DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 29 <-- 29 --> PDF |
samo gornje slojeve tla, kao i zbog toga, što se njezine iglice teško rastvaraju, te nastaje sirovi humus. Osim toga je smreka u višim položajima mnogo stradavala od vjetra i snijega, pa su u tim sastojinama u doba letvenjaka nastajale čitave progale i mnoštvo se vrhova polomilo. Tako sam na visini od 840 m naišao na nekad umjetno osnovanu čistu sastojinu vrlo loše rase smrekovih stabala, koja ima vrlo krhko drvo, te mnogo stradava od ledoloma, snjegoloma i vjetroloma. Nastale progale sada se odmah ograđuju plotom, pa se tu unose listače. I štete od Nematusa nijesu izostale, a isto tako je crvena trulež postala češća. Konačne posljedice uzgoja tih čistih smrekovih sastojina bile su pogoršanje boniteta tla, opadanje prirasta i pogoršanje kvalitete drveta t. j . nije se postigao cilj, za kojim se išlo, čiste smrekove sastojine nisu dale onaj najveći čisti prihod, kojeg su morale (prema nauci o najvećoj šumskoj renti) da dadu; uloženi kapital nije dao propisani kamat- Sl. 38. Š. U. Trebonj. Prirodno ipo- SI. 39. Š. U. Trobonj. Prirodno pomlađenje borovih sastojina. mlađenje smrekovih sastojina. Foto: Dr. Z. Vajda. njak. A nije ni moglo drugačije da bude, jer se kod toga gospodarenja nije uzimao obzir na biološku osnovicu šumske zajednice. Uvađanjem čiste sječe i osnivanjem čistih smrekovih sastojina uništila se nekadanja prirodna šumska zajednica, a protuprirodno osnovane nove čiste smrekove sastojine postajale su sve lošije. Osim toga se (po prije propisanom sječnom redu i radi njegovog točnog održavanja) istovremeno sjeklo i za sječu zrelo, debelo stabalje na podnožju brda kao i stabalje na vrhu brda, i ako je ovo posljednje zbog polaganijeg prirasta imalo tek % debljine od onog na podnožju brda, te bi zbog naknadno dobrog prirasta moralo još i dalje da ostane kroz izvjesno vrijeme na rastu. K tomu svemu imaju se pribrojiti još velike štete od divljači. Takovo stanje nije više sa šumsko-gospodarskog gledišta bilo održivo, pa su se čiste smrekove sastojine počele pretvarati u mješovite na taj način, da se u stare sastojine (jedno 10—20 god. prije sječe) u Tcrugovirna na umjetni način unosila bukva ili hrast i drugi iišćari. Kada 437 |