DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Dr Ing. ZLATKO VAJDA (Ogulin): ŠUMSKO-UZGOJNE SLIKE SA PUTA PO NJEMAČKOJ I ČEHOSLOVAČKOJ (SYLVICULTURE EN ALLEMAGNE ET EN TCHÉCOSLOVAQUIE D´ HIER) Putujući lanjskoga proljeća i ljeta po Njemačkoj i Cehoslovačkoj imao sam prilike da osim visokih šumarskih škola i njihovih znanstvenih instituta u Münchenu, Eberswaldeu, Tharandtu, Pragu, Brnu i Banskoj Stiiavnici obiđem također i mnoge šumske uprave, te da makar i letimično upoznam sadanje stanje šuma u tim zemljama sa gledišta uzgajanja. To mi je bilo lako, jer su mi na tom putu bili tumačima poznati odlični učenjaci i stručnjaci, kao što su gg. profesori Dr. Dengler, Dr. Haša, Dr. Rubner, Dr. Wanselow, Dr. Hilf, Dr. Wiedmann i mnogi kolege sa naučnih instituta, direkcija šuma i šumskih uprava, koji su me mnogo zadužili, te im se ovim putem na njihovoj susretljivosti i ljubaznosti; najsrdačnije zahvaljujem. U slijedećim redcima opisaću najvažnije šumsko-uzgojne slike, koje sam na tom putu u šumama pojedinih uprava upoznao, a ujedno ću prikazati razne tipične šumsko-uzgojne oblike, koje sam susreo, tako da će se iz navedenih opisa i razmatranja u konačnom zaključku moći stvoriti donekle sud o stanju savremenih šumsko-uzgojnih problema i o tendencijama modernog uzgajanja šuma u spomenutim zemljama. I. Šume državne šumske uprave Denklinge n u Bavarskoj većinom su čiste smrekove sastojine, koje se protežu na površini! od oko 2.300 ha. Osim čistih smrekovih ima i nešto malo čistih bukovih sastojina, mješovitih smrekovih i bukovih, te mješovitih jelovih i smrekovih sastojina. Te sastojine kao i sastojine susjedne šumske uprave Sachsenried po svojoj visini, uzrastu stabala, obrastu i zdravosti, te po produkciji prvoklasnog tehničkog drveta spadaju medu najbolje smrekove sastojine u Njemačkoj. Konfiguracija terena je vrlo povoljna: položita sa malim brežuljcima. Rahlo ilovasto do pjeskovito-ilovasto tlo, nastalo na morenama, odličnog je kvaliteta. Na profilima se ne može nigdje zapaziti, da bi započeo proces opodzolovanja. Dobrom rastu stabala osobito pogoduju visoke oborine, koje iznose prosječno 1200 m/m godišnje, te su preko godine povoljno raspoređene, tako da na četiri vegetaciona mjeseca otpada 50% t. j . oko 600 m/m. Nije stoga čudo, da uz tako povoljne uvjete i uz odličnu njegu sastojina godišnji etat iznosi preko 30.000 m3 totalne drvne mase, od čega otpada na teh. drvo 80 do 90%. Sječe se vrše klinoliko, ali ne na Eberhardov način (Schirmkeilschlag) ili njemu slični badenski način, već uz dosta velike modifikacije, tako da se taj način približava više čistoj sječi! na uske pruge. Poznato je, da se Eberhardove klinolike sječe izvode tako, da se najprije na čitavoj površini stare sastojine izvede slabija progala i tako stvori! uslov, da se pojavi pomladak one vrste (ako je sastojina mješovita), koja podnosi jaču zasjenu. Tako se na pr. u mj. jelovoj i smrekovoj sastojim pomladi najprije jela. Tek nakon pomlađenja jele osnivaju se sekundarne 414 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 7 <-- 7 --> PDF |
pomladne plohe i to tako, da se na čitavoj primarnoj pomladnoj površini stare sastojine izvrše jače progale na uskim prugama, koje imaju smjer najjačeg vjetra. Rubovi tih pruga isprva su paralelni, ali daljnjim sječama čine isprva šiljasti, a kasnije i tupi kut, tako da površina sječine dobije oblik klina, kojemu je baza na istočnoj strani, a vrh na zapadnoj (to je u slučaju da je najopasniji zapadni vjetar). Jačim se progaljivanjem pomladi smreka, a sječe na oba ruba klinolike sječne površine pomalo napreduju na taj način, da se debla obaraju i izvlače kroz staru sastojinu (t. j . van sječne površine) i time izbjegava svaka šteta na pomlatku. Tempo sječe ovisi o brzini stvaranja i razvoja prirodnog pomlatka. Ako su uvjeti povoljni, onda se u roku od 15 do 20 god. može pomladiti čitava površina. Međutim se u denklingenskoj, a i u susjednim šumskim upravama ne računa jedino sa prirodnim pomlađenjem, jer današnji brzi tempo SI. 1. Šumska Uprava Danklingen. SI. 2. Š. U. Denklingen. Umjetno unaPočetak klinolike sječe u 90-godišnjoj sanje tmkvc na progaljenim mjestima smrekovoj sastojim. u čistu smrekovu sastojinu. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. iskorišćavanja šuma tamo to ne dozvoljava, i ako bi prirodno pomla denje zbog odličnih ekoloških prilika vrlo dobro uspijevalo, što dokazuje bujni smrekov i jelov prirodni pomladak, na koji sam mjestimice naišao. Klinolike sječe vode se tu jedino iz razloga, da se dobije što dulji rub sječine, te da se time izbjegnu veće površine čiste sječe. Radi toga se i ne progaljuje prethodno stara sastojina na čitavoj pomladnoj površini, već se na pogodnim mjestima odmah (u smjeru od istoka prema zapadu) osnivaju čistom sječom uske klinolike sječne površine, koje se odmah umjetno pošumljuju, Sa sječinama se dalje napreduje kao kod opisanog Eberhardovog načina, ali sa umjetnim pošumljenjem sječnih površina, tako da je tempo sječe mnogo brži. Iz razloga, što su čiste smrekove sastojine izvržene stalnim šte tama, koje ih mogu konačno potpuno uništiti, to je cilj gospodarenja stvaranje mješovitih sastojina četinara sa lišćarima. Stoga se u čiste, već odrasle 70 do 80-godišnje smrekove sastojine unosi bukva i to 415 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 8 <-- 8 --> PDF |
tako, da se čine progale u veličini! od 300 m2, koje se umjetno pošumljuju sa bukovim biljkama. Svaka je takova površina ograđena žičanom ogradom. Bukva treba u budućnosti da bude zastupana u grupimičnoj smjesi sa smrekom sa 0,2%, a smreka sa 0,8%. Zanimljivo je, da u ovom pre djelu bukva razvija vrlo plitko i slabo korijenje, tako da su bukove izvale česte. Interesantna je također činjenica, koja se pokazala prigo dom umjetnog unašanja bukovih biljaka u smrekove sastojine, da su one bukove biljke, koje su potjecale iz neposrednog susjednog predjela, koji se od ovog razlikuje u nadmorskoj visini samo za 200 metara, većim dijelom napadnute od Phitophtore, dok su domaće ostale pošteđene. II. U istoj šumskoj upravi imao sam prilike da vidim više pokusnih ploha instituta za biološku nauku o prihodu i za uređenje šuma u Münchenu, položenih radi ustanovljivanja prihoda ii prirasta kao i radi rje- Sl. 3. Š. U. Den.kli.ngen. Pokusna SI. 4. Š. U. Denklingen. Pokusna ploha 5/1. 90-godišnja smrekova sa- iploha 5/II. 90-godišnja smrekova sa stojina nakon 55-god. provadanja ni- stojina nakon 55-god. provađanja ni ske prorede stupnja A. ske prorede stupnja B. šavanja raznih šumskouzgojnih problema. Te pokusne plohe spadaju među najstarije pokusne plohe u Bavarskoj. Ima ih, koje su položene još prije 100 god. sa svrhom da se ustanovi, kako djeluju na razvoj i prirast smrekovih sastojina niske prorede stupnja A, B i C. Svaki takav opitni objekt čine 3 plohe, koje su radi komparacije položene jedna uz drugu, jednake su veličine i na tlu istog boniteta. Oko svake pokusne plohe osnovan je 10 m široki pojas, u kojem se isto tako gospodari kao sa pokusnom plohom. Veličina pokusnih ploha je obično 0,25 ha. Kod tog stranice ne moraju biti jednake. Sva su stabla na pokusnoj plohi obrojčena čiitljiivim brojevima (bijelom bojom), a prsna visina označena je bijelim križićem. Kod snimanja je važno to, da se svako stablo klupira uvijek točno u prsnoj visini, koja je križićem označena, i! svaki put na istom mjestu. Uzimlju se dva međusobno okomita promjera. Očitavanje promjera vrši se točno na milimetre. Visine se mjere kod 30%! stabala. Osim toga se u manual kod svakog snimanja i za svako stablo označuje bonitetni razred, u koji ono spada. 416 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Snimanja se vrše svakih 5 god. po točno unaprijed određenim principima niske prorede, koji se u nikojem slučaju ne mijenjaju, jer bi u protivnom rezultati izgubili svoju znanstvenu vrijednost. Kod izvođenja niske prorede uzela se u obzir pripadnost stabala poznatim Kraftovim stabalnim razredima t. j . nije bio odlučan broj stabala i sklop, već sam razvoj stabala, koja sačinjavaju sastojinu. O daljnjem opstanku stabla u sastojini odlučilo je stanje i razvoj njegove krošnje, te kako je prema tome to stablo bilo sposobno za daljnji život. Ovo je grupisanje stabala u razrede po Kraftovom principu biološko i znanstveno, a temelji se na sociologiji razvoja sastojine. Kraft je razvrstao stabla u slijedećih 5 razreda: U prv i su razred svrstana stabla sa osobito jako razvijenom krošnjom, te koja potpuno prevladuju nad svojom okolinom. U drug i SI. 5. Š. U. Denklingen. Pokusna SI. 6. Š. U. Dillenburg. Slaba 100 ploha 5/.. 90-godišnia smrekova sa- god. bukova sastojina na .plitkom tlu. stojina nakon 55-god. iprovadanja ni- Foto: Dr. Z. Vajda, ske prorede stupnja C. Foto: Dr. Z. Vajda. razred spadaju stabla, koja sačinjavaju glavnu sastojinu, imaju dobre i pravilno razvijene krošnje, te imaju dominantan položaj nad svilm nižim stablima. Treć i razred sastavljaju stabla, kojima su krošnje u istoj etaži sa onima iz drugog razreda, ali nisu tako dobro razvijene, jer su među krošnjama vladajućih stabala stiješnjene. Zato se ta stabla mogu nazvati suvladajućima. Četvrt i razred čine stabla, čije su krošnje jednostrano razvijene i donekle zakržljale. Ta su stabla već nadvladana od jačih stabala svoje okoline. Medu njima se razlikuju: a) koja još imaju slobodnu krošnju, b) kojima je gornji dio krošnje slobodan, a donji potišten. U pet i su razred svrstana sva podstojna stabla. I tu se razlikuju dvije grupe: a) ona sa još živim krošnjama i b) ona, kojima su već i krošnje uginule. Kod provedbe slab e niske prorede ili prorede stepena A vadila su se svake pete godine samo izumrla i suha stabla t. j . koja su po Kraftu razvrstana u peti razred. Kod srednj e niske prorede ili pro 417 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 10 <-- 10 --> PDF |
rede stepena B vadila su se osim izumrlih i! suhih stabala i ona, čije su krošnje potpuno potištene od vladajućih stabala t. j . stabla, koja spadaju po Kraftu u peti i četvrti b-razred. Kod jak e niske prorede ili prorede stepena C vadila su se osim stabala navedenih kod proreda stepena A i B još il stabla djelomice potištenih krošanja t. j . stabla Kraftovog petog i čitavog četvrtog razreda, ali tako, da se sklop nimalo nije prekinuo. Za snimanje prorednih pokusnih ploha izdala je münchenska pokusna postaja detaljni organizacioni plan (Organisatilonsplan zur Aufnahme der Durchforstungsversuchsflächen), a šumske uprave imaju za postupak sa pokusnim plohama specijalnu kratku uputu. Snimljeni podaci obračunavaju se po posebnim manualima i unašaju u matične knjige. Stabla razvrstana prema prsnim promjerima grupišu se dalje u debljinske razrede sa jednakim brojem stabala. Za svaki takav razred SI. 7. Š. U. Dillcnburg. Smrekove SI. 8. Š. U. Dillenburg. Hrastova sa~ izvale. stojina sa podstojnom bukvom. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. izračuna se, prema srednjoj temeljnici, promjer srednjeg stabla, pa se prema tom promjeru — obično u zaštitnom pojasu — nade i sruši pokusno stablo, čija se drvna masa i visina tačno ustanovi, te se na osnovu nje izračuna drvna masa čitavog debljinskog razreda, a tako ustanovljene drvne mase svih debljinskih razreda daju ukupnu drvnu masu pokusne plohe. Konačni rezultati! broja stabala, zbroja temeljnica, visina i drvnih masa sastojine, koja ostaje, kao i sastojine, koja se ima posjeći (svedene na 1 ha), unose se u temeljnu knjigu, u kojoj se iz diferencije drvnih masa dobivenih pri! dvjema uzastopnim snimanjima kao i iz broja godina protekle periode izračuna tekući godišnji prirast za tu periodu. Od mnogobrojnih pokusnih ploha ove vrste, koje sam vidio u bavarskim šumama, neke ću primjera radi detaljno opisatii i navesti1 za njih podatke dobivene kod posljednjih snimanja. Tako je u šumskoj upravi Denklingen god. 1883. osnovana u tada 35-godišnjoj čistoj smrekovoj sastojim pokusna ploha br. 5 il razdijeljena u dijelove I, II i1 III. U sva tri dijela vršile su se svake pete godine po točno utvrđenim pra 418 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 11 <-- 11 --> PDF |
