine čiste sječe. Radi toga se i ne progaljuje prethodno stara sastojina na čitavoj pomladnoj površini, već se na pogodnim mjestima odmah (u smjeru od istoka prema zapadu) osnivaju čistom sječom uske klinolike sječne površine, koje se odmah umjetno pošumljuju, Sa sječinama se dalje napreduje kao kod opisanog Eberhardovog načina, ali sa umjetnim pošumljenjem sječnih površina, tako da je tempo sječe mnogo brži. Iz razloga, što su čiste smrekove sastojine izvržene stalnim šte tama, koje ih mogu konačno potpuno uništiti, to je cilj gospodarenja stvaranje mješovitih sastojina četinara sa lišćarima. Stoga se u čiste, već odrasle 70 do 80-godišnje smrekove sastojine unosi bukva i to 415 |