DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 32 <-- 32 --> PDF |
XI. I na području saske šumske uprave Hirschberg kod Olbernaua prešlo se prije 10 godina na uzgoj mješovitih sastojiiia i prirodno pomladenje. U već prorijeđenoj 250-godišnjoj bukovoj sastojim, u kojoj se nekada gospodarilo tako, da su se vadila samo najbolja stabla, a najlošija ostavljala, što se jasno vidi po kvalitetu preostalih debelih bukovih stabala, na čitavoj je plohil provedena oplodna sječa, pa je ploha djelomice prirodno, a djelomice umjetno pošumljena. U mješovitim bukovim il smrekovim sastojinama vodi se visoka proreda, t. j . tanka il kržljava bukova stabla ostavljaju se radi zaštite tla, dok se od nadstojnih stabala uklanjaju ona sa potištenim krošnjama, tako da bolja stabla dobivaju više svjetla, što ima za posljedicu pojačanu prirast. Nekada su i tu bile mješovite bukove, jelove i smrekove sastojiine. Nekadanjim provadanjem čiste sječe i umjetnim pošumljenjem površina smrekom nastale su velike plohe čistih smrekovih sastojina sa svima već prije spomenutim lošim posljedicama. Sada se tamo, gdje je u umjetno podignutim čistim smrekovim sastojinama ostalo još nešto bukovih stabala, ta bukova štaba (koja potječu još od prijašnje generacije) polako oslobađaju od okolnih smrekovih stabala, sastojina se postepeno proreduje, što ima za posljedicu, da se pod krošnjama starih stabala podiže ne samo smrekov, već il bukov pomladak. Tamo pak, gdje ima uz to javora i jasena, ta se smjesa upotpunjuje" Jele ima malo, pa se ovdje teško prirodno pomlađuje. Gdje postoji opasnost od divljači i gdje nema bukovih stabala, koja bi se prirodno pomladila, tu se podižu ograde, u kojima se kultiviraju sve navedene vrste. Historija jedne 75-godišnje smrekove sastojine, koja je nastala prirodnim pomlađenjem, kazuje nam, da se godine 1850. i 1854. u nekadanjoj staroj smrekovoj sastojini posijala bukvica, da bi se na njenom mjestu podigla bukova sastojina. Međutim se kasnije smreka prirodno pomladila i bukvu potpuno potisnula. To je dobar primjer, da se u cvim predjelima i u ovakovim prilikama mora za vremena u mješovitoj sastojini bukvu zaštititi od smreke, jer će inače opet bukva biti potisnuta. XII. U narednim redcima prikazaću nekoliko šumsko-uzgojnih slika iz čehoslovačkih šuma. Tako sam na području šumske uprave Krivo kla d imao prilike da vidim slijedeće: 1. U mješovitoj jelovoj i borovoj sastojini kod mnogih jela opadaju postepeno iglice i takova se stabla obično za nekoliko godina osuše. Sušenje počimlje od vrha, u donjim dijelovima krošnje ostaju grane zelene. 0 tom se pojavu u čehoslovačkoj stručnoj literaturi mnogo pisalo i na terenu istraživalo, ali se još nije pronašao pravi uzrok. Postoji mišljenje, da se za vrijeme jakih zima pojedino korijenje smrznulo, pa je nastalo sušenje pojedinih grana. Tlo je u takovim sastojinama obraslo korovom, jela se ovdje teško pomlađuje, te izgleda, da ni jela, a ni bor nisu ovdje na svom prirodnom staništu, već bi jedino bukva odgovarala, koja bi ujedno i tlo popravila. Pomladenje se vrši klinolikim sječama po Eberhardovom principu. U koliko ne uspije prirodno pomladenje, vrše se umjetna popunjavanja. 2. Na plohi velikoj 170 ha bila je do godine 1922. čista smrekova sastojina, koja je te godine napadnuta po koludrici (Liparis monacha), te su se sva smrekova stabla osušila. Ostale su netaknute tek pojedine 440 |