DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 41 <-- 41 --> PDF |
<čom na uske pruge (sječ. površina velika je 0.33 ha). Ariševa su se stabla ostavljala kao sjemenjaci. Već je god. 1929. čitava sječina bila zasijana i ariševim sjemenom tako, da je prirodni pomladak stare sastojine potpuno kompletiran, te se mlada mješovita sastojina bujno dalje razvija. Tako se sječom na uske pruge svake godine dalje napreduje u smjeru od sjevera prema jugu sa potpunim uspjehom prirodnog pomladenja. Ariševi pričuvci, koji ostaju na sječini, iskorišćujući potpuno svoj slobodni polojžaj il svjetlo, povećavaju svoj prirast tako, da im prsni promjer u 100 godina dosiže 70 cm, visina i 36 m, a drvna masa deblovine do 5 m3. Na jednom drugom mjestu u mješovitoj bukovoj i smrekovoj sastojim bilo je nešto jasenovih stabala. Kod provadanja sječe na okruge ostavljala su se jasenova stabla kao semenjaci, koji su čitavu sječnu površinu zasijali sjemenom tako, da su nastale velike grupe jasenovog pomlatka. XIX. Šumska uprava V y š n y Hag y u Visokim Tatrama interesantna je u dendrogeografskom pogledu, jer se njezin teritorij rasprostire u nadmorskim visinama između 1.000 do 2.600 metara, pa se lijepo može pratiti granica šume. Do 1.400 m nadmorske visine siže još donekle sklopljena mj. sastojiina smreke i ariša sa nešto jarebike i klekovine. Iznad te visine, kod 1500 m, nestaje ariša posve, a javlja se pojedinački limba (Pinus cembra). Sklop se smrekove sastojine posve prekida, klekovina sve češće i gušće pridolazi, a uz nju se viđa na svjetlijim mjestima juniperus nana. Kod 1.600 m nestaje i smreke, klekovina je potpuno prevladala i pokrila sve površine, tek tu i tamo strši! po koje smrekovo stablo sa nekoliko grana izraslih na strani protivnoj od vladajućeg vjetra. Iznad 1700 m nestaje i sklopljene formacije klekovine, koja se penje pojedinački mjestimično do 1800, a negdje i preko 1900 m nadmorske visine. Limba (Pinus cembra) visoka 8 metara nađena je još u nadmorskoj visini od 1780 m. Sastojine iznad 1400 m nadmorske visine spadaju pod zaštitne, pa se tako s njima i gospodari Zbog velikih vjetrova i teških stojbinskih prilika ovog visokog gorja moguće je na čitavom području ove uprave jedino preborno gospdarenje, ali je i to nemoguće nesmetano provađati. Prema podacima G. Vincenta (Vysoke Tatry — str. 137) 27.081 ha tatranskih šuma producira godišnje oko 73.600 m3 t. j . 2.7 m3 po ha. Od ove površine otpada na gosp. šume 17.492 ha, koje produciraju 54.334 m3 t. j . 3.1 m3 po ha, dok 8.316 ha zaštitnih šuma producira oko 16.000 m3 t. j . prosečno 1.9 m3 po ha. Velike smetnje izvedbi gospodarskog plana čine vjetrovi, koji ovdje u većini slučajeva određuju, gdje, kada, koliko i kako će se sjeći, tako da se u mnogo slučajeva moraju velike površine umjetno pošumljavati. Zaključak. Ovi mnogobrojni primjeri, koje sam riječima ocrtaoslikama upotpunio, dozvoljavaju mi, da o savremenom nastojanju i radu oko podizanja i uzgajanja sastojina u proputovaniim zemljama zaključim slijedeće: 1. Općenito je nastojanje, da se sve jednako stare čiste sastojine četinara, osnovane u prošlosti na velikim površinama umjetnim načinom, pretvore u nejednako stare sastojine četinara i lišćara. U tim se mješovitim sastojinama daje prednost vrednijim vrstama drveta, koje 449 |