vilima niske prorede. Danas su te sastojine stare 90 godina, pa će biti zanimljivo prikazati, kakovi su se rezultati postigli 55-godišnjim striktnim provađanjem niskih proreda u sva tri stepena i te rezultate međusobno uporeditil Stoga ću svaku plohu detaljno opisati: a) Pokusna ploha br. 5/1, na kojoj je provadana niska proreda stupnja A. Opis: 90-god. smrekova sastojina osnovana sadnjom biljaka. Površina pokusne plohe je 0.25 ha (d = 50 m, š = 50 m). Tlo: gornji, oko 8 cm duboki sloj slabo humozan, a ispod njega do 60 cm dubine nalazi se sloj rahlog ilovastog tla sa rjeđim mekanim pjeskovitim kamenjem. Žillje smrekovih stabala ne siže više od 15 cm duboko. Ispod mahovinastog pokrova nalazi se do 4 cm debeli humusni sloj, suh, sa malo svjetlijom zonom. Struktura je tla na čitavoj površini :´?dnolična. SI. 9. Š. U. Westerhof. Prirodno «po- SI. 10. Š. U. Westcrhof. 27-godišnja mlađenje -bukove sastojine oplodnom mješovita sastojina smreke i dugla sječom. sije. Zbog povećanja procenta vrijed- Foto- Dr Z Vajda no g tehn. drveta grane se odrezuju do visine od 9 m. Foto: Dr. Z. Vajda. Pokrov tla: zatvoren, svjetlozelen, sastavljen od: 0,7 Hylocom. splend., 0.1 Polvtrichum formoeum, 0,1 trave (Carex brisoides i Festuca gigantea), 0.05 Oxalis, 0,05 čiste iglice, pojedinački: Athyrium. Sastojina: Sklop vrlo gust, tipični A-stupanj sa obilnom rneđusastojinom. Čiste smreke sa visoko postavljenim uskim krošnjama. Granje slabo. Suhe grane sižu sve do 3—4 m iznad zemlje. Vladajuća stabla prirašćuju 20—25 cm u visinu. Uslijed mnogog oštečivanja stabala kod rušenja i požara ima mnogo trulog drveta. Na stablima ima mnogo mahovine i lišajeva. Zaštitna pruga: upotrebiva i ako je nešto svjetlija od pokusne plohe i dosadanjim rušenjem pokusnih stabala progaljena. Posljednji put snimljena je ova ploha godine 1935, pa su obračunani podaci: dali po ha ove rezultate: 419 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Izlučena Osnovna sastojina: sastojina: Ukupno: 1) Broj stabala 108 864 972 2) Zbroj temeljnica 3,0192 m2 69,5746 72,5938 3) Srednji promjer 18,9 cm 32 cm 30,9 cm 4) Srednja visina 25,0 m 31,3 m 30,9 m 5) Drvna masa: a) deblovine: 36,92 m3 919,32 m3 956,24 m:! b) granjevine: 3,80 » 106,64 » 110,44 » c) stablovine: 40,72 m3 1025,96 m3 1066,68 m;1 Proredama dosad iskorišteno: 355,40 m* Dosadanja ukup ma produkcija drvne mase: 1422,08 m3 Tekući godišnji prirast posljednje periode — 11,66 m3, sa preduži cima 16,05 m3. b) Pokusna ploha br. 5/II, na kojoj je provadana niska proreda stupnja B. Opis: 90-god. smrekova sastojina osnovana sadnjom biljaka. Površina pokusne plohe je: 0,25 ha (d = 54,95 m, š = 45,50 m). Tlo: Gornji 4—6 cm debeli humusni! sloj sa tamnim prelaznim slojem, pod kojim se nalazi žutosmeđe ilovasto tlo kao i kod A-stupnja, ali svježije. Žilje stabala rasprostire se samo u tankom površinskom sloju 10—15 cm duboko. Ispod žiivog pokrova nalazi! se %—1 cm jako žilama isprepleteni rahlu humus, a ispod njega mineralno tlo. Pokrov tla: svjetlozelen, zatvoren, sastavljen od malih grupimičnih smjesa: 0,4 Hylocom. splend., 0,3 Polvtrichum formosum, 0,1 Carex brisoides, 0,1 Oxalis, 0,05 čiste iglice, 0,05 Festuca gigante,a, Athyrium, Lycopodium, Annotium, Dioranum. Mnium undulata il punctata. Sastojina: Potpuno sklopljena, bez podstojne sastojine, sa pojedinim malim progalama. Obrast 0,7 do 0,8. Krošnje priiliično visoke. Suhe grane počimlju prosječno od 5 m. Visinski prirast 1 m za 5 god. Vanjska kora se stvara sve do krošnje. Mnoge štete kod rušenja, česta je crvena trulež i Halimaš. Ploha je zrela za sječu, te se dalje ne može proredivati. Čiste smreke, sa boljim izgledom, nego što je na ostalim dvjema plohama A i C. Zaštitna pruga: Upotrebiva, ali se slijedeći put neće više u njoj moći naći primjernih stabala. Prema posljednjoj snimki od god. 1935 dobiveni su za ovu pokusnu plohu, na kojoj se provadala srednja niska proreda, ovi podaci: Izlučena Osnovna sastojina: sastojina: Ukupno: 1) Broj stabala 32 616 648 2) Zbroj temeljnica 1,1984 m2 66,7644 m2 67,9628 m2 3) Srednji promjer 21,8 cm 37,2 cm 34,8 cm 4) Srednja visina 25,9 m 32,0 m 30,0 m 5) Drvna masa a) deblovine: 15,36 m3 970,56 m3 985,92 m3 3 b) granjevine: 1,36 m85,56 m3 86,92 m3 c) ukupno: 16,72 m3 1056,12 m3 1072,84 m3 420 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Proredama dosad ukupno iskorišteno: 489,19 m3 Ukupna dosadanja produkcija: 1562,03 m3 Tekući godišnji prirast posljednje periode = 12 m3, sa preduži cima 17 m3. c) Pokusna ploha br. 5/III, na kojoj je provadana niska proreda stupnja C t. j . jaka nilska proreda. Opis: 90-god. smrekova sastojina osnovana sadnjom biljaka. Površina pokusne plohe = 0,25 ha (d = 61,30 m, š = 40,79 m). Tlo: Ispod gornjeg 4 cm debelog tamnosmedeg humusnog tla na lazi se isti ilovasti sloj kao i kod A- i B-stupnja. Vidi se postepeni prelaz od humusnog k mineralnom tlu. Ispod trave nalazi se humusna zona do 8 cm dubine, a ispod ove tvrdi žutobijeli sloj ilovače. Tlo je potpuno vlažno, vlažnije nego ono kod A- i B-stupnja. Žilje ne ide dublje od 10 cm. Ispod spletenog gornjeg pokrova tla nalazi se oko 1 cm debeli, spleteni i korijenjem jako prorasli sloj smeđeg humusa, koji naglo prelazi u mineralno tlo. SI. 11. Š. U. Eberswalde. Bukova sastojina, u kojoj je provedena Seebachova sječa. Foto: Dr. Z. Vajda. Pokrov tla: Površina se jako razlikuje od okolice po svojoj travnatoj zelenoj boji. Potpuno je pokrivena isprepletenom tratinom trava i mahovina. Sastav: 0,3 Hyloc. splendens, 0,3 Polvtrichum formosum, 0,2 ..... brizoides, 0,1 Oxalis acet, 0,1 Festuca gigantea, često Lycopodium, pojedinački Athyrium. Sastojina: vrlo svjetla sa mnogo progala. Obrast 0,6. Tipični C-stupanj. Krošnje su velike, potpuno razvijene i duboko sižu dolje. Mnoge manje grane i ostaci njihovi sižu sve do tla. Stabla imaju još jak visinski prirast, 20 — 40 cm godišnje. Kora se stvara još visoko gore na deblu. Stabla imaju mnogo li!šajevL i mahova. Nema podstojne, a niti međusastojine. Ima dosta stabala oštećenih prigodom! rušenja, te spaljivanjem granja. Bonitet izgleda, da je nešto bolji nego kod A-stupnja. Sastojina je zrela za sječu, te se više ne može proredivati. Zaštitna pruga: Sklop sličan pokusnoj plohii B-stupnja, ali ima u njoj i1 podstojnih stabala. Primjerna se stabla teško mogu naći. Obračun podataka dobivenih snimkom od god. 1935 dao je po ha ove rezultate: 421 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Izlučena Osnovna sastojina: sastojina: Ukupno: 1) Broj stabala 28 460 488 2) Zbroj temeljnica 1,0432 m2 52,9741 m2 54,0172 m2 3) Srednji promjer 21,8 cm 38,3 cm 37,6 cm 4) Srednja visina 24,5 m 31,6 m 31,4 m 5) Drvna masa: a) deblovine: 12,80 m3 698,08 m3 710.88 m3 b) granjevine: 1,48 m3 76,44 m3 77,92 m3 c) ukupno: 14,28 m3 774,52 m3 788,80 m3 Proredama ukupno iskorišteno: 666,39 m3 Ukupna dosadanja produkcija: 1455,19 m3 SI. 12.* S. U. Eberswalde. Jaka niska SI. 13. Š. U. Eberswalde. Progaljena proreda u ttorovoj sastojini, koja ima borova sastojina, koja ima po ha 181 po ha 266 sta´bala, 25,8 m2 kružne stablo, 21,7 m2 kružne plohe i 241 m3 plohe i 285 m3 totalne drvne mase. totalne drvne mase. Tekući godišnji prirast posljednje periode = 8,80 m3, sa predužicima = 16,54 m3. Uporedivši međusobno rezultate od ova tri načina prorediivanja dolazimo do zaključka, da u ukupnoj produkciji totalne drvne mase kao i u ukupnom prirastu nema velike razlike (1422,08 : 1562,03 : 1455,19). Kod slabe niske prorede stoji u 90-god. osnovnoj sastojini gotovo dvostruka množina stabala nego kod jake niske prorede (864 :616 :460), ali dok kod prve prosječni promjer stabala u osnovnoj sastojini iznosi 32 cm, to su kod stcpena C stabla prosječno jaka 38.3 cm. Kod prorede stupnja * Fotosnimke br. 12 i 13, te 49—54 poklonjene su mi od pruske pokusne postaje (Preussische Versuchsanstalt) u Eberswalde-u. 422 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 15 <-- 15 --> PDF |
B prosječni je prsnii promjer stabala osnovne sastojine 37.2 cm.´ Slabom niskom proredom iskoristilo se prije sječe glavne sastojine 25.2% od ukupno proizvedene drvne mase, dok se jakom nilskom proredom iskoristilo 45.8%, a kod umjerene niske prorede 31.3%. Totalne drvne mase osnovne sastojine kod proreda stupnja A i B približno su jednake (1025,56 : 1056,12), dok su kod prorede stupnja C znatno manje (774,56 m3). Ne može se reći, koji je način proredivanja od ta tri najpovoljniji, jer to ovisi o svrsi gospodarenja. Ako je svrha, da se producira što veća množina tanjeg materijala, onda odgovara valjano provedena niska proreda. Ako je pak cilj i potreba, da se produciraju stabla jačih dimenzija, a uz to da se iskoristi! što veća drvna masa prije sječe glavne sastojine, onda će se to moći provesti jakom niskom proredom. SI. 14. Š. U. Chorin. 5-god. kultura SI. 15. Š. U. Eberswalde. Umjetno Pinus silvestris na potpuno obrade- pomlađena sječina sjetvom bora u nom tlu (Vollumbruch). redove. Na sječnoj površini ostavljeni Foto: Dr. Z. Vajda. borovi pričuvci. Foto: Dr. Z. Vajda. Ipak je u ovom slučaju bio najpovoljniji uspjeh sa umjerenom niskom proredom jer se uz veću količinu prorednog materijala dobio i veći broj stabala glavne sastojine sa prosječnim prsnim promjerom, koji je gotovo jednak onome kod stupnja C. Pa i ukupna je produkcija drvne mase ipak nešto veća nego kod proreda stupnja A i C. Moguće bi se dobila jača razlika u konačnom rezultatu za navedena tri stepena niske prorede, da se je sa proredom počelo još kada su te sastojine bile stare 15—20 god., te da se je već kod čišćenja počelo sa odabiranjem stabala buduće sastojine. III. U šumskoj upravi Sachsenried položene su god. 1883 također proredne pokusne plohe u smrekovim sastojinama starim 32 god. il to jedne u sastojinama, koje su osnovane sadnjom biljaka, a druge u sastojinama osnovanim sjetvom sjemena. Svrha je bila ta, da se ustanovi, kolika je razlika u produkciji drvne mase kod sva tri stepena niske prorede i to između sastojina osnovanih sadnjom biljaka i sastojina osnova423 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 16 <-- 16 --> PDF |
nih sjetvom sjemena. Na pojedinim prorednim plohama dobiveni! su ovi konačni rezultati: 87-god. smrekova sastojina osnovana sadnjom dala je: 1. proredom A-stupnja 1557,11 m8 totalne drvne mase. od čega je proredom iskorišteno 30,44%; 2. proredom B-stupnja 1677,81 m3 totalne drvne mase, od čega je proredom iskorišteno 39,63%; 3. za proredu C-stupnja nema podataka. Isto stara smrekova sastojina osnovana sjetvom dala je: 1. Proredom A-stupnja 1560,64 m3 totalne drvne mase, od čega je proredom iskorišteno 27,75%; 2. proredom B-stupnja 1480,55 m3 totalne drvne mase, od čega je proredom iskorišteno 41,27%; SI. 16. Š. U. Eberswalde. Nepovoljan SI. 17. Š. U. Eberswalde. 25-godišnja utjecaj korijenja pričuvaka na razvoj borova sastojina pod krošnjama stamlade kulture. rih stabala, koja se postepeno isko- Foto: Dr. Z. Vajda. rišćavaju. Foto: Dr. Z. Vajda. 3. za proredu C-stupnja nema podataka. Sa pok. plohe br. 67 položene g. 1902 u 39-god. sastojini (sada staroj 75 god.), osnovanoj sjetvom, rezultati su ovi: 1. Kod prorede stupnja A iznosi produkcija totalne drvne mase 1267,27 m8, od čega je proredom iskorišteno 24,53%). 2. Kod prorede stupnja B iznosi produkcija totalne drvne mase 1423,85 m3, od čega je proredom iskorišteno 32,80%. 3. Kod prorede stupnja C iznosi produkcija totalne drvne mase 1486,93 m8, od čega je proredom iskorišteno 37,55%. Rezultati: pok. plohe br. 68 položene g. 1902 u 42-god. sastojini osnovanoj sadnjom biljaka prema snimki iz god. 1934 (t. j . za 74-godišnju sastojinu) su ovi: 1. Kod prorede stupnja A iznosi produkcija totalne drvne mase 1315,08 m8, od čega je proredom iskorišteno 20,34%. 424 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 17 <-- 17 --> PDF |
