DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kada se u prvom redu podigao u krugovima pomladak i površina među skupinama pomladila, tada se taj pomladak oslobađa od krošanja starih stabala (tek se ostavljaju neka najljepša stabla kao pričuvci), a kada se prvi red krugova spojio sa drugim, onda se sa potpuno pomlađene površine uklanjaju sva stara stabla. Na onim mjestima, na kojima prirodno pomlađenje iz bilo kojih razloga nije uspjelo, prirodni pomladak se potpunjuje umjetnim načinom: sadnjom 4 godišnjih smrekovih biljaka. Pomlađenje traje obično 20 godina. Sječnii red se ravna prema uspjehu prirodnog pomlađenja. Postoji namjera, da se velike površine čistih borovih sastojina podsade sa acer negundo. Na mjestima, gdje uspijeva bukva, u starije čiste smrekove ii borove sastojine unosi se na umjetni način bukva u okruge. Te se bukove skupine, radi zaštite od divljači, ograđuju. Kada bukove skupine poodrastu. tada se bor odnosno smreka prirodnim načinom pomladi i taj se prirodni pomladak postepeno spoji sa bukovim skupinama. Na više mjesta u ovom predjelu naišao sam na hrastovu sastojinu sa podstojnom smrekom. Ta se smjesa nije pokazala dobrom, jer je tlo za hrast preplitko. Mineralna podloga je čvrsti nepropusni bauksit, nad kojim se nalazi tek tanki 30—40 cm sloj pjeskovitog tla izmiješan sa humusom. Na takovom tlu stvaraju hrast i smreka sirovi humus. I mnoge su borove sastojine podsadene sa smrekom, ali bi bolje bilo, da je mjesto smreke koji liščar (na pr. bukva, acer negundo ili lipa), pa se to u novije doba i čini. Borova i smrekova stabla imaju prosječne visine do 35 m, a pojedince il preko 40 m. Uprava ima nekoliko većih i više manjih šumskih vrtova. Manji se šumski vrtovi osnivaju u blizini ploha, koje se prirodno pomlađuju tako, da za popunjenje potrebne biljke budu pri ruci. Osim toga biljke se odgajaju na terenu, na kojem će i dalje rasti, pa je umjetno pošumljenje sigurnije. Kao gnojivo služe potočne i riječne naplavine. Biljke se u vrtu nikad ne polijevaju, već samo čiste od korova. Svi su vrtovi vrlo uredni il potpuno čisti od korova. Produkcija jedne biljke stojil 10 para. Vlažna mjesta zauzima crna joha. Pošto je podloga tla nepropusna, to se (zbog skupljanja vode i stvaranja tresetišta) na većim površinama mora provađati odvodnja, pa se u tu svrhu kopaju odvodni kanali. Područje je dijelom poplavno, pa tu čine sastojine Ou pedunculata, Qu cerriis, Ou sessiliflora, Fraxilnus excelsior, Ulmus i t. d. XIV. U fakultetskim šumama visoke šumarske škole u Brnu (u »Masarykovom lesu«) ima također mnoštvo lijepih šumisko-uzgojnih primjera, pa ću neke od njih da ukratko opišem: 1. U mješovitoj sastojini bukve, jele i bora najprije se postepenim progaljivanjem prirodno pomlađuje bukva i jela, a nakon toga bor. Prirodno pomlađena sastojina umjetno se tada popunjava sa arišem ii smrekom. 2. Mješovita bukova, jelova i ariševa sastojina pomlađuje se po Eberhardovom principu. Klinolike se sječine (ovisno o uspjehu prirodnog pomlađenja) postepeno proširuju, ali tako da se najprije pomladi bukva i jela. Ta se stabla nakon toga postepeno posijeku, a ostave samo ariiševa, koja se na preostaloj površini (zbog dovoljne količine svjetla) vrlo lako prirodno pomlade i popune bukov i jelov prirodni pomladak. 444 |