DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 22 <-- 22 --> PDF |
VII. Šumska uprava Eberswald e obiluje mnogim sastojinama, sa kojima se u svrhu pokusa gospodarilo na razne načine. Neke ću od njih opisati. Ponajprije je tu jedna bukova sastojina, sa kojom se gospodarilo na Seebachov način. T. j . sastojina se u dobi od 80 godina tako prorijedila, da se izvadilo 4.. drvne mase, što je uzrokovalo bujni prirodni podmladak, koji je imao svrhu da zaštiti izvjesno vrijeme tlo. Predviđeno je bilo, da se stara sastojina sklopi, te da toga pomlatka opet nestane, ali se to u ovom slučaju nije dogodilo, jer se zbog dobrote tla, i ako se stara sastojina sklopila, pomladak ipak održao (ii to vrlo gusto) i danas je već odrastao. Međutim se postigla druga svrha, a to je da su stara bukova stabla zbog pojačanog užitka svjetla vrlo mnogo prirasla u debljinu, a imaju i veći procenat tehničkog drveta, što je očito, kada se uporede sa stablima u jednako staroj susjednoj sastojini1, sa kojom se na opisani način nije gospodarilo. Nadalje je tu sastojina, u kojoj se nastojala uzgojiti smjesa od Quercus rubra i Larix leptolepis. Ariš je vrlo brzo porasao u visinu, te 20-godišnja sastojina izgleda vrlo svježa, ali se vidi1, da hrast zaostaje, te će se morati već sada (a što se već i počelo) oslobađati od ariša. Ovdje su il sastojine, s kojima je gospodario na svoj posebni način poznati šumar Wiebecke. On je pod stablima 80-godišnje bukove sastojine zasijao bor. Ta sada već 25-godišnja borova sastojina pod krošnjama starih bukava vrlo je dobro uspjela, samo nastaje pitanje, kako će se stara bukova stabla posjeći — jer će u svakom slučaju u mladoj borovoj sastojini nastati velika šteta. Interesantno je, da je ova borova sastojina pod bukovim stablima tako dobro uspjela, kad se zna, da bor treba mnogo svjetla — a tu su borova stabalca gusto poredana, ravna i visoka, te imaju vrlo lijep izgled. Wiebeckeu je u ovom posebnom slučaju uspjelo, da pod krošnjama bukava, t. j . pod zastorom i u zasjeni, uzgoji jednu svjetlo zahtijevajuću vrst drveta, kao što je bor. To ga je zavelo, pa je (tvrdeći, da i bor može rasti u sjeni i pod krošnjama bukovih stabala) i na dvjema drugim većim površinama zasijao pod bukovom sastojinom bor, ali tu nije uspio. Uzrok je taj, što se uspjeh u prvom slučaju ima pripisati iznimno vrlo dobrom il vlažnom tlu, uz koje uvijek gotovo svaka vrst drveta podnosi više zasjene nego inače, pa to vrijedi! i za bijeli bor. Ova se okolnost ustanovila tek kasnijim ispitivanjem tla, na kojemu je pod bukvom uzrasla spomenuta uspjela borova sastojina. Wiebecke-ovi pokusi imali! su svrhu, da se nade put trajnoj mješovitoj šumi četinara sa lišćarima. Kasnije bi se takova sastojina pomlađivala prirodnim putem. Na hrptovima morena, na mineralno bogatim tlima, na kojima uspijeva dobra bukva, ova nastojanja mogu uroditi! plodom. Međutim su u Prusiji većinom pjeskovita šumska tla, dosta siromašna, te na njima najbolje uspijeva bijeli bor, koji se u većini slučajeva pomlađuje umjetnim putem i to sadnjom biljaka. Na pomlađenoj površini ostavlja se izvjestan broj pričuvaka sa svrhom, da se do kraja slijedeće ophodnje dobiju stabla jačih dimenzija. Ipak ti pričuvci štetno djeluju na mladu borovu kulturu, jer ona u neposrednoj okolini takvog pričuvka (i to zbog konkurencije žilja od starog stabla) u mnogo slučajeva zakržlja i posuši se. 430 |