DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 33 <-- 33 --> PDF |
grupe običnog bora, koje su bile po smrekovoj sastojini rastresene. Zbog nedostatka biljaka nije se ta velika ploha mogla odmah pošumiti, već je 7 godina morala ostati nepošumljena. Od godine 1929. počelo se intenzivno raditi na njezinom pošumljenju, ali se zbog lošeg iskustva sa čistom smrekovom sastojinom podižu isključivo mješovite sastojke lišćaračetinara. Zbog podivljalosti tla (velike trave i korova) to je pošumljenje vrlo teško, ali je ipak na većinu plohe vrlo lijepo uspjelo, i ako divljač nanosi vrlo mnogo štete. 3. I u 90-godišnjoj borovoj sastojini provodi se pomladenje klinolikim sječama. Pošto se nastoji da buduća sastojina bude mješovita, to se tlo još pod starom sastojinom umjetno razrahljuje i na njem sije javorovo i jasenovo sjeme, pa se uz borov prirodni pomladak vrlo lijeporazvija javorov i! jasenov — unatoč dosta visoke trave i korova. SI. 42. Masarykov les. Šumski vrt sa SI. 43. Š. U. Jerrmice. Prirodno po »Spomenikom lesu«. Napred su gre- mlađenje mješovite smrekove, borove diče sa petgodišnjom omorikom (Pi- i ariševe sastojine. cea omorica Paučić). Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda. 4. 120-godišnja čista bukova sastojina pomlađuje se klinolikim sječama i to tako, da se na sječnoj površini bukva prirodno pomlađuje, a u taj prirodni: pomladak unose se umjetno četinari, te se tako stvara mješovita sastojina. Stabla se kod sječe ruše u staru sastojinu i izvoze na izvozni put, a da se pri tom ne oštećuje pomladak. I za prirodno je pomladenje dobro, da se tlo malo na površini razrahli! t. j . da se dođe do mineralnog tla, jer se na tim mjestima prirodni pomladak podigne mnogo lakše nego na zbijenom tlu. 5. Vrlo je uspjela umjetno podignuta kultura ariša (Larix Europea var. Sudetica). Sada 5-godišnji ariši (2 god. školani, a 3 god. u kulturi) prosječno su visoki 1.20 m, a pojedini primjerci sižu i do 2 metra. 6. Pod 110-godišnjom borovom sastojinom uzorale su se plugom brazde u međusobnom razmaku od 1.5—1.3 m. U te se brazde posijao izmjenično Fraxinus excelsior, Tilia parvifolia i Fagus siilvatica. Bor će 441 |