2. Kod prorede stupnja B iznosi produkcija totalne drvne mase 1365,04 m3, od čega je proredom iskorišteno 29,72%. 3. Kod prorede stupnja C iznosi produkcija totalne drvne mase 1356,68 m8, od čega je proredom iskorišteno 37,40%. Općenito se može reći da između prorednih pokusnih ploha osnovanih sadnjom ili sjetvom nema u stvarnosti bitne razlike. Dok su sastojine mlade, ta se razlika opaža, ali što su one starije, razlika postaje sve manja. I te su pokusne plohe prekasno položene, pa i za njih vrijedi ono, što je već naprijed rečeno, t. j , da bi! razlike između pojedinih stepena niske prorede bile očitije, da su pokusne plohe osnovane ranije t. j . u sastojinama starim 15—20 godina. SI. 18. Š. U. Ebcrswalde. 50-godišnja SI. 19. Š. U. Eberswalde. Mješovita sastojina duglasije. sastojina duglasije sa bijelim borom. Foto: Dr. Z. Vajda. Desno: 50-godišnja duglasija. Lijevo: 100-godišnji bor. Foto: Dr. Z. Vajda. IV. U šumskom području Melchow , kraj Eberswaldea, na hrptu morene, na dobrom tlu, osnovane su prije 40 god. u tada četrdesetgodišnjoj hrastovoj sastojini jedna uz drugu dvije pokusne plohe u svrhu komparacije niske i visoke prorede. Na prvoj je pokusnoj plohi: provađana jača niska proreda, a na drugoj visoka proreda. Na prvoj su izvađena postepeno sva tanja i potištena stabla, pa su stabla određena za konačnu sječu (bijelim prstenom označena) imala doduše podjednako raspoređen prirast, ali su im krošnje nepravilne (ima nekoliko većih progala), te su stabla zbog vodenih izbojaka kvalitativno manje vrijedna, jer daju većinom građevno drvo, a vrlo malo furnirskog tehn. drveta. Na drugoj plohi!, na kojoj se gospodarilo sa visokom proredom, imamo sada dvije etaže krošanja. Premda su sva stabla jednako stara, to podstojnu sastojinu čine tanka i zakržljala stabla, dok nadstojnu sastojinu čine vrlo lijepa stabla sa pravilnim podjednako raspoređenim krošnjama. Ovdje ima dosta stabala, koja će dati rarnirsko drvo, pa je drvo kvalitativno vrednije, i ako su stabla nešto slabijih dimenzija. Pod 425 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 18 <-- 18 --> PDF |
stojnom se sastojinom ovdje postiglo to, da na nadstojnim stablima nisu izbili vodeni izbojci. Ukupno proizvedena drvna masa na obje pokusne plohe razlikuje se samo za 14 m3 (636 :650). Koji! će se način gospodarenja upotrijebiti, ovisi o cilju, koji se želi postići. Ako je svrha da se dobije što deblje drvo, pa makar i lošije kvalitete, onda odgovara prvi način t. j . jaka niska proreda. Ako li je svrha gospodarenju produkcija kvalitativno dobrog drveta, pa makar ona trajala i dulje vremena, onda je dobar drugi način t. j . visoka proreda. V. Ukupna površina sastojina šumske uprave D i 11 e n b u r g (Westerwald) ima 1900 ha, osim toga upravlja ona i sa 1700 ha šume grada Dillenburga. 50% sastojina su čiste bukove, dalje mješ. bukove i smrekove, te čiste smrekove i hrastove, mješovite hrastove i bukove, hrastove sa podstojnom bukvom; manje površine zauzimlju sastojine SI. 20. Š. U. Hohenlübichow. 15-god. SI. 21. Š. U. Bährenfels. Prirodni stabla vrste Populus robusta. smrekov pomladak u progaljenim Foto: Dr. Z. Vajda. smrekovim sastojkiama. Foto: Dr. Z. Vajda. bijelog bora sa podstojnom bukvom, te mješovite hrastove i borove sa podstojnom bukvom. Ima nešto primiješanog ariša. Ukupno se siječe godišnje 11000 ms totalne drvne mase. Gornji sloj tla čini teška pjeskovita glina, koja se vrlo sporo troši!. Tlo je bogato hranivim supstancama, ali je mjestimice vrlo plitko. I ako bukove sastojine zauzimlju većinu površine, ipak su slabijeg uzrasta, te imaju malen procenat vrijednog drveta. Prirodno pomlađenje bukve je odlično, ali je daljnji rast dosta slab. Uzrok je tomu, što je gornji! sloj tla za4 bukvu pogodan, dok dublji slojevi! tla (sa pjeskovitom glinom i teškom ilovačom) nisu pogodni, jer bukove žile ne mogu da u to tlo prodru, pa zato kasnije postanu stabla grbava i razmjerno niska. Stoga bukva u ovim sastojinama treba da bude samo podstojna vrsta, koja će stalno podržavati dobrotu tla, dok hrast, koji se razmjerno bolje razvija od bukve (jer njegove žile snažnije prodiru u to teško tlo), treba da bude u nadstojnoj sastojini. Smreka je također dobrog uzrasta i njezine su sastojine vrlo lijepe i guste, jer 426 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 19 <-- 19 --> PDF |
üzrabljuje svojim plitkim korijenjem samo gornji (plitki) sloj tla. Bijeli bor i ariš slabijeg su uzrasta od smreke. Smrekova stabla lako izvaljuje vjetar, jer je tlo, u kojem smreka rasprostire svoje žilje, vrlo plitko. Sječine se pomlađuju većinom prirodnim putem i to oplodnom sječom, ali se pri tom izbjegavaju velike površine. Mjestimice se gospodari i po principu Wagnerovom (Blendersaumschlag), ali se ne drži uvjek propisanog smjera NO—SW, već se smjer određuje prema smjeru i jakosti vladajućeg vjetra zapadnjaka. Prirodno pomlađene površine popunjuju se dalje umjetno. Tako sam vidio veliku sječnu površinu stare smrekove sastojine sa nekoliko ariša i borova, koja je vrlo dobro prirodno pomlađena, pa je sada pokrivena smrekovim, ariševim il borovim pomlatkom, osim toga je umjetno u redovima zasađen žir hrasta kitnjaka, te mjestimice zasijana jela, što je sve skupa vrlo dobro uspjelo. Uzgred napominjem, da se u posljednje vrijeme dobro unovčuje i smrekova kora, koja SI. 22. Umjetno osnovana grupa hra- SI. 23. Iza sječe stare smrekove sasta kitnjaka u smrekovoj sastojini u stojine preostale umjetno osnovane tharandtskoj šumi. grupe lišćara u tharandtskoj šumi. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. se željezima gulil u komade duge 2 m. Ti se komadi ostave 3—4 dana na zemlji, da se osuše i stvrdnu, potom se dignu i koso slože jedan uz drugi. Dobra kora, u kojoj ima više od 4% tanina, mora sa unutarnje strane da bude žućkaste do smeđe boje; ako je crna, onda ne valja. Više osušenih svitaka veže se brezovim šibama u snopove od 50 funti. Jedan snop se prodaje uz cijenu od 11 maraka. Prošle godine prodala je šumska uprava 400 m8 kore, koju je dobila od ukupne mase kore t. j . od 600 m3. Sveukupni etat izradi šumska uprava u vlastitoj režiji! i prodaje ga po određenom cjeniku interesentima, ali tako da se pravedno rasporedi. Licitacije nema. Šumska uprava ima 2 revira sa 2 revirna šumara. VI. Na zapadnom obronku Harza, na području šumske uprave Westerhof , našao sam također nekoliko zanimivih primjera. Na većim površinama nastalim čistom sječom osnovane su, jedna uz drugu, dvije smrekove kulture. Prva je stara 11 god., a druga 9 god. Kod sadnje biljaka prigodom osnivanja prve kulture nije se mnogo pazilo na polo427 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 20 <-- 20 --> PDF |
žaj korijenja, već se sadnja obavljala dosta grubo, površno i brzo. Kod osnivanja druge kulture pazilo se vrlo na valjanu sadnju. Biljke su se brižno čuvale, a sadnja se bavila u iskopane jame tako, da se korijenje metnulo na humku, pokrilo humusnom zemljom, a na ovu je došla mineralna zemlja, koja je pak pokrivena okrenutim busenima. Premda je ova kultura osnovana 2 god. kasnije od prve, ipak su biljke vidljivo bolje i jače od onih u prvoj. Kako postoji u novije doba tendencija da se i! smrekove biljke poput borovih, radi jeftinoće, sade pod motiku u procjep i to još koso, to svakako postoji opasnost, da te kulture budu kržljave odnosno da u određeno vrijeme ne uzrastu onako, kako bi trebale da uzrastu, kao što se to lijepo vidu na gore opisanim primjerima. Ovdje je bukva na ono još malo mjesta, gdje po prirodi pridolazi!, zaposjela najviše glavice brežuljaka, te se vrlo dobro prirodno pomla- Sl. 24. Š. U. Bährenfels. Uspjeli pri- SI. 25. Š. U. Bährenfels. 180-godišnja rodni smrekov pomladak na nutar- mješovita sastojina bukve, jele i njem rubu sastojine nakon što se uz- smreke, u ´kojoj je zavedeno stabli rastom pojasa lišćara opet uspostavila mično gospodarenje. sastojinska klima. Foto : rjr. z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. duje. Vrijedno je spomenuti i osobito lijepi rast duglasije u smjesi! sa smrekom u ovom području. Osnovano je nekoliko mješovitih smrekovih i duglasijinih sastojina, koje su sada stare 27 do 31 godine. U svim se tim sastojihama vidi, da su jednako stara stabla duglasije daleko bolje razvijena od smrekovih stabala, te su od ovih gotovo dvaput jača u promjeru, a i nadvisuju ih. Prema tome bi duglasija bila drvo budućnosti, da se ali nije posljednjih godina pojavila kod nje bolest na iglicama, koja uzrokuje njihovo sušenje i otpadanje, te konačno sušenje cijelog stabla. Uzročnik tomu je t. zv. »rhabdoclina«, koja se pojavila prije više godina u Švicarskoj, a kasnije se raširila i po Bavarskoj, U sastojinama ove uprave naišao sam na pojedina stabla i na manje grupe stabala napadnutih od rhabdocline, ali sam primijetio, da sva duglasijina stabla nisu jednako otporna t. j . da 428 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 21 <-- 21 --> PDF |
postoje rase, koje rhabdoclini ne podliježu. Tako sam naišao na skupinu duglasijnih stabala napadnutih po rhabdocl ini, a medu njima je najjače stablo bilo zdravo. Isto tako bila su zdrava i sva stabla duglasijina u skupini, koju je dijelila od napadnute skupine samo uska pruga smrekovih stabala. Dokazano je, da je zelena duglasija prema rhabdoclini otporna. Koristi, koje bi duglasijine sastojine mogle u budućnosti dati, tako su velike, da se ne bi smjelo već kod pojave ove prve opasnosti odustati od njihovog osnivanja. Ako se uzme u obzir, koliko opasnosti prijete borovim kulturama, pa se zbog tog ne odustaje od daljnjeg osnivanja borovih sastojina, onda sama pojava rhabdoeline ne bi mogla da bude odlučujuća kod osnivanja novih kultura duglasije, da se međutim u novije doba nije pojavila od rhabdoeline opasnija bolest t. zv. »adelopus «, koja je u Švicarskoj napala gotovo sve duglasije stare od 2 do 40 godina, te se već pojavila i u Bavarskoj. Zbog pojave adelopusa ove SI. 26. Dio šumskog vrta u Bähren- SI. 27. Praktična kolica za šumski vrt felsu. Gredice sa javorovim i jaseno- konstruisana po nadšumaru Krutzschu. vim biljkama. Foto: Dr z Vajda> Foto: Dr. Z. Vajda. je godine u Bavarskoj zabranjeno daljnje osnivanje duglasijinih kultura. Stoga će se u buduće morati izbjegavati osnivanje čistih duglosijihih sastojina i na manjim površinama, već će se ona uzgajati u smjesi sa ostalim vrstama, te će služiti za popunjenje kultura. U gotovo svim srednjedobnim smrekovim sastojinama kao i svim mješovitim sastojinama smreke i duglasije označena su sva lijepo razvijena stabla sa bijelom točkom. Kod tih se stabala provada kresanje i! rezanje suhih grana, a kod duglasije i rezanje zelenih grana do visine od 9 met. sa svrhom, da se u buduće dobije što veći postotak tehničkog drveta prvoklasne vrijednosti. Duglasija podnosi rezanje zelenih grana vrlo dobro, te sve ozlede brzo zarašćuju. Kod smreke se zelene grane ne smiju rezati!, već se odstranjuju samo suhe grane, jer je smreka vrlo osjetljiva, rane joj teško zacijeljuju, te kroz njih ulaze u stablo bakterije, koje uzrokuju trulenje, tako da takovo stablo, i ako ostane na životu, vrlo mnogo izgubi na vrijednosti. 429 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 22 <-- 22 --> PDF |
