DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 35     <-- 35 -->        PDF

posječena, a potom je bukvom pomlađena ploha umjetno popunjena sa
smrekovim, borovim, ariševim i jasenovim biljkama. Prirodni bukov
pomladak danas je star 12 godina, a umjetni 8 godina.


12. U 100-godišnjoj mješovitoj bukovoj i borovoj sastojini, koja se
već malo prorijedila, mjestimice se prirodni bukov pomladak već vrlo
dobro uhvatio, dok borovog pomlatka još nema. Sastojina će se i dalje
u smjeru od SI na JZ. proredivatil, pa se očekuje, da će se u jače
prorijeđenoj sastojini (sa više svjetla) j bor prirodno pomladiti, a nakon
što bude sva površina pomlađena, sva će se stara stabla posjeći.
13) Zanimive su i dvije pokusne plohe, osnovane radil ispitivanja
rasta Chamaecyparis Lawsonianae u poredbi sa domaćom smrekom.
Svaka ploha zaprema 250 m2, a nalaze se jedna uz drugu. Na prvoj je
30-godišnja Picea excelsa, a na drugoj isto tako star Chamaecyparis.
Egzota je uzrasla nešto više od domaće smreke, a i) čistija je od grana.


SI. 46. Š. U. Ruda. Prirodno ipomla- SI. 47. Š. U. Ruda. Prirodno pomlađenje
ariševih sastojina. denje bijelog jasena.
Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z Vajda.


Ima mnogo stabala Chamaecyparisa, koja se rašljaju već od panja. Na
malo svjetlijim mjestima kao i na onima, na koja dolazil svjetlo sa strane,
već se sada (u 30 god.) uhvatio dosta gusti prirodni pomladak Chamaecyparisa,
što kod smreke nije.


XIII. U šumskom području u okolici Tf ebonja, velikom 10.000
ha, veći dio sastojina čine bor i smreka; tek je manji dio sastavljen od
hrasta, jasena, brijesta i johe sa nešto bukve. Osobito lijepo uspijeva
prirodno pomlađenje borovih, a mestimice i smrekovih sastojina. Borove
se sastojine pomlađuju u smjeru od istoka i; sjevero-istoka prema
zapadu i jugozapadu, a smrekove od sjevera prema jugu. Pomlađenje
počimlje tako, da se najprije u 80-god. sastojini otvaraju krugovi sa
površinom od 100—200 m2, koji se obično za nekoliko godina prirodno
pomlade, te tako nastaju skupine prirodnog pomlatka. Tada se preostala
sastojina među skupinama progali, te se i tu podiže prirodni pomladak,
koji se postepeno poveže sa pomlatkom nastalim u krugovima. Međutim
se u smjeru sječe otvaraju dalje novi krugovi.
443