DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1939 str. 18     <-- 18 -->        PDF

stojnom se sastojinom ovdje postiglo to, da na nadstojnim stablima nisu
izbili vodeni izbojci.


Ukupno proizvedena drvna masa na obje pokusne plohe razlikuje se
samo za 14 m3 (636 :650). Koji! će se način gospodarenja upotrijebiti,
ovisi o cilju, koji se želi postići. Ako je svrha da se dobije što deblje drvo,
pa makar i lošije kvalitete, onda odgovara prvi način t. j . jaka niska proreda.
Ako li je svrha gospodarenju produkcija kvalitativno dobrog
drveta, pa makar ona trajala i dulje vremena, onda je dobar drugi način


t. j . visoka proreda.
V. Ukupna površina sastojina šumske uprave D i 11 e n b u r g
(Westerwald) ima 1900 ha, osim toga upravlja ona i sa 1700 ha šume
grada Dillenburga. 50% sastojina su čiste bukove, dalje mješ. bukove i
smrekove, te čiste smrekove i hrastove, mješovite hrastove i bukove,
hrastove sa podstojnom bukvom; manje površine zauzimlju sastojine
SI. 20. Š. U. Hohenlübichow. 15-god. SI. 21. Š. U. Bährenfels. Prirodni
stabla vrste Populus robusta. smrekov pomladak u progaljenim
Foto: Dr. Z. Vajda. smrekovim sastojkiama.


Foto: Dr. Z. Vajda.


bijelog bora sa podstojnom bukvom, te mješovite hrastove i borove sa
podstojnom bukvom. Ima nešto primiješanog ariša. Ukupno se siječe
godišnje 11000 ms totalne drvne mase. Gornji sloj tla čini teška pjeskovita
glina, koja se vrlo sporo troši!. Tlo je bogato hranivim supstancama,
ali je mjestimice vrlo plitko. I ako bukove sastojine zauzimlju većinu
površine, ipak su slabijeg uzrasta, te imaju malen procenat vrijednog
drveta. Prirodno pomlađenje bukve je odlično, ali je daljnji rast dosta
slab. Uzrok je tomu, što je gornji! sloj tla za4 bukvu pogodan, dok dublji
slojevi! tla (sa pjeskovitom glinom i teškom ilovačom) nisu pogodni, jer
bukove žile ne mogu da u to tlo prodru, pa zato kasnije postanu stabla
grbava i razmjerno niska. Stoga bukva u ovim sastojinama treba da
bude samo podstojna vrsta, koja će stalno podržavati dobrotu tla, dok
hrast, koji se razmjerno bolje razvija od bukve (jer njegove žile snažnije
prodiru u to teško tlo), treba da bude u nadstojnoj sastojini. Smreka je
također dobrog uzrasta i njezine su sastojine vrlo lijepe i guste, jer


426