VII. Šumska uprava Eberswald e obiluje mnogim sastojinama, sa kojima se u svrhu pokusa gospodarilo na razne načine. Neke ću od njih opisati. Ponajprije je tu jedna bukova sastojina, sa kojom se gospodarilo na Seebachov način. T. j . sastojina se u dobi od 80 godina tako prorijedila, da se izvadilo 4.. drvne mase, što je uzrokovalo bujni prirodni podmladak, koji je imao svrhu da zaštiti izvjesno vrijeme tlo. Predviđeno je bilo, da se stara sastojina sklopi, te da toga pomlatka opet nestane, ali se to u ovom slučaju nije dogodilo, jer se zbog dobrote tla, i ako se stara sastojina sklopila, pomladak ipak održao (ii to vrlo gusto) i danas je već odrastao. Međutim se postigla druga svrha, a to je da su stara bukova stabla zbog pojačanog užitka svjetla vrlo mnogo prirasla u debljinu, a imaju i veći procenat tehničkog drveta, što je očito, kada se uporede sa stablima u jednako staroj susjednoj sastojini1, sa kojom se na opisani način nije gospodarilo. Nadalje je tu sastojina, u kojoj se nastojala uzgojiti smjesa od Quercus rubra i Larix leptolepis. Ariš je vrlo brzo porasao u visinu, te 20-godišnja sastojina izgleda vrlo svježa, ali se vidi1, da hrast zaostaje, te će se morati već sada (a što se već i počelo) oslobađati od ariša. Ovdje su il sastojine, s kojima je gospodario na svoj posebni način poznati šumar Wiebecke. On je pod stablima 80-godišnje bukove sastojine zasijao bor. Ta sada već 25-godišnja borova sastojina pod krošnjama starih bukava vrlo je dobro uspjela, samo nastaje pitanje, kako će se stara bukova stabla posjeći — jer će u svakom slučaju u mladoj borovoj sastojini nastati velika šteta. Interesantno je, da je ova borova sastojina pod bukovim stablima tako dobro uspjela, kad se zna, da bor treba mnogo svjetla — a tu su borova stabalca gusto poredana, ravna i visoka, te imaju vrlo lijep izgled. Wiebeckeu je u ovom posebnom slučaju uspjelo, da pod krošnjama bukava, t. j . pod zastorom i u zasjeni, uzgoji jednu svjetlo zahtijevajuću vrst drveta, kao što je bor. To ga je zavelo, pa je (tvrdeći, da i bor može rasti u sjeni i pod krošnjama bukovih stabala) i na dvjema drugim većim površinama zasijao pod bukovom sastojinom bor, ali tu nije uspio. Uzrok je taj, što se uspjeh u prvom slučaju ima pripisati iznimno vrlo dobrom il vlažnom tlu, uz koje uvijek gotovo svaka vrst drveta podnosi više zasjene nego inače, pa to vrijedi! i za bijeli bor. Ova se okolnost ustanovila tek kasnijim ispitivanjem tla, na kojemu je pod bukvom uzrasla spomenuta uspjela borova sastojina. Wiebecke-ovi pokusi imali! su svrhu, da se nade put trajnoj mješovitoj šumi četinara sa lišćarima. Kasnije bi se takova sastojina pomlađivala prirodnim putem. Na hrptovima morena, na mineralno bogatim tlima, na kojima uspijeva dobra bukva, ova nastojanja mogu uroditi! plodom. Međutim su u Prusiji većinom pjeskovita šumska tla, dosta siromašna, te na njima najbolje uspijeva bijeli bor, koji se u većini slučajeva pomlađuje umjetnim putem i to sadnjom biljaka. Na pomlađenoj površini ostavlja se izvjestan broj pričuvaka sa svrhom, da se do kraja slijedeće ophodnje dobiju stabla jačih dimenzija. Ipak ti pričuvci štetno djeluju na mladu borovu kulturu, jer ona u neposrednoj okolini takvog pričuvka (i to zbog konkurencije žilja od starog stabla) u mnogo slučajeva zakržlja i posuši se. 430 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Te umjetno osnovane čiste borove sastojine, kada poodrastu, izgledaju na pjeskovitom tlu puste i bez života, a i produkciona snaga i onako siromašnog tla biva vremenom još slabija. Stoga se sada, gdjegod ima i samo malo uvjeta i izgleda u uspjeh, u te sastojine umjetnim načinom unosi bukva, da bi se razvila podstojna sastojina, koja bi popravila tlo i poboljšala sastojinsku klimu, da bi tako s vremenom opet došlo do mogućnosti prirodnog pomlađenja i mješovitih sastojina, koje bi bile sastavljene od onih vrsta drveća, koje su tamo nekad rasle (prije gospodarenja čistom sječom na velikim površinama). To dakako vrijedi samo za borova tla boljeg boniteta, gdje mogu uspijevati ii lišćari, dok za isprana pjeskovita ekskluzivno borova tla slabijih boniteta nema nade, da bi se na njima u dogledno vrijeme moglo stanje u tom pogledu poboljšati. Ipak su i na tom polju izvršeni već uspjeli pokusi. SI. 28. Izvoz dugih balvana iz tha- SI. 29. Š. U. Hirschberg. Oplodnom randtske šume na jakim kolima sa sječom pomlađena 250-godišnja bugumeriim točkovima. kova sastojina. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. Da se i na lošijim pjeskovitim tlima omogući povoljan rast lišćara i četinara, počelo se u novije vrijeme (na području šumske uprave Finowtal kod Eberswaldea) popravljati mineralnu hranivost tla kao ii njegova fizikalna svojstva sa bazaltnim pijeskom i bazaltnim prahom. Prof. Albert je već prije 30 godina pokusima u Kotsemku ustanovio, da se dodavanjem veće količine bazaltnog pijeska trajno povećava prirast drvne mase, dok dodavanje manjih količina toga pijeska uzrokuje u prvoj godini osjetljivo snažniji i jači rast biljaka. Posipavanje čitavih površina sa 1 cm debelim slojem bazaltnog pijeska bilo bi preskupo (1700 RM po ha), ali je već 1 m/m debeli sloj dovoljan da osjetljivo pospješi rast biljaka u prvoj godini. Pokazalo se kao najracionalnije, da se prigodom sadnje lišćara meće u svaku jamu po 1 kg bazaltnog pijeska, što stoji svega po biljci 1,1 Rpf (t. j . oko 20 para). Kod bora je dovoljno i 0,2 kg po biljci. Bazaltni se pijesak već prve godine troši, a zemlja, kojoj je primiješan, postaje osjetljivo vlažnija. Pokusi, koje sam vidio, odlično su uspjeli. Biljke dobivaju tamno-zeleno lišće, a osobito velike izbojke i 431 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 24 <-- 24 --> PDF |
bujan rast su pokazale breza, joha, kanadska i balsamska topola, te pitomi kesten. U smjesi sa borom ovako bujno uspjeli! lišćari otpadom i rastvaranjem listinca popravljaju teprano pjeskovito tlo, te tako posredno pospješuju njegov rast, dok bazaltni pijesak djeluje neposredno povoljnije nego ijedno dosad poznato mineralno hranivo, tako da čitava ta smjesa četinara i lišćara već nakon dvije godine predstavlja potpuno sklopljenu mladu kulturu. Međutim se to dodavanje bazaltnog pijeska ne smije primjenjivati općenito kod svakog siromašnog tla i za sve vrste biljaka, već je zasad pokusima ustanovljeno njegovo povoljno djelovanje samo kod siromašnih ispranih pjeskovitih tala i kod navedenih biljaka, dok bi za ostale slučajeve trebalo provesti posebne opite. SI. 30. Š. U. Hirschberg. Umjetno SI. 31. Š. U. Hirschberg. Mješovita unašanje lišćara u čistu smrekovu smrekova i bukova sastojina, u kojoj sastojinu. Grupe lišćara se ograđuju, se bukva oslobađa od smreke, da se da se spriječi šteta od divljači. lakše prirodno pomladi. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. Po navodima prof. Hilfa (Forstarchiv 1937 Heft 6/7) bazaltni je pijesak neobično bogat na mineralnim hranivim supstancijama (Ca, Mg, K, Na, Ph), on se lako, ali ipak dovoljno polagano raspada, te je kao stvoren za lagana pjeskovita tla. On će pomoći!, da se unaprijede kulture lišćara, te daje nadu, da će se i prirast kod četinara povisiti. On pomaže, da se uzgoje snažne biljke, te pogoduje njihovom ukorjenjivanju. Ukupno djelovanje ovog jedinstvenog potrajnog gnojiva ne može se još danas procijeniti!. Ono zaslužuje, da se već danas primjenjuje u mnogobrojnim gospodarstvima, te se može očekivati preokret u tehnici kultivisanja pjeskovitih tala, siromašnih na bazama i koloiđima. VIII. U borovim sastojinama Eberswaldske šumske uprave pružila mi se prilika, da obiđem plohu, na kojoj se prije 60 god. izvršilo (na odabranim borovim stablima) kresanje grana. Svrha toga pokusa, kojeg je svojevremeno predložio Danckelmann, bila je, da se ustanovu, kakav 432 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 25 <-- 25 --> PDF |
utjecaj ima rezanje suhih grana na kvalitet borovog drveta odnosno na čistoću stabala od grana. Rezanje grana vršilo se tada na borovim stablima 25—30 god. starim, te su danas (nakon 60 godina) ova stabla tako lijepa i do visine od 8 metara čista od grana, da se na prvi pogled razaznaju od onih, kod kojih rezanje suhih grana nije provedeno. Ta su stabla danas odličan primjer povećanja vrijednosti tehničkog drveta, kada se kresanje od grana pravovremeno i ispravno provede, tako da se može s pravom nadati, da će se do takovog uspjeha doći i u buduće, kada se bude ta uzgojna mjera provađala na velikim površinama borovih sastojina. Stoga se posljednjih godina u njemačkoj šumarskoj literaturi naročito posvećuje pažnja pitanju rezanja grana, kako bi se što jače povećala produkcija i vrijednost tehničkog drveta. Prof. Hilf je napisao o tom pitanju zanimivu raspravu pod naslovom »Die Erzeugung von Wertholz durch SI. 32. Š. U. Hirschberg. Bujni priSI. 33. Š. U. Hirschberg. Progala rodni pomladak gorskogprogali. javora na prirodno pomlađena bijelim jasenom. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. Aufästung des Nadelholzes«. Zbog aktuelnosti i važnosti ovog pitanja ne samo sa šumsko-gospodarskog, već i sa općeg nacionalno-ekonomskog gledišta navesti ću neke konstatacije, koje je prof. Hilf u toj raspravi iznio. »Razlike u vrijednosti između dobre i loše robe iz jednog te istog debla vrlo su velike. Najbolje se to vidi, kada se daska čista od grana uporedi sa oplatom; obje su daske potpuno jednake, samo što daska čista od grana ne smije imati na jednoj strani nijednu granu; čim se nade jedna grana, ona se sortira u oplate; razlika je tu velika, jer 1 m3 oplata stoji! 32 Marke, dok naprotiv 1 m$ od grana čistih dasaka stoji 65 Maraka. »U krizi pada cijena lošijoj robi razmjerno jače nego dobroj, pa je stoga potrebno da se producira što više vrijednog drveta. Granato drvo je manje vrijedno, jer je manje upotrebivo. U čem se sastoji greška grane? Grana je strano tijelo, koje prekida suvislost drvnih vlakanaca, pa tim slabi drvo, osobito drvo slabih dimenzija, dakle najviše tanke 433 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 26 <-- 26 --> PDF |
