DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 37 <-- 37 --> PDF |
3. U istim se sastojinama provađa i priirodno pomlađivanje na pruge, koje u početku pomlađivanja t. j. kod prve sječe ne smiju biti šire od 10 metara. Te se pruge dalje proširuju, ali je to proširenje i daljnja sječa uvijek ovisna od napretka prirodnog pomlađenja. Os pruge ide od Sli prema JZZ. 4. U 100-godišnjoj mješovitoj jelovoj i borovoj sastojini jela se postepenim laganim progaljivanjem pomladila, nakon čega su se sva stara jelova stabla posjekla, a borova stabla su ostala. Nastale su 2 etaže; jednu čini podstojna mlada jelova sastojina, a drugu nadstojna stara borova sastojina. Bor će ostati! do konca druge ophodnje, tako da će se dobiti borova stabla jakih dimenzija. 5. Vrlo je lijep primjer, kako na prirodno pomlađivanje utječe smjer sječe. Mješovita borova, ariševa il bukova sastojina prirodno se pomlađuje postepenom progalnom sječom, koja se vodi sa južnog i sjevero- istočnog njenog ruba. U nastali prirodni pomladak umjetno se unosi jela. Kod pomlađivanja sa južne strane bor, a pogotovo ariš, ima´ . ´ SI. 48. Visoke Tatre. Smreka i limba na granici šume kod Popradskog plesa. Foto: Dr. Z. Vajda. vrlo lijep rast, dok bukva na tima izrazito južnim položajima i bez zaštite borovih i ariševih krošanja ne može da napreduje. Pa i kada se umjetno unosi, teško napreduje. Nekoliko desetaka metara dalje, ali kod pomlađenja sa istočne i sjevero-istočne strane umjetno unesena jela dobro uspijeva, a pogotovo se bukva odlično prirodno pomlađuje, ali je tu arišev rast i pomlađenje; očito mnogo lošije. Ovaj nam školski primjer jasno pokazuje, kako je po uspjeh prirodnog pomlađenja od odlučne važnosti, sa koje se strane započimlje, i vodi sječa, uzevši pri tom u objfcir viste drva, koje sastojinu sačinjavaju. 6. Kod otvaranja sječa u starim sastojinama na malim površinama^ u svrhu prirodnog pomlađenja, mora se naročito paziti, da začetak sječe ne bude širi od 10 m, te da se sastojinski rubovi u nikojem slučaju ne otvore, već ima da na krajevima ostane najmanje do 20 m. široki rub stare sastojine netaknut. Time se postizava to, da se specijalna sastojinska klima ne uništi, pa se sastojina na progaljenim mjestima lako prirodno pomladi. Kada se jednom poremeti! sastojinska klima, onda je prirodno pomlađenje vrlo teško. U velikom šumskom vrtu Masarvkovog lesa nalazi se »Spomenik lesu« t. j . spomenik šumi izrađen iz kamena. U kamene ploče tog spo 445 |