DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 42 <-- 42 --> PDF |
moraju biti u smjesi zastupane sa 70 do 80%. Od četinara dolazi u obzir ariš, bor, smreka i: jela; od lišćara hrast! i! jasen, a bukva tek na izrazito njoj povoljnim tlima, gdje daje veći procent vrijednog tehničkog drveta. Manje vrijedni lišćari čine podstojnu sastojinu, kojoj je svrha, da štiti tlo i čuva njegovu produkciionu sposobnost, da osigurava sastojinsku klimu, te da u sastojinskoj cjelini stvara biološku ravnotežu. 2. Na svakom se staništu nastoje podići i uzgojiti sastojine onih vrsta drveta, koje tamo po prirodi spadaju, te gdje su nekad te vrste, dok se nisu čistom sječom potisnule, dominirale. Uzgoj stranih vrsta drveća više se ne forsira kao nekad. Iznimku čini duglasija, ali se i tu u posljednje vrij´eme, zbog pojave opasnih zaraza rhabdocline i adelopusa, preporuča što veći oprez tako, da se duglasija uzgaja jedino u smjesi sa domaćim vrstama. 3. Čista sječa na velikim površinama potpuno jö isključena, pa se svagdje uvodi gospodarenje na malim površinama. Čistu sječu na malim površinama sa umjetnim pošumljenjem opazio sam u smrekovim sastojinama u Bavarskoj (klinolike sječe i uske pruge), te u nekim borovim sastojinama u Pruskoj, ali je u tim slučajevima uzrok vođenja čiste sječe i umjetnog pošumljenja brzi! tempo iskorišćavanja (zbog sadanje velike potrebe na drvu u Njemačkoj), koji ne dozvoljava da se čeka na polaganije prirodno pomlađenje. Čista se sječa još vodi i na lošim pjeskovitim tlima, na kojima se pod današnjim ekološkim prilikama starih borovih sastojina ne može očekivati prirodni pomladak. 4. Kod obnove sastojina daje se svuda prirodnom pomladenju prednost pred umjetnim, za kojim se posiže tek onda, kada je prirodno pomlađenje iz bilo kojih razloga zatajilo ili nije potpuno uspjelo, te kada se pretvaraju čiste sastojine u mješovite unašanjem vrsta, koje u staroj sastojim nisu bile zastupane. Nadalje se umjetnim načinom podižu kulture na obešumljenim golim površinama. Kod sadnje biljaka na siromašnim pjeskovitim tlima vrlo su dobro uspjeli posljednjih godina pokusi sa dodavanjem mineralnih hraniva u obliku bazaltnog pijeska i praha, koji popravlja fizikalna i kemijska svojstva loših tala, te trajno pospješuje rast mladih biljaka. Zato se naročito u Prusiji propagira i forsira upotreba tog bazaltnog hraniva. 5. Kada se unašaju nove vrste drveća u sastojine i vrše umjetna pošumljenja, te podižu nove kulture, mnogo se pazi na rasu i provenienciju sjemena, čiju važnost sam istakao u posebnoj raspravi pod naslovom »Problem rase kod osnivanja sastojina«. 6. Način prirodnog pošumljenja odnosno sječe stare sastojine vrlo je raznolik, te se vrši počam od sječa na okruge i uskih sječa na pruge sa pomlađenjem sa strane, te sječa i pomlađenja pod zastorom, koje se razlikuju po veličini i obliku pomladne površine, po intenzitetu zahvata u sastojinu, po vremenskom razmaku pojedinih zahvata, pa sve do prebiranja i konačno stablimične sječe isključivo za sječu dozrelih stabala. Pri tom je svaka šablona isključena. Iz poznatih razloga prirodno se pomlađenje pokazalo sigurnije i uspješnije na manjim pomladnim površinama nego na velikim. Prirodno pomlađenje traži polagani tempo iskorišćavanja i stalno održavanje sastojinske klime. Toga se principa drži šumsko gospodarstvo u Cehoslovačkoj, pa se zato tamo mogu naći mnogi 450 |