daske, letve i letvice. Za to je granato drvo za ove svrhe neupotrebivo, pogotovu što se grane kod četinara nalaze u pršljenu, te se drvo na timmjestima najlakše prelama. Glavnu ali grešku čini ona grana, koja je nakon osušenja urasla. Ona se ne veže više sa vlakancima, već nakon isušenja ispada (crni ispadajući! čvorovi!). Takovo je drvo za izradu vrijednih dasaka neupotrebivo. Pogotovo drvo za blanjanje ne smije rmati crne ispadajuće čvorove, a ne smije imati! niti! previše zdravih uraslih grana, naročito ne velikih. »Daske iz srca pokazuju nelijepe krilate šare, postrane daske su većinom čišće od grana, ali se lakše vitlaju. Najbolji je način rezanje okomito na godove, ali su za to potrebne jače dimenzije oblovine. »Da se proizvede drvo vrijedno i sposobno za blanjanje, potrebno je spriječiti stvaranje jakih grana, a to se može postići samo šumskouzgojnim putem. »Druga je zadaća, da se zapriječi urašćivanje crnih grana. Kod četinjavog drveća to se može postići rezanjem grana. Ovdje se moraju isključiti lišćari, jer se kod ovih odbacivanje grana u prirodi sasma drugačije zbiva nego kod četinara (prema istraživanjima prof. Mayer- Wegelina u Han. Mündenu). Kod lišćara otpadne čitava crna grana najednom, a mjesto odloma brzo zaraste, dok se kod četinara grana izvana polagano otkida i vrlo dugo treba dok otpadne. Kod lišćara postoji ve ... opasnost, da deblo kod rezanja grana trune. Kod bukve to, prema Gelinskom, nastupa redovno. Zato se ovo pitanje za lišćare mora zasad ostaviti po strani (to je ustanovio i Rubner). »Rezanjem grana kod četinara bavili su se dugo vremena Salisch il Kieniitz, pa Alers i .... »Prvo je pravilo kod skidanja grana, da ona stabla, kojima su grane odrezane, moraju kod proreda biti tako vidljiva, da se mogu uzeti u obziir. »Drugo je pravilo, da se kod stabala sa jakim granama ne smije u nikojem slučaju provesti rezanje grana. Zabluda je, kada bi se htjelo očistiti sastojine sa stablima, koja imaju jake grane. Jer debela grana treba dugo da zaraste, p,a obično uraste s njom kora i smola. »Treće: ako se hoće svrha postići, to se rezanje grana mora opetovati t. j . ono mora uslijediti odmah, čim se nove grane osuše. »Četvrto: sa rezanjem grana ne smije se prekasno početi. »Peto: moraju se voditi točne zabilježbe i to o godini rezanja grana, o visini, do koje su se grane rezale, o broju stabala, o promjeru, o starosti i t. d. Za to se osniva temeljna knjiga i njezini podaci moraju biti sadržani u opusu sastojina gospodarskog plana. »Uspješno provedeno rezanje grana mora dati kod prerade oblovine: 1. potpuno od grana čiste postrane daske, 2. na daskama iz srca od grana čiste široke pruge. »Za bor je ustanovljeno, da se isplati rezati grane do visine od 7 m. I smreka i ariš i jela pokazaše dobar rezultat. Smreka se pokazala osjetljivom na neoprezno rezanje grana, jer lako zalazi u nju trulež. Stoga kod smreke treba čovjek da bude oprezan i da ispita, kada ta trulež nastupa. Kod duglasije, radi brzog zarašćivanja rana, ima rezanje grana dobar rezultat, te se preporuča.« 434 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Sama tehnika rezanja grana kod borovih stabala opisana je u posebnoj uputi »Das Aesten der Kiefer« (izdanje Iffa). U eberswaldskim šumama nalaze se vrlo lijepe umjetno osnovane, 50 godina stare duglasijine sastojine, koje su mjestimice čiste, a negdje i sa bijelim borom pomiješane. Na si. 19 lijepo se vidi uspješan rast duglasije u poredbi sa bijelim borom. 50-godišnje stablo duglazije (desno) isto je tako jako kao 100-godišnje stablo bora (lijevo). IX. I u Hohenliibbichov-u, na nekadašnjoj stojbini hrasta kitnjaka i bukve, umjetno su osnovane u 18. i 19. stoljeću čiste borove sastojine; preostale su tek pojedine grupe starih hrastova i bukava. Godine 1902. odlučio je sadanji posjednik ovih šuma Generalforstmeister u p. Dr. von Keudell da u te šume opet uvede lišćare. SI. 34. Prosjeka u tharandtskoj šumi SI. 35. Š. U. Kfivoklad. 5-godišnja sa brezovim drvoredom. ariševa kultura. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. Za čitavo je šumsko gospodarstvo u Hohenliibichovu karakteristično, da se većina čistih borovih sastojina pomlađuje na taj način, da se za sječu zrela sastojina prorijedi; na površini se ostave samo ona stabla, od kojih se očekuje u buduće najveći prirast kvalitativno vrijednog drveta. Nakon toga se tlo potpuno obradi (Vollumbruch), te sastojina podsadi sa borom, smrekom i duglasijom, hrastom, bukvom i dr. lišćarima. Zbog velike štete od divljači sve su pomlađene površine ograđene, te stoje u ogradi 15—20 godina. Kada mlada sastojina uzraste, posijeku se preostala stabla. I kulture na velikim golim površinama osnivaju se tako, da se tlo potpuno obradi, te zasadi sa smrekom, borom, brezom i topolom. Breza i topola služe u tom slučaju kao zaštita smreki i boru u mladosti. Sadnja se obavlja u redove. Pošto topola i breza brzo rastu, to će se u ophodnji od 30 godina moći iskoristiti, te ujedno smreki dati više svjetla i prostora za njezin daljnji rast. Na nekim siromašnim pjeskovitim tlima sumnjivo je, da će se bor u toj smjesi (pod zaštitom topole i breze) moći održati, jer već sada u toj četirigodišnjoj 435 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 28 <-- 28 --> PDF |
kulturi izgleda vrlo loše. Dobro je pak uspjela 15-godišnja smrekova i topolova kultura ove vrste. Prvih se godina kulture (zbog opasnosti od korova i trava) do 6 puta okapaju sa posebnim strojem t. zv. »Waldi!gel-om«, što vanredno povoljno djeluje i pospješuje njihov rast. Osobito je lijepa 30-godišnja čista sastojina hrasta lužnjaka, koja je osnovana sadnjom žira na potpuno obrađenom tlu. Ta je sastojina kod prve prorede prošle godine dala 60 m3 deblovine i 140 prm. granje vine po ha. Dobro uspijeva u vlažnim položajima i Populus robusta, samo trpi od raka. Način gospodarenja, kakav se provodi u Hohenliibbichovu, pokazao se kao vrlo uspješan, jer su sve po njem osnovane mlade mješovite sastojine lišćara il četinara osobito dobro uspjele. Do danas, t. j . za 36 godina, postiglo se to, da se na ukupnoj površini; od 1377 ha procent SI. 36. Š. U. Krivoklad. 45-godišnja SI. 37. Š. U. Krivoklad. 95-godišnja ariševa sastojina. ariševa sastojina. Foto: Dr. Z. Vajda. učešća lišćara u sastojinama popeo od 0,92% na 17,4%. Prigovor je taj, da su troškovi podizanja ovakovih sastojina preveliki t. j . da iznose prosječno 250 do 300 maraka po ha, a u nekim slučajevima ii 400 maraka. Osim toga se zbog ranog proređivanja starih sastojina normalna drvna zaliha smanjuje, što se očituje na smanjenju prirasta. X. Još prije 10—12 god. gospodarilo se u šumskoj upravu Bähren f e 1 s kod Tharandta čistom sječom na pruge. U brežuljkastom i brdovitom terenu pružale su se sječilne u smjeru najvećeg pada kosine. Pri tom su se dobile velike čiste površine, čije je pošumljavanje prirodnim putem teško išlo, pa se moralo umjetno pošumljavati i to sa smrekom, jer se ona pokazala kao najprikladnija vrsta za umjetno pošumljavanje u tom predjelu. Tako su nastale čiste smrekove sastojine na velikim površinama, dok su nekadanje prirodne mješovite sastojine smreke, jele i bukve sa nešto bijelog bora gotovo potpuno iščezle. Održale su se tek na malim površinama. Uslijed stalnog podržavanja smreke nastalo je i pogoršanje u tlu zbog toga, što smreka ima plitko korijenje, te izrabljuje 436 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 29 <-- 29 --> PDF |
samo gornje slojeve tla, kao i zbog toga, što se njezine iglice teško rastvaraju, te nastaje sirovi humus. Osim toga je smreka u višim položajima mnogo stradavala od vjetra i snijega, pa su u tim sastojinama u doba letvenjaka nastajale čitave progale i mnoštvo se vrhova polomilo. Tako sam na visini od 840 m naišao na nekad umjetno osnovanu čistu sastojinu vrlo loše rase smrekovih stabala, koja ima vrlo krhko drvo, te mnogo stradava od ledoloma, snjegoloma i vjetroloma. Nastale progale sada se odmah ograđuju plotom, pa se tu unose listače. I štete od Nematusa nijesu izostale, a isto tako je crvena trulež postala češća. Konačne posljedice uzgoja tih čistih smrekovih sastojina bile su pogoršanje boniteta tla, opadanje prirasta i pogoršanje kvalitete drveta t. j . nije se postigao cilj, za kojim se išlo, čiste smrekove sastojine nisu dale onaj najveći čisti prihod, kojeg su morale (prema nauci o najvećoj šumskoj renti) da dadu; uloženi kapital nije dao propisani kamat- Sl. 38. Š. U. Trebonj. Prirodno ipo- SI. 39. Š. U. Trobonj. Prirodno pomlađenje borovih sastojina. mlađenje smrekovih sastojina. Foto: Dr. Z. Vajda. njak. A nije ni moglo drugačije da bude, jer se kod toga gospodarenja nije uzimao obzir na biološku osnovicu šumske zajednice. Uvađanjem čiste sječe i osnivanjem čistih smrekovih sastojina uništila se nekadanja prirodna šumska zajednica, a protuprirodno osnovane nove čiste smrekove sastojine postajale su sve lošije. Osim toga se (po prije propisanom sječnom redu i radi njegovog točnog održavanja) istovremeno sjeklo i za sječu zrelo, debelo stabalje na podnožju brda kao i stabalje na vrhu brda, i ako je ovo posljednje zbog polaganijeg prirasta imalo tek % debljine od onog na podnožju brda, te bi zbog naknadno dobrog prirasta moralo još i dalje da ostane kroz izvjesno vrijeme na rastu. K tomu svemu imaju se pribrojiti još velike štete od divljači. Takovo stanje nije više sa šumsko-gospodarskog gledišta bilo održivo, pa su se čiste smrekove sastojine počele pretvarati u mješovite na taj način, da se u stare sastojine (jedno 10—20 god. prije sječe) u Tcrugovirna na umjetni način unosila bukva ili hrast i drugi iišćari. Kada 437 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 30 <-- 30 --> PDF |
je pomladak dobro uspio, provela se čista sječa na pruge. I taj se način nije pokazao kao ispravan, jer je pokazao sve loše posljedice prijašnje čiste sječe na pruge, osobito što se tiče nepovoljnog djelovanja sječom otvorenog ruba sastojine na njezinu klimu. Tek u iznimnim slučajevima, kada se sa čistom sječom nije odmah dalje išlo i kada su se novo osnovani okruži liščara, koji su nakon sječe pruge ostali i spojili se te uzrasli tako, da je uz staru sastojinu nastao 3—4 m vilsoki pojas, uspostavila se opet i u staroj sastojini odgovarajuća šumska klima i stanje se poboljšalo, čemu je najbolji dokaz, da se u takovim slučajevima (u staroj sastojini na rubnoj pruzi) uvijek pojavio bujan prirodni smrekov i jelov, a negdje i bukov pomladak. To su ali bili iznimni slučajevi. Konačno je čista sječa posvema dokinuta, pa je nadšumar Krutzsch prešao na sasma novi način gospodarenja. On je najprije, bez obzira na stari način i propise gospodarenja, nastojao da sve sastojine u što kraće vrijeme očisti od loših stabala, pa je po tom principu sva loša stabla posjekao. Sastojine su mjestimice bile i progaljene, gdje je bilo pod lošim stablima prirodnog pomlatka, taj se oslobodio, ali se pri tom uvijek pazilo, da se ne poremeti sastojinska klima. Tada se postepeno prešlo na njegovanje i uzgoj pojedinih stabala po principu, da se nijedno stablo ne smije posjeći prije nego postane za sječu zrelo. Zdravo stablo u naponu prirašćivanja isključeno je od sječe. Kod iskorištavanja za sječu zrelih stabala ima se sječa pojedinih stabala voditi tako, da u sastojini nastanu što povoljniji uvjeti za prirodno pomlađenje, da se prirodno pomlađene grupe postepenim uklanjanjem starijih stabala međusobno spajaju, tako da konačno nastaje nejednako stara sastojina. Sklop krošanja takove sastojine nije u jednoj liniji (kao kod jednako stare sastojine), već te krošnje potpuno zapremaju vertikalni profil sastojine, pa svjetlo i toplinu racionalno iskorišćuju, što je odlučno za produkciju drvne mase. Ujedno se ovakova sastojina, gdje već nije od prirode, odmah umjetno potpunjuje bukvom, javorom, jasenom, hrastom i drugim lišćarima. U tu je svrhu osnovan i šumski vrt, u kojem se većinom uzgajaju biljke lišćara, kojima se upotpunjuje prirodni pomladak u sastojinama. Lišćari se pri tom moraju još i posebno ograditi, jer im prijeti opasnost od divljači. Kada je Krutzsch prije 12 godina počeo sa ovim načinom gospodarenja, financijski je efekat bio negativan, jer je iskorišćavao samo loša stabla, ali već danas, kada više nema loših stabala, kada iskorišćuje samo zdrava i kvalitativno vrijedna stabla, njegova šumska uprava odbacuje veće prihode od svih drugih uprava u Saskoj. Uspjeh nadšumara Krutzscha još je veći, kada se uzmu u obzir i velike štete, koje u tim sastojinama čini divljač, vjetar, snijeg, Nematus, pa Lyda Hipotrophyca, koja se prvi put pojavila prije 45 godina, te još i danas mjestimično nastupa. Da je ovaj način gospodarenja ispravan, te da se putem prirodnug pomlađenja može doći do mješovite sastojine jele, smreke, bukve i bora sa nešto drugih listača, najbolje dokazuje jedna slučajno preostala 180-godišnja mješovita sastojina navedenih vrsta, s kojom se također počelo prije 12 godina na gore opisani način gospodariti Pod krošnjama te sastojine nalazi se danas potpuno uspio prirodni pomladak četinara il. 438 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 31 <-- 31 --> PDF |
