DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 30 <-- 30 --> PDF |
je pomladak dobro uspio, provela se čista sječa na pruge. I taj se način nije pokazao kao ispravan, jer je pokazao sve loše posljedice prijašnje čiste sječe na pruge, osobito što se tiče nepovoljnog djelovanja sječom otvorenog ruba sastojine na njezinu klimu. Tek u iznimnim slučajevima, kada se sa čistom sječom nije odmah dalje išlo i kada su se novo osnovani okruži liščara, koji su nakon sječe pruge ostali i spojili se te uzrasli tako, da je uz staru sastojinu nastao 3—4 m vilsoki pojas, uspostavila se opet i u staroj sastojini odgovarajuća šumska klima i stanje se poboljšalo, čemu je najbolji dokaz, da se u takovim slučajevima (u staroj sastojini na rubnoj pruzi) uvijek pojavio bujan prirodni smrekov i jelov, a negdje i bukov pomladak. To su ali bili iznimni slučajevi. Konačno je čista sječa posvema dokinuta, pa je nadšumar Krutzsch prešao na sasma novi način gospodarenja. On je najprije, bez obzira na stari način i propise gospodarenja, nastojao da sve sastojine u što kraće vrijeme očisti od loših stabala, pa je po tom principu sva loša stabla posjekao. Sastojine su mjestimice bile i progaljene, gdje je bilo pod lošim stablima prirodnog pomlatka, taj se oslobodio, ali se pri tom uvijek pazilo, da se ne poremeti sastojinska klima. Tada se postepeno prešlo na njegovanje i uzgoj pojedinih stabala po principu, da se nijedno stablo ne smije posjeći prije nego postane za sječu zrelo. Zdravo stablo u naponu prirašćivanja isključeno je od sječe. Kod iskorištavanja za sječu zrelih stabala ima se sječa pojedinih stabala voditi tako, da u sastojini nastanu što povoljniji uvjeti za prirodno pomlađenje, da se prirodno pomlađene grupe postepenim uklanjanjem starijih stabala međusobno spajaju, tako da konačno nastaje nejednako stara sastojina. Sklop krošanja takove sastojine nije u jednoj liniji (kao kod jednako stare sastojine), već te krošnje potpuno zapremaju vertikalni profil sastojine, pa svjetlo i toplinu racionalno iskorišćuju, što je odlučno za produkciju drvne mase. Ujedno se ovakova sastojina, gdje već nije od prirode, odmah umjetno potpunjuje bukvom, javorom, jasenom, hrastom i drugim lišćarima. U tu je svrhu osnovan i šumski vrt, u kojem se većinom uzgajaju biljke lišćara, kojima se upotpunjuje prirodni pomladak u sastojinama. Lišćari se pri tom moraju još i posebno ograditi, jer im prijeti opasnost od divljači. Kada je Krutzsch prije 12 godina počeo sa ovim načinom gospodarenja, financijski je efekat bio negativan, jer je iskorišćavao samo loša stabla, ali već danas, kada više nema loših stabala, kada iskorišćuje samo zdrava i kvalitativno vrijedna stabla, njegova šumska uprava odbacuje veće prihode od svih drugih uprava u Saskoj. Uspjeh nadšumara Krutzscha još je veći, kada se uzmu u obzir i velike štete, koje u tim sastojinama čini divljač, vjetar, snijeg, Nematus, pa Lyda Hipotrophyca, koja se prvi put pojavila prije 45 godina, te još i danas mjestimično nastupa. Da je ovaj način gospodarenja ispravan, te da se putem prirodnug pomlađenja može doći do mješovite sastojine jele, smreke, bukve i bora sa nešto drugih listača, najbolje dokazuje jedna slučajno preostala 180-godišnja mješovita sastojina navedenih vrsta, s kojom se također počelo prije 12 godina na gore opisani način gospodariti Pod krošnjama te sastojine nalazi se danas potpuno uspio prirodni pomladak četinara il. 438 |