DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Te umjetno osnovane čiste borove sastojine, kada poodrastu, izgledaju
na pjeskovitom tlu puste i bez života, a i produkciona snaga i onako
siromašnog tla biva vremenom još slabija. Stoga se sada, gdjegod ima i
samo malo uvjeta i izgleda u uspjeh, u te sastojine umjetnim načinom
unosi bukva, da bi se razvila podstojna sastojina, koja bi popravila tlo
i poboljšala sastojinsku klimu, da bi tako s vremenom opet došlo do
mogućnosti prirodnog pomlađenja i mješovitih sastojina, koje bi bile
sastavljene od onih vrsta drveća, koje su tamo nekad rasle (prije gospodarenja
čistom sječom na velikim površinama). To dakako vrijedi samo
za borova tla boljeg boniteta, gdje mogu uspijevati ii lišćari, dok za
isprana pjeskovita ekskluzivno borova tla slabijih boniteta nema nade,
da bi se na njima u dogledno vrijeme moglo stanje u tom pogledu poboljšati.
Ipak su i na tom polju izvršeni već uspjeli pokusi.


SI. 28. Izvoz dugih balvana iz tha- SI. 29. Š. U. Hirschberg. Oplodnom
randtske šume na jakim kolima sa sječom pomlađena 250-godišnja bugumeriim
točkovima. kova sastojina.


Foto: Dr. Z. Vajda. Foto: Dr. Z. Vajda.


Da se i na lošijim pjeskovitim tlima omogući povoljan rast lišćara
i četinara, počelo se u novije vrijeme (na području šumske uprave Finowtal
kod Eberswaldea) popravljati mineralnu hranivost tla kao ii
njegova fizikalna svojstva sa bazaltnim pijeskom i bazaltnim prahom.
Prof. Albert je već prije 30 godina pokusima u Kotsemku ustanovio, da
se dodavanjem veće količine bazaltnog pijeska trajno povećava prirast
drvne mase, dok dodavanje manjih količina toga pijeska uzrokuje u prvoj
godini osjetljivo snažniji i jači rast biljaka. Posipavanje čitavih površina
sa 1 cm debelim slojem bazaltnog pijeska bilo bi preskupo (1700 RM
po ha), ali je već 1 m/m debeli sloj dovoljan da osjetljivo pospješi rast
biljaka u prvoj godini. Pokazalo se kao najracionalnije, da se prigodom
sadnje lišćara meće u svaku jamu po 1 kg bazaltnog pijeska, što stoji
svega po biljci 1,1 Rpf (t. j . oko 20 para). Kod bora je dovoljno i 0,2 kg
po biljci. Bazaltni se pijesak već prve godine troši, a zemlja, kojoj je
primiješan, postaje osjetljivo vlažnija. Pokusi, koje sam vidio, odlično
su uspjeli. Biljke dobivaju tamno-zeleno lišće, a osobito velike izbojke i


431