lišćara (interesantno je, da divljač u ovom pomlatku ne pravi štete, jer ima na raspolaganje bujne trave), tako da je buduća sastojina potpuno osigurana. Stara se stabla i na toj površini sijeku tek onda, kada pojedinačkil po svojim dimenzijama i opadanjem prirasta budu zrela za sječu. Za područje čitave šumske uprave osnovan je jedan centralni šumski vrt od 2 ha. Prije su postojali manji nestalni vrtovi, ali su se til pokazali potpuno nepraktičnima i štetnima po gospodarstvo. Vrt je razdijeljen u 3 polja. Prvo polje je prazno t. j . siju se lupine radi zelenog gnojenja (osim zelenog gnojenja upotrebljava se i Tomasovo brašno, te bazaltni prah). Drugo polje služii za uzgoj biljaka iz sjemena, a na trećem se polju biljke školuju. U vrtu se uzgajaju većinom lišćari, koji služe za osnivanje grupa u čistim smrekovim sastojinama, te četinari kojima se potpunjuje prirodni pomladak na mjestima, gdje prirodno pomlađenje nije (bilo iz kojih razloga) uspjelo. Prije se sadilo i mnogo egzota, ali je SI. 40. Masarykov les. Prirodno po- SI. 41. Masarykov les. Prirodno pomlađenje jelove i ariševe sastojine mlađenje borove, ariševe i bukove oplodnom sječom. sastojine. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. to danas potpuno ukinuto, jer se uzgoj egzota pokazao nesiguran. U vrtu radi čitave godine 6 stalnih radnika. Upravitelj Krutzsch konstruisao je za prevoz zemlje, biljaka i materijala po vrtu posebna kolica sa gumenim točkovima, koja su vrlo praktična i lako pokretna. Ta se ista kolica mogu uspješno upotrijebiti i za izvlačenje trupaca od panja do puteva, ako se kutija izmijenil jakim prečkama, na koje se postavi jedan kraj trupca. Gotovo svuda po Njemačkoj opazio sam, da se za transport dugih balvana i trupaca po cestama rabe naročito konstruisana jaka kola sa gumenim točkovima, poput onih od teretnih automobila. Takovim se kolima može otpremati 10 do 15 m3 balvana, što pojeftinjuje izvoz, a uz to široki gumeni točkovi ne troše tako izvozne puteve, pa je i njihovo uzdržavanje lakše. Stoga vlast svuda forsira nabavku ovakovih kola, pa pošto su skuplja od običnih kola, to se siromašnim vozarima u svrhu njihove nabavke podjeljuju beskamatni zajmovi. 439 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
XI. I na području saske šumske uprave Hirschberg kod Olbernaua prešlo se prije 10 godina na uzgoj mješovitih sastojiiia i prirodno pomladenje. U već prorijeđenoj 250-godišnjoj bukovoj sastojim, u kojoj se nekada gospodarilo tako, da su se vadila samo najbolja stabla, a najlošija ostavljala, što se jasno vidi po kvalitetu preostalih debelih bukovih stabala, na čitavoj je plohil provedena oplodna sječa, pa je ploha djelomice prirodno, a djelomice umjetno pošumljena. U mješovitim bukovim il smrekovim sastojinama vodi se visoka proreda, t. j . tanka il kržljava bukova stabla ostavljaju se radi zaštite tla, dok se od nadstojnih stabala uklanjaju ona sa potištenim krošnjama, tako da bolja stabla dobivaju više svjetla, što ima za posljedicu pojačanu prirast. Nekada su i tu bile mješovite bukove, jelove i smrekove sastojiine. Nekadanjim provadanjem čiste sječe i umjetnim pošumljenjem površina smrekom nastale su velike plohe čistih smrekovih sastojina sa svima već prije spomenutim lošim posljedicama. Sada se tamo, gdje je u umjetno podignutim čistim smrekovim sastojinama ostalo još nešto bukovih stabala, ta bukova štaba (koja potječu još od prijašnje generacije) polako oslobađaju od okolnih smrekovih stabala, sastojina se postepeno proreduje, što ima za posljedicu, da se pod krošnjama starih stabala podiže ne samo smrekov, već il bukov pomladak. Tamo pak, gdje ima uz to javora i jasena, ta se smjesa upotpunjuje" Jele ima malo, pa se ovdje teško prirodno pomlađuje. Gdje postoji opasnost od divljači i gdje nema bukovih stabala, koja bi se prirodno pomladila, tu se podižu ograde, u kojima se kultiviraju sve navedene vrste. Historija jedne 75-godišnje smrekove sastojine, koja je nastala prirodnim pomlađenjem, kazuje nam, da se godine 1850. i 1854. u nekadanjoj staroj smrekovoj sastojini posijala bukvica, da bi se na njenom mjestu podigla bukova sastojina. Međutim se kasnije smreka prirodno pomladila i bukvu potpuno potisnula. To je dobar primjer, da se u cvim predjelima i u ovakovim prilikama mora za vremena u mješovitoj sastojini bukvu zaštititi od smreke, jer će inače opet bukva biti potisnuta. XII. U narednim redcima prikazaću nekoliko šumsko-uzgojnih slika iz čehoslovačkih šuma. Tako sam na području šumske uprave Krivo kla d imao prilike da vidim slijedeće: 1. U mješovitoj jelovoj i borovoj sastojini kod mnogih jela opadaju postepeno iglice i takova se stabla obično za nekoliko godina osuše. Sušenje počimlje od vrha, u donjim dijelovima krošnje ostaju grane zelene. 0 tom se pojavu u čehoslovačkoj stručnoj literaturi mnogo pisalo i na terenu istraživalo, ali se još nije pronašao pravi uzrok. Postoji mišljenje, da se za vrijeme jakih zima pojedino korijenje smrznulo, pa je nastalo sušenje pojedinih grana. Tlo je u takovim sastojinama obraslo korovom, jela se ovdje teško pomlađuje, te izgleda, da ni jela, a ni bor nisu ovdje na svom prirodnom staništu, već bi jedino bukva odgovarala, koja bi ujedno i tlo popravila. Pomladenje se vrši klinolikim sječama po Eberhardovom principu. U koliko ne uspije prirodno pomladenje, vrše se umjetna popunjavanja. 2. Na plohi velikoj 170 ha bila je do godine 1922. čista smrekova sastojina, koja je te godine napadnuta po koludrici (Liparis monacha), te su se sva smrekova stabla osušila. Ostale su netaknute tek pojedine 440 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 33 <-- 33 --> PDF |
grupe običnog bora, koje su bile po smrekovoj sastojini rastresene. Zbog nedostatka biljaka nije se ta velika ploha mogla odmah pošumiti, već je 7 godina morala ostati nepošumljena. Od godine 1929. počelo se intenzivno raditi na njezinom pošumljenju, ali se zbog lošeg iskustva sa čistom smrekovom sastojinom podižu isključivo mješovite sastojke lišćaračetinara. Zbog podivljalosti tla (velike trave i korova) to je pošumljenje vrlo teško, ali je ipak na većinu plohe vrlo lijepo uspjelo, i ako divljač nanosi vrlo mnogo štete. 3. I u 90-godišnjoj borovoj sastojini provodi se pomladenje klinolikim sječama. Pošto se nastoji da buduća sastojina bude mješovita, to se tlo još pod starom sastojinom umjetno razrahljuje i na njem sije javorovo i jasenovo sjeme, pa se uz borov prirodni pomladak vrlo lijeporazvija javorov i! jasenov — unatoč dosta visoke trave i korova. SI. 42. Masarykov les. Šumski vrt sa SI. 43. Š. U. Jerrmice. Prirodno po »Spomenikom lesu«. Napred su gre- mlađenje mješovite smrekove, borove diče sa petgodišnjom omorikom (Pi- i ariševe sastojine. cea omorica Paučić). Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. 4. 120-godišnja čista bukova sastojina pomlađuje se klinolikim sječama i to tako, da se na sječnoj površini bukva prirodno pomlađuje, a u taj prirodni: pomladak unose se umjetno četinari, te se tako stvara mješovita sastojina. Stabla se kod sječe ruše u staru sastojinu i izvoze na izvozni put, a da se pri tom ne oštećuje pomladak. I za prirodno je pomladenje dobro, da se tlo malo na površini razrahli! t. j . da se dođe do mineralnog tla, jer se na tim mjestima prirodni pomladak podigne mnogo lakše nego na zbijenom tlu. 5. Vrlo je uspjela umjetno podignuta kultura ariša (Larix Europea var. Sudetica). Sada 5-godišnji ariši (2 god. školani, a 3 god. u kulturi) prosječno su visoki 1.20 m, a pojedini primjerci sižu i do 2 metra. 6. Pod 110-godišnjom borovom sastojinom uzorale su se plugom brazde u međusobnom razmaku od 1.5—1.3 m. U te se brazde posijao izmjenično Fraxinus excelsior, Tilia parvifolia i Fagus siilvatica. Bor će 441 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 34 <-- 34 --> PDF |
se prirodno pomladiti. Kada se stara sastojina posiječe, onda će se kultura popuniti još i sa arišem. 7. U 75-godišnjoj borovoj sastojini, u kojoj je bilo i 2—3% hrastovih stabala, počelo se prije 12 godina sa oplodnom sječom. Bor se vrlo lijepo prirodno pomladio, a iz panjeva hrastovog podrasta razvio se ü lijepi hrastov pomladak. 8. 60-godišnja ariševa sastojina sa podstojnom smrekom bila je prije 10 godina t. j . u svojoj 50. godini! prorijeđena, pa su pri tom izvađena sva lošija stabla, tako da je ostala prvoklasna ariševa sastojina, koja je iste godine podsađena smrekovim biljkama. Smrekova kultura pod ariševom sastojinom dobro je uspjela. Ariš će se uzgajati do starosti od 100 god., tako da stabla prirastu što više u debljinu, jer ariševo tehn. drvo jačih dimenzija ima veliku vrijednost. SI. 44. Š. U. Jafomčricc. 120-godišnja SI. 45. Š. U. Bohumice. Mješovita mješ. sastojina ariša, bora i smreke. sastojina hrasta, jele i bukve. Podstojno: lipa, grab i hrast. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. 9. U mješovitoj 75-godišnjoj smrekovoj i borovoj sastojini, koja se prostire na površini od 25 ha, smreka je uništena po Liparis monaehi i posječena; ostala su samo borova stabla. Godine 1935/36 čitava je ploha preorana u brazde, koje su međusobno udaljene 1—1.5 m. U te brazde posijao se jasen, hrast, jela, bukva, javor i lipa. Sada, nakon 3 godine, sve su se te vrste dobro primile. Pojedine trogodišnje bukove biljke visoke su i 30—40 cm. Hrast je također dobar. Radi obrane od divljači čitava je ploha ograđena. Troškovi ovog umjetnog pošumljenja iznose zajedno sa nabavkom sjemena 600 Din po ha. 10. 95-godišnja ariševa sastojina pomladiće se tako, da će se mjestimice progaliti i u te progale posijati lišćari i četinari. Na ostaloj površini ariš će se prirodno pomladiti. Ariš nije u tom predjelu autohton, već je prije 100 godina umjetno unesen. Ovo je jedna od najstarijih ariševih sastojina u tom šumskom predjelu. Stabla su minimalno 35 m visoka. 11. 120-godišnja bukova sastojina na površini od 20 ha prirodno je pomlađena po načinu Gajerove sječe (Dunkelschlag). Stara su stabla 442 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 35 <-- 35 --> PDF |
posječena, a potom je bukvom pomlađena ploha umjetno popunjena sa smrekovim, borovim, ariševim i jasenovim biljkama. Prirodni bukov pomladak danas je star 12 godina, a umjetni 8 godina. 12. U 100-godišnjoj mješovitoj bukovoj i borovoj sastojini, koja se već malo prorijedila, mjestimice se prirodni bukov pomladak već vrlo dobro uhvatio, dok borovog pomlatka još nema. Sastojina će se i dalje u smjeru od SI na JZ. proredivatil, pa se očekuje, da će se u jače prorijeđenoj sastojini (sa više svjetla) j bor prirodno pomladiti, a nakon što bude sva površina pomlađena, sva će se stara stabla posjeći. 13) Zanimive su i dvije pokusne plohe, osnovane radil ispitivanja rasta Chamaecyparis Lawsonianae u poredbi sa domaćom smrekom. Svaka ploha zaprema 250 m2, a nalaze se jedna uz drugu. Na prvoj je 30-godišnja Picea excelsa, a na drugoj isto tako star Chamaecyparis. Egzota je uzrasla nešto više od domaće smreke, a i) čistija je od grana. SI. 46. Š. U. Ruda. Prirodno ipomla- SI. 47. Š. U. Ruda. Prirodno pomlađenje ariševih sastojina. denje bijelog jasena. Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z Vajda. Ima mnogo stabala Chamaecyparisa, koja se rašljaju već od panja. Na malo svjetlijim mjestima kao i na onima, na koja dolazil svjetlo sa strane, već se sada (u 30 god.) uhvatio dosta gusti prirodni pomladak Chamaecyparisa, što kod smreke nije. XIII. U šumskom području u okolici Tf ebonja, velikom 10.000 ha, veći dio sastojina čine bor i smreka; tek je manji dio sastavljen od hrasta, jasena, brijesta i johe sa nešto bukve. Osobito lijepo uspijeva prirodno pomlađenje borovih, a mestimice i smrekovih sastojina. Borove se sastojine pomlađuju u smjeru od istoka i; sjevero-istoka prema zapadu i jugozapadu, a smrekove od sjevera prema jugu. Pomlađenje počimlje tako, da se najprije u 80-god. sastojini otvaraju krugovi sa površinom od 100—200 m2, koji se obično za nekoliko godina prirodno pomlade, te tako nastaju skupine prirodnog pomlatka. Tada se preostala sastojina među skupinama progali, te se i tu podiže prirodni pomladak, koji se postepeno poveže sa pomlatkom nastalim u krugovima. Međutim se u smjeru sječe otvaraju dalje novi krugovi. 