DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 43 <-- 43 --> PDF |
lijepi primjeri! prirodnog pomlađenja, osobito ariševiih, pa borovih, smrekovih, hrastovih i jasenovih sastojina. 7. Njezi kultura i sastojina posvećuje se velika pažnja počam od čišćenja u prvim godinama pa do proreda i progala u doba, kada one postaju već sposobne, da se prirodno pomlađuju. Svrha njege sastojina jest produkcija što vrednije drvne mase. Zato se već rano počimlje sa čišćenjem stabala od suhih grana i rezanjem tih grana ,što je dalo do sada vrlo dobre rezultate u borovim, duglasijinim i jelovim sastojinama. Uz to se upotrebljuju za postizavanje ove svrhe i! druge uzgojne mjere kao održavanje gustog sklopa, podsadivanje stare sastojine r t. d. Nakon dugogodišnjih iskustava došlo se u pogledu proreda, po podacima prof. Wiedemanna, do ovih rezultata: »Različite vrste proreda daju stabla različitih vrijednosti; već prema tome, da li se konačno formiraju lijepa uspravna stabla bez grana ili su ova manje uspravna i granata. Osim produkcije drvne mase mora da dođe u obzir i produkcija vrijednosti t. j . produkcija tehničkog drveta. »Za bor, smreku i bukvu ustanovljeno je slijedeće: 1. Sasrna slabe prorede daju općenito manje drvne mase, a bitno manje vrijednosti. Ali se mora uzeti u obzir, da i preveliko progaljivanje vodi do gubitka na prirastu. 2. Kod nijedne vrste drveta nije bilo moguće da se ustanovi, koja je optimalna gustoća (t. j . optimalni broj stabala po jedinici površine). Najpovoljnija gustoća sastojine mogla se ustanoviti tek za izvjesna staništa sa točno određenim osebinama. »Kod 100-godišnje bukove i borove sastojine I. boniteta mogu se producirati vrijedna stabla sa dobrim prirastom uz kružnu plohu od 20 do 33 m2 (u tom slučaju kreću se drvne mase od 300—500 m3 po ha). »Unutar tih granica leži odluka o stupnju prorede, ali potpuno neovisno od općenitih gledišta, a ovisno o mjesnim priilikama, o priilikama tla, o broju stabala, koja su određena za uzgoj i trajno njegovanje^ te konačno od mjesnih vrijednosti različitih sortimenata. »Povećanje predužitaka uzrokuje bitno snižavanje drvne zalihe po ha. To je postalo jasno poredbom rezultata dobivenih na pokusnim pio hama, na kojima se vršila dugogodišnja proreda u 3 stepena. »Ustanovilo se, da je ukupna produkcija drvne mase kod različitih stupanja prorede prosječno u okviru od 5—10% jednaka (te se razlike kreću unutar granica grešaka kod snimanja pok. ploha!). »Dapače je u mnogim starijim borovim sastojinama I. bon. drvna zaliha na koncu brižno provedenih uzgojnih radnja bila manja od one na početku, tako da u međuvremenu nije užit samo sav prirast, već i dio prvotne drvne zalihe. »Na boljim tlima trajno godišnje oduzimanje 10—20 m3 po ha nije u šumsko-uzgojnom pogledu donijelo nikakove štete. »U ukupnom prirastu drvne mase il u njenoj ukupnoj produkciji, osim sasma malih izuzetaka, nisu postignute različitim uzgojnim mjerama nikakove promjene.« 451 |