DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 29     <-- 29 -->        PDF

samo gornje slojeve tla, kao i zbog toga, što se njezine iglice teško rastvaraju,
te nastaje sirovi humus. Osim toga je smreka u višim položajima
mnogo stradavala od vjetra i snijega, pa su u tim sastojinama u
doba letvenjaka nastajale čitave progale i mnoštvo se vrhova polomilo.
Tako sam na visini od 840 m naišao na nekad umjetno osnovanu čistu
sastojinu vrlo loše rase smrekovih stabala, koja ima vrlo krhko drvo,
te mnogo stradava od ledoloma, snjegoloma i vjetroloma. Nastale progale
sada se odmah ograđuju plotom, pa se tu unose listače.


I štete od Nematusa nijesu izostale, a isto tako je crvena trulež
postala češća. Konačne posljedice uzgoja tih čistih smrekovih sastojina
bile su pogoršanje boniteta tla, opadanje prirasta i pogoršanje kvalitete
drveta t. j . nije se postigao cilj, za kojim se išlo, čiste smrekove sastojine
nisu dale onaj najveći čisti prihod, kojeg su morale (prema nauci o najvećoj
šumskoj renti) da dadu; uloženi kapital nije dao propisani kamat-


Sl. 38. Š. U. Trebonj. Prirodno ipo- SI. 39. Š. U. Trobonj. Prirodno pomlađenje
borovih sastojina. mlađenje smrekovih sastojina.
Foto: Dr. Z. Vajda.


njak. A nije ni moglo drugačije da bude, jer se kod toga gospodarenja
nije uzimao obzir na biološku osnovicu šumske zajednice.


Uvađanjem čiste sječe i osnivanjem čistih smrekovih sastojina
uništila se nekadanja prirodna šumska zajednica, a protuprirodno osnovane
nove čiste smrekove sastojine postajale su sve lošije. Osim toga
se (po prije propisanom sječnom redu i radi njegovog točnog održavanja)
istovremeno sjeklo i za sječu zrelo, debelo stabalje na podnožju
brda kao i stabalje na vrhu brda, i ako je ovo posljednje zbog polaganijeg
prirasta imalo tek % debljine od onog na podnožju brda, te bi
zbog naknadno dobrog prirasta moralo još i dalje da ostane kroz izvjesno
vrijeme na rastu. K tomu svemu imaju se pribrojiti još velike
štete od divljači.


Takovo stanje nije više sa šumsko-gospodarskog gledišta bilo održivo,
pa su se čiste smrekove sastojine počele pretvarati u mješovite
na taj način, da se u stare sastojine (jedno 10—20 god. prije sječe) u
Tcrugovirna na umjetni način unosila bukva ili hrast i drugi iišćari. Kada


437