443 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kada se u prvom redu podigao u krugovima pomladak i površina među skupinama pomladila, tada se taj pomladak oslobađa od krošanja starih stabala (tek se ostavljaju neka najljepša stabla kao pričuvci), a kada se prvi red krugova spojio sa drugim, onda se sa potpuno pomlađene površine uklanjaju sva stara stabla. Na onim mjestima, na kojima prirodno pomlađenje iz bilo kojih razloga nije uspjelo, prirodni pomladak se potpunjuje umjetnim načinom: sadnjom 4 godišnjih smrekovih biljaka. Pomlađenje traje obično 20 godina. Sječnii red se ravna prema uspjehu prirodnog pomlađenja. Postoji namjera, da se velike površine čistih borovih sastojina podsade sa acer negundo. Na mjestima, gdje uspijeva bukva, u starije čiste smrekove ii borove sastojine unosi se na umjetni način bukva u okruge. Te se bukove skupine, radi zaštite od divljači, ograđuju. Kada bukove skupine poodrastu. tada se bor odnosno smreka prirodnim načinom pomladi i taj se prirodni pomladak postepeno spoji sa bukovim skupinama. Na više mjesta u ovom predjelu naišao sam na hrastovu sastojinu sa podstojnom smrekom. Ta se smjesa nije pokazala dobrom, jer je tlo za hrast preplitko. Mineralna podloga je čvrsti nepropusni bauksit, nad kojim se nalazi tek tanki 30—40 cm sloj pjeskovitog tla izmiješan sa humusom. Na takovom tlu stvaraju hrast i smreka sirovi humus. I mnoge su borove sastojine podsadene sa smrekom, ali bi bolje bilo, da je mjesto smreke koji liščar (na pr. bukva, acer negundo ili lipa), pa se to u novije doba i čini. Borova i smrekova stabla imaju prosječne visine do 35 m, a pojedince il preko 40 m. Uprava ima nekoliko većih i više manjih šumskih vrtova. Manji se šumski vrtovi osnivaju u blizini ploha, koje se prirodno pomlađuju tako, da za popunjenje potrebne biljke budu pri ruci. Osim toga biljke se odgajaju na terenu, na kojem će i dalje rasti, pa je umjetno pošumljenje sigurnije. Kao gnojivo služe potočne i riječne naplavine. Biljke se u vrtu nikad ne polijevaju, već samo čiste od korova. Svi su vrtovi vrlo uredni il potpuno čisti od korova. Produkcija jedne biljke stojil 10 para. Vlažna mjesta zauzima crna joha. Pošto je podloga tla nepropusna, to se (zbog skupljanja vode i stvaranja tresetišta) na većim površinama mora provađati odvodnja, pa se u tu svrhu kopaju odvodni kanali. Područje je dijelom poplavno, pa tu čine sastojine Ou pedunculata, Qu cerriis, Ou sessiliflora, Fraxilnus excelsior, Ulmus i t. d. XIV. U fakultetskim šumama visoke šumarske škole u Brnu (u »Masarykovom lesu«) ima također mnoštvo lijepih šumisko-uzgojnih primjera, pa ću neke od njih da ukratko opišem: 1. U mješovitoj sastojini bukve, jele i bora najprije se postepenim progaljivanjem prirodno pomlađuje bukva i jela, a nakon toga bor. Prirodno pomlađena sastojina umjetno se tada popunjava sa arišem ii smrekom. 2. Mješovita bukova, jelova i ariševa sastojina pomlađuje se po Eberhardovom principu. Klinolike se sječine (ovisno o uspjehu prirodnog pomlađenja) postepeno proširuju, ali tako da se najprije pomladi bukva i jela. Ta se stabla nakon toga postepeno posijeku, a ostave samo ariiševa, koja se na preostaloj površini (zbog dovoljne količine svjetla) vrlo lako prirodno pomlade i popune bukov i jelov prirodni pomladak. 444 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 37 <-- 37 --> PDF |
3. U istim se sastojinama provađa i priirodno pomlađivanje na pruge, koje u početku pomlađivanja t. j. kod prve sječe ne smiju biti šire od 10 metara. Te se pruge dalje proširuju, ali je to proširenje i daljnja sječa uvijek ovisna od napretka prirodnog pomlađenja. Os pruge ide od Sli prema JZZ. 4. U 100-godišnjoj mješovitoj jelovoj i borovoj sastojini jela se postepenim laganim progaljivanjem pomladila, nakon čega su se sva stara jelova stabla posjekla, a borova stabla su ostala. Nastale su 2 etaže; jednu čini podstojna mlada jelova sastojina, a drugu nadstojna stara borova sastojina. Bor će ostati! do konca druge ophodnje, tako da će se dobiti borova stabla jakih dimenzija. 5. Vrlo je lijep primjer, kako na prirodno pomlađivanje utječe smjer sječe. Mješovita borova, ariševa il bukova sastojina prirodno se pomlađuje postepenom progalnom sječom, koja se vodi sa južnog i sjevero- istočnog njenog ruba. U nastali prirodni pomladak umjetno se unosi jela. Kod pomlađivanja sa južne strane bor, a pogotovo ariš, ima´ . ´ SI. 48. Visoke Tatre. Smreka i limba na granici šume kod Popradskog plesa. Foto: Dr. Z. Vajda. vrlo lijep rast, dok bukva na tima izrazito južnim položajima i bez zaštite borovih i ariševih krošanja ne može da napreduje. Pa i kada se umjetno unosi, teško napreduje. Nekoliko desetaka metara dalje, ali kod pomlađenja sa istočne i sjevero-istočne strane umjetno unesena jela dobro uspijeva, a pogotovo se bukva odlično prirodno pomlađuje, ali je tu arišev rast i pomlađenje; očito mnogo lošije. Ovaj nam školski primjer jasno pokazuje, kako je po uspjeh prirodnog pomlađenja od odlučne važnosti, sa koje se strane započimlje, i vodi sječa, uzevši pri tom u objfcir viste drva, koje sastojinu sačinjavaju. 6. Kod otvaranja sječa u starim sastojinama na malim površinama^ u svrhu prirodnog pomlađenja, mora se naročito paziti, da začetak sječe ne bude širi od 10 m, te da se sastojinski rubovi u nikojem slučaju ne otvore, već ima da na krajevima ostane najmanje do 20 m. široki rub stare sastojine netaknut. Time se postizava to, da se specijalna sastojinska klima ne uništi, pa se sastojina na progaljenim mjestima lako prirodno pomladi. Kada se jednom poremeti! sastojinska klima, onda je prirodno pomlađenje vrlo teško. U velikom šumskom vrtu Masarvkovog lesa nalazi se »Spomenik lesu« t. j . spomenik šumi izrađen iz kamena. U kamene ploče tog spo 445 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 38 <-- 38 --> PDF |
menika uklesani su najljepši stihovi, koje su o šumi ispjevali pjesnici svih naroda svijeta. XV. U šumskoj upravi J e m n i c e naišao sam na osobito uspjelo prirodno pomladenje ariševe sastojine. Sječa napreduje od ruba prema nutarnjostil sastojine polaganim tempom, te traje 20 god., da se pomladi ploha u širini! od 40 m. Ako je sastojina jednolična i velika do 20 ha, tada se razdijeli u više dijelova, pa se u svakom od njih provodi takovom postepenom sječom prirodno pomladenje. Najbolje je sa pomlađenjem početi na strani protivnoj od smjera najjačeg vjetra, ali se može, ako se prethodno osigura sastojinska klima, početi sa pomlađenjem i na ostalim stranama. Počme li se pako u sredini sastojine, onda se postepeno napreduje na sve četiri strane tako, da uzrasla mlada sastojina u SI. 49. Š. U. Erdmannshausen. Borova SI. 50. S. U. Lauenau. Nejednako sastojina sa podsađenom bukvom i stara bukova sastojina. jelom. svojoj sredini! ima najveća i najstarija stabalca, dok se njezini rubovi na sve strane svršavaju sa mladim pomlatkom. Više ovakovih sastojina daje valovitu šumsku površinu. Kod mješovite sastojine smreke i bora sa arišem sječa se vodi tako, da se najprije pomladi smreka, zatim bor, a naposljetku ariš. XVI. Čiste smrekove sastojine na području šumske uprave Jaro m e r i c e daju nam školski primjer štetnih posljedica šumsko-poljskog gospodarenja. Ovdje je na velikim površinama prije 50 god. provedena čista sječa, panjevi! su bili iskrčeni, tlo preorano i nekoliko godina iskorišćavano u poljoprivredne svrhe. Nakon toga podignute su umjetno čiste smrekove sastojine. koje sada u svojoj starosti od 50 godina pokazuju vrlo žalosnu sliku ovakovog protuprirodnog gospodarenja. Već je danas do 50% stabala trulo i zaostaje u prirastu. Ako se uzme u obzir drvna 446 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 39 <-- 39 --> PDF |
masa, koja se godišnje isiječe zbog trulosti, onda te mlade sastojine imaju već danas negativan prirast. Te su sastojine ujedno i izvor Liparis monache i drugih kalamiteta, pa zadaju stalne brige i oteščavaju gospodarenje čitave uprave. Moraće se stoga prije reda posjeći i osnovati mjesto njih mješovite sastojine. Kao kontrast ovom primjeru u istoj šumskoj upravi ističe se svojim rastom i vrijednošću 120-godišnja mješovita sastojina ariša, bora, smreke, hrasta, lipe i graba. Ariša ima 70%. On je ovamo umjetno unesen, ali se zbog toga, što je došao na odgovarajuću stojbinu, osobito lijepo razvio. Njegova jedra stabla visoka su do 40 m, a od tog je 20 m posve čisto od grana. Srce mu je zdravo i tamno crveno, pa je SI. 51. Š. U. Kunersdorf. Njega hra- SI. 52. Š. U. Böddeken: 28-godišnja stove sastojine podsadnjom bukve u nenjegovana smrekova sastojina. svrhu očuvanja hrasta od vodenih izbojaka. drvo vrlo dobrog kvaliteta. Vrijedi 300 KČ po 1 m3. Vertikalni sklop ove sastojine je potpun. Gornju etažu čine ariševe krošnje, zatim dolaze borove, pa smrekove, dok donju etažu ispunjuju grab i lipa. Svuda se već sada, pod razmjerno gustim sklopom, diže prirodni pomladak. Čitava pak sastojina daje idealnu sliku, koja bi morala biti cilj uzgoja budućih sastojina u ovom području. XVII. Na 1600 ha velikoj površini šumske uprave B o h u m i c e raširena je mješovita sastojina hrasta (60%), bukve (15%) i jele (25%). Smreka u tom području ne pridolazi. Prema dobivenim podacima jela je u tu hrastovu i bukovu sastojinu umjetno unesena prije 150 godina, ali joj ekološke prilike tako dobro odgovaraju, da se danas pod hrastom i bukvom vrlo lako prirodno pomlađuje, te vrlo brzo raste, tako da u pomlađenoj, jednako staroj sastojini prijeti hrastu opasnost, da ga jela 447 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 40 <-- 40 --> PDF |
posvema potisne, pa se tu mora hrast oslobađati od jele. Hrast je tu: kvalitativno vrlo dobar, a jela ima jak prirast. XVIII. U šumskim upravama Lomn a i Rud a na području direkcije šuma Fridek gospodarilo se do prije 10 godina čistom sječom na velikim površinama, a djelomice oplodnom sječom. Loše posljedice ovakovog gospodarenja nisu bile rijetke. Posljednja velika katastrofa bila je god. 1925., kada je vjetar porušio nekoliko stotina ha čistih smrekovih sastojina, koje su tek prije nekoliko godina uz velike troškove pošumljene. Stoga se počam od 1928. godine prešlo na intenzivno gospodarenje na malim plohama sa ciljem prirodne obnove sastojina. Radi znatne rasclanjenosti terena, te veoma različitog boniteta i raznih vrsta drveća nije se mogla za čitavo područje primijeniti jedna stalna metoda, SI. 53. Š. U. Böddeken: 28-godišnja SI. 54. Š. U. Petkus. Njega i postenjegovana smrekova sastojina. peno izdvajanje sjemenjaka u borovoj sastojini. već je rađeno individualno sa potpunim obzirom na tlo, čija se produkciona snaga nije smjela oslabiti. U nekim se predjelima sastojine sijeku i obnavljaju po principu Wagnerove sječe, negdje se pak nižu male klinolike sječine, koje se vode po principu Eberhardovom, uz njih dalje nailazimo na Qajerove sječe i pomlađenje u krugovima, a ima sastojina, gdje se sječa ravna prema već stvorenom prirodnom pomlatku. U kratko rečeno, tu nemaš šablone i strogih propisa, već se gospodari onako, kako to zahtijevaju prilike tla i sastojine u svakom pojedinom slučaju. U mješovitim sastojinama ovog područja pruža lijepu sliku pomlađenje mješovite sastojine jele (50%), ariša (20%), bukve 20%) i smreke (10%). Prije 20 godina sastojina se toliko progalila, da se u njoj mogao razviti bukov, jelov i smrekov pomladak. Qodine 1928. počelo se na sjevernoj strani sa sje 448 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 41 <-- 41 --> PDF |
<čom na uske pruge (sječ. površina velika je 0.33 ha). Ariševa su se stabla ostavljala kao sjemenjaci. Već je god. 1929. čitava sječina bila zasijana i ariševim sjemenom tako, da je prirodni pomladak stare sastojine potpuno kompletiran, te se mlada mješovita sastojina bujno dalje razvija. Tako se sječom na uske pruge svake godine dalje napreduje u smjeru od sjevera prema jugu sa potpunim uspjehom prirodnog pomladenja. Ariševi pričuvci, koji ostaju na sječini, iskorišćujući potpuno svoj slobodni polojžaj il svjetlo, povećavaju svoj prirast tako, da im prsni promjer u 100 godina dosiže 70 cm, visina i 36 m, a drvna masa deblovine do 5 m3. Na jednom drugom mjestu u mješovitoj bukovoj i smrekovoj sastojim bilo je nešto jasenovih stabala. Kod provadanja sječe na okruge ostavljala su se jasenova stabla kao semenjaci, koji su čitavu sječnu površinu zasijali sjemenom tako, da su nastale velike grupe jasenovog pomlatka. XIX. Šumska uprava V y š n y Hag y u Visokim Tatrama interesantna je u dendrogeografskom pogledu, jer se njezin teritorij rasprostire u nadmorskim visinama između 1.000 do 2.600 metara, pa se lijepo može pratiti granica šume. Do 1.400 m nadmorske visine siže još donekle sklopljena mj. sastojiina smreke i ariša sa nešto jarebike i klekovine. Iznad te visine, kod 1500 m, nestaje ariša posve, a javlja se pojedinački limba (Pinus cembra). Sklop se smrekove sastojine posve prekida, klekovina sve češće i gušće pridolazi, a uz nju se viđa na svjetlijim mjestima juniperus nana. Kod 1.600 m nestaje i smreke, klekovina je potpuno prevladala i pokrila sve površine, tek tu i tamo strši! po koje smrekovo stablo sa nekoliko grana izraslih na strani protivnoj od vladajućeg vjetra. Iznad 1700 m nestaje i sklopljene formacije klekovine, koja se penje pojedinački mjestimično do 1800, a negdje i preko 1900 m nadmorske visine. Limba (Pinus cembra) visoka 8 metara nađena je još u nadmorskoj visini od 1780 m. Sastojine iznad 1400 m nadmorske visine spadaju pod zaštitne, pa se tako s njima i gospodari Zbog velikih vjetrova i teških stojbinskih prilika ovog visokog gorja moguće je na čitavom području ove uprave jedino preborno gospdarenje, ali je i to nemoguće nesmetano provađati. Prema podacima G. Vincenta (Vysoke Tatry — str. 137) 27.081 ha tatranskih šuma producira godišnje oko 73.600 m3 t. j . 2.7 m3 po ha. Od ove površine otpada na gosp. šume 17.492 ha, koje produciraju 54.334 m3 t. j . 3.1 m3 po ha, dok 8.316 ha zaštitnih šuma producira oko 16.000 m3 t. j . prosečno 1.9 m3 po ha. Velike smetnje izvedbi gospodarskog plana čine vjetrovi, koji ovdje u većini slučajeva određuju, gdje, kada, koliko i kako će se sjeći, tako da se u mnogo slučajeva moraju velike površine umjetno pošumljavati. Zaključak. Ovi mnogobrojni primjeri, koje sam riječima ocrtaoslikama upotpunio, dozvoljavaju mi, da o savremenom nastojanju i radu oko podizanja i uzgajanja sastojina u proputovaniim zemljama zaključim slijedeće: 1. Općenito je nastojanje, da se sve jednako stare čiste sastojine četinara, osnovane u prošlosti na velikim površinama umjetnim načinom, pretvore u nejednako stare sastojine četinara i lišćara. U tim se mješovitim sastojinama daje prednost vrednijim vrstama drveta, koje 449 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 42 <-- 42 --> PDF |
moraju biti u smjesi zastupane sa 70 do 80%. Od četinara dolazi u obzir ariš, bor, smreka i: jela; od lišćara hrast! i! jasen, a bukva tek na izrazito njoj povoljnim tlima, gdje daje veći procent vrijednog tehničkog drveta. Manje vrijedni lišćari čine podstojnu sastojinu, kojoj je svrha, da štiti tlo i čuva njegovu produkciionu sposobnost, da osigurava sastojinsku klimu, te da u sastojinskoj cjelini stvara biološku ravnotežu. 2. Na svakom se staništu nastoje podići i uzgojiti sastojine onih vrsta drveta, koje tamo po prirodi spadaju, te gdje su nekad te vrste, dok se nisu čistom sječom potisnule, dominirale. Uzgoj stranih vrsta drveća više se ne forsira kao nekad. Iznimku čini duglasija, ali se i tu u posljednje vrij´eme, zbog pojave opasnih zaraza rhabdocline i adelopusa, preporuča što veći oprez tako, da se duglasija uzgaja jedino u smjesi sa domaćim vrstama. 3. Čista sječa na velikim površinama potpuno jö isključena, pa se svagdje uvodi gospodarenje na malim površinama. Čistu sječu na malim površinama sa umjetnim pošumljenjem opazio sam u smrekovim sastojinama u Bavarskoj (klinolike sječe i uske pruge), te u nekim borovim sastojinama u Pruskoj, ali je u tim slučajevima uzrok vođenja čiste sječe i umjetnog pošumljenja brzi! tempo iskorišćavanja (zbog sadanje velike potrebe na drvu u Njemačkoj), koji ne dozvoljava da se čeka na polaganije prirodno pomlađenje. Čista se sječa još vodi i na lošim pjeskovitim tlima, na kojima se pod današnjim ekološkim prilikama starih borovih sastojina ne može očekivati prirodni pomladak. 4. Kod obnove sastojina daje se svuda prirodnom pomladenju prednost pred umjetnim, za kojim se posiže tek onda, kada je prirodno pomlađenje iz bilo kojih razloga zatajilo ili nije potpuno uspjelo, te kada se pretvaraju čiste sastojine u mješovite unašanjem vrsta, koje u staroj sastojim nisu bile zastupane. Nadalje se umjetnim načinom podižu kulture na obešumljenim golim površinama. Kod sadnje biljaka na siromašnim pjeskovitim tlima vrlo su dobro uspjeli posljednjih godina pokusi sa dodavanjem mineralnih hraniva u obliku bazaltnog pijeska i praha, koji popravlja fizikalna i kemijska svojstva loših tala, te trajno pospješuje rast mladih biljaka. Zato se naročito u Prusiji propagira i forsira upotreba tog bazaltnog hraniva. 5. Kada se unašaju nove vrste drveća u sastojine i vrše umjetna pošumljenja, te podižu nove kulture, mnogo se pazi na rasu i provenienciju sjemena, čiju važnost sam istakao u posebnoj raspravi pod naslovom »Problem rase kod osnivanja sastojina«. 6. Način prirodnog pošumljenja odnosno sječe stare sastojine vrlo je raznolik, te se vrši počam od sječa na okruge i uskih sječa na pruge sa pomlađenjem sa strane, te sječa i pomlađenja pod zastorom, koje se razlikuju po veličini i obliku pomladne površine, po intenzitetu zahvata u sastojinu, po vremenskom razmaku pojedinih zahvata, pa sve do prebiranja i konačno stablimične sječe isključivo za sječu dozrelih stabala. Pri tom je svaka šablona isključena. Iz poznatih razloga prirodno se pomlađenje pokazalo sigurnije i uspješnije na manjim pomladnim površinama nego na velikim. Prirodno pomlađenje traži polagani tempo iskorišćavanja i stalno održavanje sastojinske klime. Toga se principa drži šumsko gospodarstvo u Cehoslovačkoj, pa se zato tamo mogu naći mnogi 450 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 43 <-- 43 --> PDF |
lijepi primjeri! prirodnog pomlađenja, osobito ariševiih, pa borovih, smrekovih, hrastovih i jasenovih sastojina. 7. Njezi kultura i sastojina posvećuje se velika pažnja počam od čišćenja u prvim godinama pa do proreda i progala u doba, kada one postaju već sposobne, da se prirodno pomlađuju. Svrha njege sastojina jest produkcija što vrednije drvne mase. Zato se već rano počimlje sa čišćenjem stabala od suhih grana i rezanjem tih grana ,što je dalo do sada vrlo dobre rezultate u borovim, duglasijinim i jelovim sastojinama. Uz to se upotrebljuju za postizavanje ove svrhe i! druge uzgojne mjere kao održavanje gustog sklopa, podsadivanje stare sastojine r t. d. Nakon dugogodišnjih iskustava došlo se u pogledu proreda, po podacima prof. Wiedemanna, do ovih rezultata: »Različite vrste proreda daju stabla različitih vrijednosti; već prema tome, da li se konačno formiraju lijepa uspravna stabla bez grana ili su ova manje uspravna i granata. Osim produkcije drvne mase mora da dođe u obzir i produkcija vrijednosti t. j . produkcija tehničkog drveta. »Za bor, smreku i bukvu ustanovljeno je slijedeće: 1. Sasrna slabe prorede daju općenito manje drvne mase, a bitno manje vrijednosti. Ali se mora uzeti u obzir, da i preveliko progaljivanje vodi do gubitka na prirastu. 2. Kod nijedne vrste drveta nije bilo moguće da se ustanovi, koja je optimalna gustoća (t. j . optimalni broj stabala po jedinici površine). Najpovoljnija gustoća sastojine mogla se ustanoviti tek za izvjesna staništa sa točno određenim osebinama. »Kod 100-godišnje bukove i borove sastojine I. boniteta mogu se producirati vrijedna stabla sa dobrim prirastom uz kružnu plohu od 20 do 33 m2 (u tom slučaju kreću se drvne mase od 300—500 m3 po ha). »Unutar tih granica leži odluka o stupnju prorede, ali potpuno neovisno od općenitih gledišta, a ovisno o mjesnim priilikama, o priilikama tla, o broju stabala, koja su određena za uzgoj i trajno njegovanje^ te konačno od mjesnih vrijednosti različitih sortimenata. »Povećanje predužitaka uzrokuje bitno snižavanje drvne zalihe po ha. To je postalo jasno poredbom rezultata dobivenih na pokusnim pio hama, na kojima se vršila dugogodišnja proreda u 3 stepena. »Ustanovilo se, da je ukupna produkcija drvne mase kod različitih stupanja prorede prosječno u okviru od 5—10% jednaka (te se razlike kreću unutar granica grešaka kod snimanja pok. ploha!). »Dapače je u mnogim starijim borovim sastojinama I. bon. drvna zaliha na koncu brižno provedenih uzgojnih radnja bila manja od one na početku, tako da u međuvremenu nije užit samo sav prirast, već i dio prvotne drvne zalihe. »Na boljim tlima trajno godišnje oduzimanje 10—20 m3 po ha nije u šumsko-uzgojnom pogledu donijelo nikakove štete. »U ukupnom prirastu drvne mase il u njenoj ukupnoj produkciji, osim sasma malih izuzetaka, nisu postignute različitim uzgojnim mjerama nikakove promjene.« 451 |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Za buduće gospodarenje u pruskim šumama karakteristično je ovo objašnjenje istog profesora: »U pruskim se šumama slijedećih 10 god. ima gospodariti tako, da se obustavi redovna sječa zrelih sastojina, te da se čitav godišnji prihod nadomjesti predužicima dobivenim uzgojnim mjerama: proredivanjem mladih sastojina na taj način, da pojačani prirast cjelokupnih sastojina nadomjesti više užite drvne mase«. Takovo gospodarenje diktirano je velikom potrebom Njemačke države na drvetu uz istodobno ograničenje uvoza drveta. Hoće li pak zaista pojačani prirast prorijeđenih sastojina nadomjestiti užite drvne mase, to je pitanje, na koje se danas ne može sigurno odgovoriti. S pouzdanošću se može ustvrditi, da striktno provadanje izloženih principa uzgajanja šuma vodi do potpune preobrazbe današnjih šuma u Njemačkoj i Čehoslovačkoj. Ako se tako dalje uporno nastavi sa intenzivnom i brižnom njegom sastojina i njihovih staništa, sa pretvaranjem čistih, jednako starih sastojina u mješovite, nejednako stare sastojine uz prirodno pomlađenje i usavršenu tehniku umjetnog podizanja šuma, to će se slika budućih sastojina znatno razlikovati od današnje. Buduće šume neće biti samo ljepše od današnjih, već će i njihove produkcione snage biti jače. Moguće će sadržavati manje drvne mase, ali će ta drvna masa po svojoj kvaliteti imati veliku vrijednost. A i produkcija drvne mase biće daleko sigurnija, jer će opasnosti, koje joj prijete od organske i anorganske prirode, biti svedene u takovim šumama na najmanju mjeru. Pomislimo Hi ovom prilikom na budućnost naših šuma i na sve ono, što bi valjalo s obzirom na njihovo današnje stanje poduzeti, da se njihov opstanak osigura i uz to poveća proizvodnja vrijednog drveta, to vidimo, da nas na polju uzgajanja i podizanja šuma čeka velik i naporan rad. Što se ranije i što energičnije bude u taj rad zahvatilo i omogućilo ga, to će sigurniji i plodonosniji biti njegov uspjeh, to će ljepša biti slika i naše buduće šume. RÉSUMÉ. L´auteur fait rapport des impressions sylviculturelles qu´il a pris ipendant son voyage en Allemagne et en Tchécoslovaquie d´hier. 452 |